Croazia elezioni 2013

Hrvatksa, izbori 2013

Milanovićev SDP, sam ili u koaliciji s dugima, u prvom je krugu pobijedio tek u tri županije. Ništa boljem rezultatu ne može se nadati ni u drugom izbornom krugu, 16. lipnja. Pobjednik parlamentarnih izbora krajem 2011., platio cijenu reformi koje pokušava provesti, no koje ne daju rezultate.

21.05.2013. -  Drago Hedl Osijek

"Pitate me jesam li kriv? Pa normalno, tko bi bio kriv - moja tajnica? Ja sam kriv za sve, a zaslužan zajedno s drugima kada pobijedimo. To je tako", rekao je dan nakon lokalnih izbora u Hrvatskoj (održanih 19. svibnja), čelnik vladajućih socijaldemokrata i hrvatski premijer Zoran Milanović. Nije bio raspoložen: od 20 županija, kako je administrativno podijeljena Hrvatska, oporbeni HDZ, što sam, što s koalicijskim partnerima, već u prvom izbornom krugu pobijedio je u sedam. Milanovićev SDP, sam ili u koaliciji s drugima, u prvom je krugu pobijedio tek u tri županije. Ništa boljem rezultatu ne može se nadati ni u drugom izbornom krugu, 16. lipnja. U samo tri od preostalih 10 županija, u kojima će se bitka za čelno mjesto voditi u drugom krugu, SDP i njegovi koalicijski partneri u prednosti su pred HDZ-om. Doduše, SDP-ovi kandidati za župana, u drugom će se krugu boriti u još tri županije, no u prvom krugu ondje su bili drugi.

Ipak, najteži poraz, onaj koji Milanovića najviše boli, SDP je doživio u Zagrebu. Milan Bandić, nekadašnji SDP-ovac, koji je iz te stranke izbačen 2009., kada je, unatoč protivljenju SDP-a, koji je već imao svog kandidata na izborima za predsjednika Republike (Ivu Josipovića), najavio vlastitu kandidaturu. Bandić je u Zagrebu, u nedjelju navečer doživio trijumf: kao kandidat grupe birača, dakle bez stranke koja bi ga poduprla, osvojio je 47,30 posto glasova, uvjerljivo pobijedivši SDP-ova kandidata, ministra zdravstva Rajka Ostojića za koga je glasalo 22,71 posto. U drugom krugu Ostojić je bez izgleda: bila bi prava senzacija da Bandić ne iskoristi ogromnu prednost. Izraženo u broju glasova, u prvom krugu, ona iznosi čak 73.901 u Bandićevu korist. Milanoviću slaba utjeha može biti što je stranačka lista SDP-a, i njegovih koalicijskih partnera, ispred Bandićeve liste za gradsku skupštinu. Razlika je manja od jedan posto, pa će pragmatični Bandić vjerojatno ući u koaliciju s HDZ-om i tako kontrolirati zagrebačku gradsku blagajnu, u kojoj je prošle godine bilo 6,32 milijarde kuna (oko 850 milijuna eura). A to je količina novca kraj koje se ugodno nalaziti.

Milan Bandić (58), kontroverzni gradonačelnik Zagreba, na toj funkciji se nalazi već 12 godina, a još su četiri pred njim. Kako mu je u tih proteklih 12 godina kroz ruke prošlo sto milijardi kuna, Bandić je ispleo nevjerojatnu mrežu, čije ga niti povezuju s krupnim biznisom, velikim poduzetnicima, crkvom, kulturnom elitom, sportom, estradom, medijima… Mnoge je zadužio, mnogima dao posao, mnogima pomogao čineći raznorazne usluge. Naravno, u tih se 12 godina mnogima i zamjerio, no takvi su u značajnoj manjini.

Njegov meteorski uspon, zanimljivo, počeo je 1997. kad je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio na vrhuncu moći. Bandić tada postaje predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a, a tri godine kasnije, nakon Tuđmanove smrti, na izvanrednim izborima za gradonačelnika Zagreba, ostvaruje pobjedu. Tada se počinju nizati afere koje će ga pratiti svih ovih godina. Otkrilo se da je bespravno sagradio vikendicu u Samoborskom gorju. Potom je, godinu dana kasnije, u pijanom stanju prouzrokovao prometnu nesreću i bježao s mjesta nezgode. Ostao je poznat i po izgradnji dva javna WC-a u Zagrebu, vjerojatno najskuplja na svijetu. Svaki je bio na devet metara kvadratnih, a njihova izgradnja stajala je Grad Zagreb milijun i pol kuna, odnosno 200.000 eura. Javne zahode gradila je tvrtka čiji je vlasnik Bandićev kum.

Ipak, ništa od toga nije mu smetalo da prošle nedjelje odnese pobjedu u Zagrebu.

Gubitak Zagreba tek će djelomično ublažiti moguća pobjeda SDP-ova kandidata u Splitu, drugom po veličini gradu u Hrvatskoj. Ondje je SDP-ov kandidat dobio najviše glasova u prvom krugu. U drugom krugu – što je jedno od najvećih iznenađena lokalnih izbora – neće biti dosadašnjeg kontroverznog gradonačelnika Željka Keruma, poznatog po mnogim skandalima i vječnom sukobu s medijima. Kerumu nije pomoglo ni što je na splitskoj Rivi, neposredno pred izbore, podigao spomenik Franji Tuđmanu, ali ni činjenica da je na vrh obližnjeg brda Marijana, postavo 10-metarski križ. Lučki grad Rijeka treći po veličini u Hrvatskoj, po tradiciji, imat će ponovno SDP-ova gradonačelnika jer je prednost od 12.000 glasova više, koju je ostvario SDP-ov kandidat, teško dostižna.

Tako je SDP, pobjednik parlamentarnih izbora krajem 2011., platio cijenu reformi koje pokušava provesti, no koje ne daju rezultate. Nezadovoljstvo građana dugotrajnom krizom, kojoj se ne nazire kraj, okrenulo se protiv SDP-a i njegovih koalicijskih partnera. Iako je za tešku krizu koja se lomi na leđima građana najviše odgovoran HDZ, koji je Hrvatskom, od njenog osamostaljenja prije 22 godine vladao 16, velika nezaposlenost i pad životnog standarda blijede sjećanje građana, željnih oporavka gospodarstva i izlaska iz recesije.