U razdoblju od 2014. do 2020. Grčka je od Europske unije dobila više od devet milijardi eura za projekte usmjerene na regionalni i socijalni razvoj. Pregled najvažnijih podataka
U razdoblju 2014. – 2020. Europska unija je Grčkoj uplatila 9,2 milijarde eura u sklopu europske kohezijske politike čiji je prioritet poticanje ujednačenog i održivog teritorijalnog razvoja, s ciljem smanjivanja razlika među različitim regijama Europe.
Skoro trećina ukupnog proračuna Europske unije usmjerena je na kohezijsku politiku, tako da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. u tu svrhu izdvojeno 351,8 milijardi eura za sve države članice (tada 28). Ovim sredstvima financirane su stotine tisuća projekata diljem Europe, koji su realizirani u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR ), Europskog socijalnog fonda (ESF ), Kohezijskog fonda (KF ) i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI ).
Dodatna sredstva su osigurana kroz Interreg programe usmjerene na poticanje suradnje među regijama koje pripadaju različitim državama. Posebni nacionalni i regionalni operativni programi definiraju prioritete i aktivnosti na koje se usmjeravaju dostupna sredstva. Iznos sredstava dobivenih u sklopu kohezijske politike zavisi od stupnja razvoja dotične regije: slabije razvijene regije (u kojima je BDP po stanovniku niži od 75 posto EU prosjeka) dobivaju više sredstava od razvijenih regija i onih u tranziciji. U Grčkoj su prisutne sve tri navedene kategorije regija.
Prioriteti kohezijske politike u Grčkoj
Više od polovice ukupnih sredstava dodijeljenih Grčkoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. izdvojeno je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Grčka je najveći dio dobivenih sredstava (gotovo trećinu) usmjerila na poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća.
Teritorijalna raspodjela kohezijskih sredstava
Od ukupno 9,2 milijarde eura dodijeljenih Grčkoj, 8,9 milijardi je kategorizirano po regijama NUTS 3, tako da je moguće analizirati teritorijalnu raspodjelu sredstava.
U apsolutnim brojkama, najveći dio sredstava (gotovo 2,2 milijarde eura za razdoblje 2014. – 2020.) pripao je regiji Atika, dok se na drugom mjestu nalazi regija Makedonija (1,8 milijardi eura).
Potrebno je, međutim, napomenuti da apsolutne brojke ne pružaju uvijek pravu sliku situacije: intenzitet promjena potaknutih određenim ulaganjima često ovisi o stupnju razvoja gospodarstva dotične regije. Usporedba uloženih kohezijskih sredstava sa BDP-om svake pojedinačne regije u 2014. godini omogućuje nam bolji uvid u efekte europskih investicija u Grčkoj. Regija Epir privukla je najviše sredstava (oko 130.000 eura po milijunu eura BDP-a), znatno više u odnosu na Atiku (samo 26.000 eura po milijunu BDP-a).
Kohezijska sredstva dodijeljena svakoj regiji možemo promatrati i u odnosu na broj stanovnika. S ove točke gledišta uočavamo sličnu dinamiku, s obzirom da je regija Epir privukla najviše sredstava (gotovo 1500 eura) po stanovniku.
Sposobnost apsorpcije EU sredstava
Podaci koje ovdje navodimo odnose se samo na kohezijska sredstva koja su zaista dodijeljena Grčkoj u razdoblju od 2014. do 2020. To je, međutim, samo dio sredstava koji je EU provobitno bila namijenila Grčkoj: slično kao i u drugim državama, grčke regije ne uspijevaju uvijek iskoristiti sredstva koja su im stavljena na raspolaganje, često upravo zbog manjka sposobnosti osmišljavanja i upravljanja odobrenim projektima, propuštajući tako priliku da dobiju europska sredstva, koja se dodijeljuju samo za pažljivo i detaljno razrađene projekte.
Grčku karakterizira velika teritorijalna heterogenost po pitanju sposobnosti iskorištavanja EU sredstava: samo regije smještene u središnjog Grčkoj uspjele su iskoristiti barem polovicu sredstava, dok su brojne druge regije povukle tek nešto više od trećine raspoloživih sredstava.
Sposobnost iskorištavanja EU sredstava ovisi i o tematskom području. Tako je Grčka uspjela iskoristiti više od dvije trećine sredstava namijenjenih stvaranju održivih i kvalitetnih radnih mjesta, dok je povukla samo 28,4 posto raspoloživih sredstava namijenjenih zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti.
Podaci
U donjoj tabeli možete pogledati detaljnije podatke – po regijama, prioritetnim područjima i izvoru financiranja – o kohezijskim projektima pokrenutim u Grčkoj u razdoblju 2014. – 2020.
