Obnovljiva energija: više EU sredstava u razdoblju 2021. – 2027

Zahvaljujući sredstvima izdvojenim u okviru kohezijske politike, EU je znatno povećala ulaganja u proizvodnju obnovljive energije, pružajući tako značajnu potporu državama članicama u postizanju ciljeva dekarbonizacije

Europska unija postavila je ambiciozan cilj smanjenja vlastitih emisija CO2 kako bi postigla potpunu klimatsku neutralnost do 2050. Ostvarenje ove ideje, koje bi Europu učinilo prvim klimatski neutralnim kontinentom, još uvijek se pak čini dalekim. Naime, Europska agencija za okoliš podsjetila je da, iako se emisije smanjuju, EU kasni s ispunjenjem srednjoročnih ciljeva za 2030.

Proizvodnja energije u Europskoj uniji

Promatrajući podatke Eurostata o dostupnosti energije u EU po vrsti izvora, možemo primijetiti da se oko 70% energije još uvijek proizvodi iz fosilnih izvora, poput ugljena, plina i nafte, iako je posljednjih desetljeća udio obnovljivih izvora porastao s 4,8% u 1990. na 18,1% u 2022. Kada je riječ o pojedinačnim državama članicama, samo Estonija zadovoljava veći dio svojih energetskih potreba (oko 62,9%) iz obnovljivih izvora.

Proizvedena energija po vrsti energetskog izvora u zemljama EU

Prema nedavno objavljenoj studiji, EU bi mogla proizvesti dodatnih 12.500 teravat-sati godišnje iz obnovljivih izvora, što je 78% ukupne energije proizvedene u EU tijekom 2022. i više od onoga što se proizvodi iz fosilnih goriva. Konkretno, ruralna područja zemalja poput Španjolske, Rumunjske, Francuske, Portugala i Italije nude velike mogućnosti za povećanje proizvodnje obnovljive energije. Na primjer, postavljanje zemljanih fotonaponskih elektrana u ovim regijama moglo bi značajno doprinijeti postizanju ciljeva EU po ovom pitanju.

Imajući u vidu sve urgentniju potrebu da Europa napusti fosilne izvore energije – radi postizanja srednjoročnih i dugoročnih ekoloških ciljeva, ali i zbog oslobađanja ovisnosti o opskrbi fosilnim gorivima iz neeuropskih zemalja, kojima često upravljaju nedemokratski politički režimi – u predstojećim godinama Europskoj uniji i njezinim državama članicama trebat će ogromna financijska sredstva.

Kohezijska sredstva za obnovljivu energiju

U cilju poticanja energetske tranzicije, EU je – u okviru svoje kohezijske politike – izdvojila znatna sredstva, više od 118 milijardi eura za programsko razdoblje 2021. – 2027. Ova sredstva, koja su značajno povećana u odnosu na prethodno razdoblje, konkretno su usmjerena na projekte u području klime i obnovljive energije, u skladu sa širim nastojanjima EU u sklopu Europskog zelenog plana.

Naime, dok je u programskom razdoblju 2014. – 2020. EU izdvojila oko 5,9 milijardi eura za postavljanje postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, za sedmogodišnje razdoblje 2021. – 2027. dostupna sredstva su gotovo udvostručena i iznose preko 10 milijardi eura, od čega će otprilike 4,6 milijardi eura, dakle 45% ukupnih sredstava za obnovljivu energiju, biti uloženo u postrojenja za proizvodnju solarne energije.

Važno je međutim napomenuti da se raspodjela sredstava značajno razlikuje od države do države.

Sredstva izdvojena u sklopu kohezijske politike za financiranje obnovljive energije

Država koja će dobiti najviše sredstava za proizvodnju obnovljive energije je Španjolska, gotovo 2,8 milijardi eura. Slijede Poljska, s nešto manje od 2 milijarde, i Italija, za koju je ukupno izdvojeno 970 milijuna eura, od čega 701,3 milijuna za izgradnju fotonaponskih elektrana. Najmanje sredstava namijenjeno je Švedskoj (3,3 milijuna), Luksemburgu (4,7) i Malti (6,6).

Ova sredstva su još ranije usmjerena na razvoj infrastruktura za obnovljivu energiju, uključujući prijenosne i distribucijske mreže, skladišta, izgradnju vjetroturbina, fotonaponskih elektrana i postrojenja na biomasu te ostale ekološki prihvatljive energetske inicijative.