BiH: Konsesionarima šume i izvorišta, građanima SLAPP

Nekada važan rudarski i industrijski centar, danas je Vareš jedna od najsiromašnijih opština u Bosni i Hercegovini. Obećanja o stranim investicijama su u koliziji s njihovim kontroverznim i ponekad nezakonitim radnjama. Aktivisti za zaštitu životne sredine koji osuđuju ovu praksu rizikuju da budu tuženi

Bosna i Hercegovina je među tri najlošije rangirane države u Evropi prema poslednjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perceptions Indeks, CPI). Transparency International ukazuje da u BiH, gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više pojačava pritisak na kritičare rada državnih insitucija i vladinih odluka, donoseći sve represivniju zakonsku regulativu u oblasti javne riječi. Istovremeno, u praksi gledamo kako najviši organi vlasti pogoduju stranim investitorima, koji za minimalne koncesije nelegalno sijeku kvalitetne šume i teškim metalima zagađuju izvorišta pitke vode.

Priča o rudniku u Varešu podijelila je bosanskohercegovačku javnost. Zbog obećanja o ekonomskom oporavku nekada jakog rudarskog i industrijskog središta, a danas jedne od najnerazvijenijih opština Bosne i Hercegovine, dio javnosti amnestira sumnjive i, kako se pokazalo, nezakonite radnje stranih investitora na račun opustošenih šuma, ugroženih izvorišta i narušenih osnovnih ljudskih prava.

Protiv koncesionara u Varešu, britanske kompanije Adriatic Metals, podneseno je više krivičnih i prekršajnih prijava zbog nezakonitog krčenja šuma. U jednom trenutku ukinuta im je dozvola za podzemnu eksploataciju zbog sumnje da ugrožava zaštićena izvorišta. Aktivisti koji prate dešavanja u Varešu upozoravaju da šteta, koju je kompanija u proteklih nekoliko godina nanela prirodi u ovim krajevima, ne može biti nadoknađena.

U međuvremenu, nakon početnih ulaganja stotina miliona eura u pripreme za otvaranje rudnika na međi između Vareša i Kaknja, britanski investitor je otpočeo ambiciozne operacije ekploatacije cinka, barita i olova, a već računa na širenje proizvodnje na izdašna nalazišta srebra, zlata i bakra na istom lokalitetu. Kompanija uživa punu podršku vlasti, koja je Vareš proglasila projektom od državnog interesa. O ovoj podršci svjedoči i niz spornih odluka u korist koncesionara, koje su državu dovele do kršenja ustavnih nadležnosti i međunarodnih konvencija.

Ignorisanje preporuka Bernske konvencije

Priča o vareškom rudniku u žižu javnosti dospjela je početkom prošle godine, nakon što su na društvenim mrežama objavljeni zabrinjavajući podaci iz dokumenta koji je vodovodno preduzeće Vodokom iz Kaknja uputilo Federalnoj upravi za inspekcijske poslove.

Tada je od inspekcije zatražena intervencija zbog alarmantnog povećanja koncentracija kancerogenog kadmija u vodotoku rijeke Bukovice, koja je glavni izvor snabdijevanja stanovništva Kaknja pitkom vodom. Ukazano je da su zabrinjavajuće oscilacije zabilježene u periodu intenziviranja radova na otvaranju rudnika i izgradnje postrojenja za obradu rude firme Adriatic Metals, koja se nalaze uzvodno od kakanjske zone zaštićenih izvorišta. Inspekcije su tada ocijenile da je sporni kadmij prirodnog porijekla, odnosno da je sastavni dio tla i vodotoka rijeke Bukovice.

Adriatic Metals već nekoliko godina raspolaže svim potrebnim dozvolama za eksploataciju, a vareški projekat oduševljeno su podržali lokalni i federalni organi vlasti, proglasivši ga jednim od ekonomski i razvojno najznačajnijih u BiH. U sjeni slavlja i velikih očekivanja, otpor pojedinih aktivista, zabrinutih za okoliš i zdravlje ljudi, rezultirao je tužbom pred Sekretarijatom Bernske konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i njihovih staništa , na čije poštivanje se obavezala i vlast BiH.

Na prigovor Kakanjke Hajrije Čobo, koja je javnost mjesecima upozoravala na potencijalno pogubne posljedice rudarenja u susjednom Varešu, iz Strazbura je krajem 2022. godine stigla preporuka bosanskohercegovačim vlastima da projekat rudarenja u Varešu zaustave do ispitivanja navoda izrečenih u tužbi.

Projekat nikad nije stopiran, a u odgovoru na tužbu Hajrije Čobo, Ministarstvo okoliša Federacije BiH je od Sekretarijata Bernske konvencije u martu 2024. godine zatražilo odbacivanje svih navoda o potencijalno štetnim uticajima rudnika na biodiverzitet i izvorišta srednje Bosne.

Uprava Adriatic Metalsa, pogođena ovakvim razvojem događaja i osjećajući pritisak zabrinutih građana, odlučila je da tuži aktivisticu Hajriju Čobo, u pokušaju da spriječi ugrožavanje reputacije kompanije među lokalnim stanovništvom. Iako se radilo o klasičnoj SLAPP tužbi, ova agilna građanka Kaknja uspjela je primorati kompaniju da tužbu ubrzo i povuče.

Ukidanje rješenja za podzemnu eksploataciju

Sumnja da bi podzemna eksploatacija u Varešu mogla utjecati na vodozahvat rijeke Bukovice, koja pitkom vodom snabdijeva oko 30.000 građana Kaknja, bila je osnov da spomenuto lokalno javno preduzeće pokrene upravni spor protiv rješenja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dodijeljenog kompaniji 2021. godine. Za ovu prijavu javnost nije ni znala, sve dok tri godine kasnije, tačnije 30. decembra 2024, nije stigla presuda Kantonalnog suda u Mostaru, kojom je poništena dozvola za podzemnu eksploataciju izdata kompaniji Adriatic Metals.

U obrazloženju presude navedeno je da Studijom uticaja na okoliš nije konkretno odgovoreno na temeljno pitanje: da li će i kakav uticaj podzemna eksploatacija imati na vodozahvat Bukovica. Ističe se takođe da je resorno federalno ministarstvo dozvolilo eksploataciju na neistraženom i zabranjenom lokalitetu.

Na svjetlost dana tada su isplivale pojedinosti o pogrešnim navodima Rudarskog instituta iz Tuzle o položaju rudnika u odnosu na rijeku Bukovicu. Studijom je nedovoljno precizno opisana pozicija prostora za koji je tražena dozvola za eksploataciju, pa je ostalo sporno da li ovo područje zadire u zonu vodozaštite ili ne.

Predmet je vraćen resornom ministarstvu na ponovni postupak i odluku, bez mogućnosti žalbe. Javnost i aktivisti koji su od početka pratili situaciju u Varešu pozdravili su ovakvu sudsku odluku, očekujući ponavljanje postupka i svih istraživanja, kao i omogućavanje učešća javnosti u postupku donošenja novog rješenja, s obzirom da se nevladinom sektoru i medijima mjesecima nije omogućavao uvid u osporenu studiju, koja je na kraju tek na ovaj način dospjela u javnost.

Promptna obnova dozvole

Javnost nije dugo čekala. Čim je priča objavljena u medijima, a svega petnaest dana nakon što je Sud poništio spornu dozvolu, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije brže-bolje je izdalo novo rješenje sa dopunjenom dokumentacijom u međuvremenu pristiglom iz kompanije Adriatic Metals. Bez organizovanja javne rasprave kojoj su se nadali aktivisti uključeni u slučaj Vareš. Novo rješenje nije objavljeno, pa smo ga dobili na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama.

“Kontinuirani hidrogeološki monitoring kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda u periodu od 2021. do 2024. godine nije pokazao nikakve promjene (...) okolnog hidrološkog sistema“, navodi se u dokumentu, u kojem je također precizirana razlika između polja eksploatacije i područja koncesije. Naime, prema resornom ministarstvu, veoma je bitno da eksploataciono polje ne ulazi u vodozaštitne zone, iako koncesija zauzima dobar dio tog područja. Međutim, pojedina pitanja ostala su nedorečena, poput sporne lokacije za deponiju, neprijavljeno iskrčenih šumskih puteva te krčenja državne šume.

Krivične prijave zbog krčenja šume

Zbog sječe šuma u državnom vlasništvu protiv kompanije Adriatic Metals podneseno je nekoliko krivičnih prijava. Tužbu Uprave za šumarstvo Zeničko-dobojskog kantona iz oktobra 2023, u kojoj je ukazano na nezakonitu sječu više od stotinu stabala, Kantonalno tužilaštvo je odbacilo zbog “nepostojanja elemenata krivičnog djela pustošenja šume“. Tužilaštvo je obrazložilo svoju odluku objašnjavajući da se radi o šumskom zemljištu unutar koncesionog polja koje je prethodnom odlukom prenamijenjeno u građevinsko.

Ovoga puta su lokalni aktivisti tražili uvid u Ugovor o koncesiji, skriven od očiju javnosti u sjedištu Ministarstva privrede Zeničko-dobojskog kantona, s pravom upozoravajući da posjedovanje koncesionog ugovora, kada je riječ o sječi državne šume, ne daje za pravo investitoru da krši nacionalne propise.

Inače, rubna područja opština Vareš i Kakanj, gdje se nalazi rudnik sa svim pratećim objektima i postrojenjima za preradu rude i zbrinjavanje otpada, obiluju stoljetnim šumama visoke kvalitete i bogatog biodiverziteta. Na kakanjskoj strani je i prašuma Trstionica, za koju su pokrenute aktivnosti zaštite i konzervacije, a cijelo područje pokriveno je gustom mrežom podzemnih i površinskih vodotoka, koji privlače izletnike i ljubitelje prirode.

Neformalna grupa građana Park prirode Trstionica-Boriva je početkom januara 2023. godine podnijela inicijativu Opštinskom vijeću Kakanj da se ovo područje zaštiti, u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom Opštine i Zeničko-dobojskog kantona.

Šume na kakanjskoj strani koje nisu u sastavu koncesionog polja dodijeljenog kompaniji Adriatic Metals, prema svjedočenjima lokalnih aktivista, nezakonito su raskrčene radi odvoza jalovine sa lokacije rudnika.

Neustavna odluka u korist investitora

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je sredinom 2024. godine suspendovao Rješenje kojim je Vlada Federacije BiH dozvolila kompaniji Adriatic Metals “privremeno korištenje“ 72,4 hektara šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Dozvola je izdata bez uključivanja državnog Pravobranilaštva, dakle bez glasa koji bi trebalo da štiti državne interese. Odluka Ustavnog suda poziva se na odluku Visokog predstavnika za BiH o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, do donošenja odgovarajućih zakona od strane države.

Cijela priča sa državnom imovinom veoma je osjetljivo političko pitanje, koje na svoj način svjedoči o neodrživom političkom sistemu te o nefunkcionalnosti države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. No, slijed događaja u slučaju sporne odluke kojom je dobar dio državne šume dat na korištenje jednom rudniku, od kojeg se očekuje da to područje eventualno i vrati u prvobitno stanje, jako podsjeća na pogodovanje privatnom interesu, nauštrb javnog dobra.

Prije nego što je dozvolila krčenje državne šume u Varešu, Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene, kojom je koncesionaru, u toku trajanja koncesionog ugovora, omogućeno da podnese zahtjev i dobije dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava na državnom šumskom zemljištu.

Ova, kao i sve druge sporne odluke, ukinuta je nakon očitovanja najviše sudske instance u državi, što se ne može reći i za posljedice, koje će po svemu sudeći biti trajne. Šest mjeseci nakon što je poništio spornu odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine tvrdi da odluka nije provedena, s obzirom na to da radovi u Varešu nisu zaustavljeni.

“Općepoznata je činjenica, koje je svjestan i Ustavni sud, da su radovi na ovom području i dalje u toku", potvrdio je Ustavni sud za Radio Slobodna Evropa .

Naročito gorak okus ostavila je reakcija federalnog premijera Nermina Nikšića na Odluku Ustavnog suda i njegova neprimjerena izjava koja će ostati duboko urezana u sjećanje onih koji brane prirodu. “Neki očito misle da je bolje da tu ostane besperspektivna šikara koja će se zvati državna, nego perspektivna investicija na zemljištu koje je također državno“, izjavio je Nikšić uprkos činjenici da se radi o stablima visokovrijednih šumskih staništa koja su prirodno povezana sa Trstionicom, jednom od rijetkih prašuma, u kojoj se mogu pronaći stabla stara 300 godina.