Most slavi izborni uspjeh (fotka G. Vale)
Skupina uspješnih lokalnih političara i sveučilišnih profesora, okupljenih u stranci Most neovisnih lista (MOST), ostvarila je izvanredan rezultat na parlamentarnih izborima u Hrvatskoj. Želja mosta je stvoriti vladu nacionalnog jedinstva koja bi uključivala stranke ljevice i desnice
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj u nedjelju imali su iznenađujuću zvijezdu. Usprkos predizbornom fokusu na to tko će između vladajuće koalicije lijevog centra, predvođene Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) i oporbene koalicije desnog centra, predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), osvojiti više mjesta u Hrvatskom saboru, stranka 'outsajdera' osvojila je značajnih 19 od mogućih 143 mjesta u Hrvatskom saboru. Riječ je o Mostu nezavisnih lista (MOST), stranci kojoj su ovo bili prvi parlamentarni izbori.
Stranka je registrirana početkom 2013. u Metkoviću, malom dalmatinskom gradu na rijeci Neretvi. MOST je nastao iz krugova mladih i srednjovječnih pojedinaca, koji su htjeli promijeniti aktualnu vlast. Predvođeni Božom Petrovom, MOST je uspio pobijediti na lokalnim izborima u proljeće 2013. i preuzeti vlast u Metkoviću. Petrov je tako pobjedio Stipu Gabrića Jamba iz Hrvatske seljačke stranke (HSS) koji je vladao gradom od 1997. i uveo grad u velike financijske probleme.
Odmah po preuzimanju vlasti, Petrov je uveo radikalne mjere štednje te samom sebi i čitavoj administraciji plaće snizio na minimalan zakonski iznos. Uz ukidanja načina na koji je poslovala prethodna administracija i sa svim mjerama, Metković je uspio 36 % duga otplatiti u samo sedam mjeseci, a jednom kad je čitav iznos vraćen, plaće su vraćene na 70 % nekadašnjeg iznosa.
MOST je s vremenom narastao u svojevrsnu nacionalnu mrežu lokalnih i na nacionalnoj razini neafirmiranih političara koji se suprostavljaju dominaciji HDZ-a i SDP-a. Tako je na listi MOST-a za zastupnika u Saboru izabran Ivan Kovačič, gradonačelnik dalmatinskog grada Omiša, koji je na način sličan kao i Petrov, 2013. postao gradonačelnik, pobjedivši HDZ-ovog dugogodišnjeg gradonačelnika, Ivana Škaričića. Osim njega,u Sabor je izabran Stipe Petrina, načelnik male dalmatinske općine Primošten, koji je poznat po svojim ekcentričnim stavovima i potezima te nekompromisnoj opoziciji HDZ-u i SDP-u. Osim lokalnih političara i nekolicine sveučilišnih profesora, MOST je u svoje redove uključio i disidenta iz HDZ-ovh redova, Dragu Prgometa.
„Mi od sutra dajemo mogućnost popisa naših reformi. Nama mjesto premijera zasad nije bitno... nama su najbitnije reforme!" poručio je predsjednik MOST-a, Božo Petrov tijekom izborne noći u nedjelju ostalim kandidatima za sastavljanje vlade.
Reforme na kojima MOST inzistira je reforma javne uprave, koje uključuje „optimizaciju troškova, povećanje učinkovitosti, mjerljivost rada i formiranje sustava stimulacije i napredovanja u državnoj upravi, redukciju dijela državnih agencija“ te profesionalizaciju uprava javnih tvrtki. MOST isto inzistira na reformi pravosuđa, što uključuje „depolitizaciju pravosuđa, povećanje efikasnosti i učinkovitosti, reformu kaznenih i prekršajnih odredbi“. Vrlo bitnim MOST smatra i reformu izbornog sustava i posebice poreznog sustava, odnosno smanjenje općih poreznih svota, plaćanje PDV-a po naplati roba i usluga, ukidanje parafiskalnih nameta, uz uvođenje dodatnih stimulacija i olakšica za poduzetnike. Također, MOST planira liberalizirati radno zakonodavstvo, uvođenjem fleksibilnijih procedura zapošljavanja i otpuštanja.
S obzirom da je HDZ-ova koalicija osvojiila 59, a SDP-ova koalicija 56, MOST je postao krucijalan za sastavljanje vlade. Naime, s osam mjesta rezerviranim za nacionalne manjine, Hrvatski sabor broji ukupno 151 mjesta te je za formiranje vlade potrebna podrška najmanje 76 zastupnika. Već tijekom izborne noći, predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izrazili su želju koalicije s MOST-om.
MOST, predvođen Petrovom, iskoristio je činjenicu svoje poželjnosti te u srijedu obavio odvojene razgovore s Milanovićem i s Karamarkom u Zagrebu. Na press konferenciji istos poslijepodneva, Petrov je obavijestio hrvatsku javnost kako je MOST objema koalicija ponudio zajedničku vladu nacionalnog jedinstva, čiji bi članovi bili predstavnici MOST-a, SDP-ove i HDZ-ove koalicije.
„Smatramo da Hrvatskoj u ovom trenutku treba jedinstvo. Mi smo u MOST-u uspjeli prevladati svjetonazorske podjele iako smo u početku bili heterogeni. Mi očekujemo od jednih i drugih da razumiju što je prioritet, a to je gospodarstvo i da se u Hrvatskoj pokuša napraviti jedinstvena vlada. To je jedino kako se mogu učiniti reforme... Smatramo da mi u ovom trenutku možemo biti moderator jedinstvu HDZ-a i SDP-a,“ rekao je Petrov na press konferenciji.
Vlada koja bi u današnjim okolnostima uključivala predstavnike tradicionalnih suparnika HDZ-a i SDP-a vrlo vjerojatno bi imala značajnih problema u funkcioniranju. S obzirom na to, vrlo vjerojatno bi provedba reforma bila otežana. Na određeni način MOST može benifirati od ovakve široke koalicije, jer se za neprovedbu reformi može okriviti nedostatak jedinstva, suradnje, komunikacije i koordinacije između HDZ-a i SDP-a.
S obzirom da je Karamarko javno odbio vladu nacionalnog jedinstva pod tvrdnjom da ne bi želio uključiti neuspješni SDP u novu Vladu, a Milanović navodno smatra kako bi zajednička vlada bila prevara birača, ostaje upitno hoće li MOST uspijeti u onome što se smatra nepremostivim – spojiti HDZ i SDP.
