Slovenija popustila, Hrvatska bliže EU

Hrvatska je na korak bliže Europskoj Uniji: nakon 10 izgubljenih mjeseci i zastoja u pristupnim pregovorima, Slovenija je napokon popustila i deblokirala 14 pregovaračkih poglavlja - devet za otvaranje i pet za zatvaranje

Dogovor o tome postigli su hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njen slovenski kolega Borut Pahor u Ljubljani 11. rujna. Iako su obje strane vrlo naglašeno izjavile kako nitko, ni Slovenija ni Hrvatska, u rješenju spora koji je zakočio napore Zagreba za što skorijim ulaskom u EU, nije pobjednik, već da je sporazum plod strpljivih pregovora tihe diplomacije, Jadranka Kosor, čini se ipak može biti zadovoljnija. Sudeći po reagiranju oporbe u Hrvatskoj, koja je pozdravila sporazum i oporbe u Sloveniji koje je Pahorov potpis doživjela kao izdaju nacionalnih interesa, Zagreb je, čini se, ipak prošao bolje.

Dogovor sa Slovenijom, što će Hrvatskoj omogućiti da napokon nastavi s približavanjem Europskoj Uniji, veliki je uspjeh premijerke Jadranke Kosor, koja je, nakon iznenadne ostavke njenog prethodnika, Ive Sanadera, preuzela vođenje zemlje u iznimno teškim uvjetima. U pokušaju spašavanja zemlje od bankrota, morala je povući niz nepopularnih mjera, kao što je povećanje stope PDV-a (poreza na dodanu vrijednost), uvođenje "recesijskog poreza" od četiri posto na plaće i kresanje socijalnih prava. Sporazum sa Slovenijom prvi je "melem na ranu" i uspjeh s kojim se može pohvaliti, no za većinu građana on nije dovoljno "opipljiv", jer kratkoročno ne donosi poboljšanje standarda i lakši život.

Ipak, činjenica da je Hrvatska sada - nakon deblokade pregovara uvjetovanih slovenskim tvrdnjama da Zagreb prejudicira rješenje međusobnog graničnog spora - puno bliže EU nego što je bila jučer, primljena je s velikim olakšanjem. Iako je desetomjesečno natezanje sa Slovenijom uzrokovalo porast euroskepticizma, građani su ipak svjesni da je za malu državu poput Hrvatske pripadnost velikoj europskoj obitelji dugoročno značajna prednost.

Ono što je bivši hrvatski premijer Sanader sa svojim slovenskim kolegom Pahorom bezuspješno pokušavao riješiti gotovo osam mjeseci, njegovoj nasljednici Jadranki Kosor pošlo je za rukom u samo dva. Svi se, međutim, slažu da sporazum sa Slovenijom nije rezultat njenog pregovaračkog umijeća, već da je popustljivost Ljubljane uzrokovana velikim pritiskom najmoćnijih članica EU, ali i Sjedinjenih Država. Neki analitičari smatraju da je presudan pritisak na Sloveniju učinila američka državna tajnica Hilary Clinton, koja se u Washingtonu, krajem srpnja, sastala sa slovenskim ministrom vanjskih poslova, Samuelom Žbogarom.

No, kako je odlazeći s mjesta premijera 1. srpnja ove godine i Ivo Sanader - doduše ne izravno - kao jedan od razloga odlaska naveo i probleme sa Slovenijom koje nikako nije uspio riješiti, logično je da je Slovenija, nakon njegova povlačenja, bila izvrgnuta pritisku da se spor s Hrvatskom što prije okonča. Međusobni animozitet Sanadera i Pahora sigurno je bio prepreka rješenju međudržavnog problema, no kada je Sanader otišao, Pahor je morao povući sljedeći korak. Imao je "častan uzmak", smatra vanjskopolitički analitičar Branko Caratan, koji ga je na domaćoj sceni mogao predstaviti kao pobjednika u slovensko-hrvatskom sporu, pa mu je - kad se za pregovaračkim stolom našao s Jadrankom Kosor - bilo lakše učiniti ustupak.

Ono što su dogovorili Pahor i Kosor, i što je Hrvatskoj omogućilo nastavak pregovora za ulazak u Uniju, nije ništa spektakularno. Hrvatska se obvezala da će povući sve dokumente i usmene izjave koji bi mogli prejudicirati međusobnu granicu, te da će se granični spor riješiti arbitražom. Doduše, hrvatski zahtjev više nije da rješenje međugraničnog spora treba tražiti isključivo na sudu, već ostaje otvorena i mogućnost da to riješi arbitražna komisija. Dogovor Kosor-Pahor, u sličnom je obliku već bio i na pregovaračkom stolu kada su o tome odlučivali Sanader i Pahor. No, tada nije bio postignut.

Za Hrvatsku je važno da se pitanje međusobnih granica, a ono je najkompliciranije u zajedničkom dijelu Jadrana, Piranskom zaljevu, odvoji od pristupnih pregovora. Ulazak u EU, sada, nakon gotovo godinu dana, ponovno postaje središnjom točkom hrvatske vanjske politike. Premijerka Kosor već je sazvala svoj pregovarački tim i naložila da se počne ubrzano raditi kao bi do kraja ove godine sva poglavlja bila otvorena. No, to neće biti lako, jer Hrvatsku - kad su u pitanju pregovori iz poglavlja o pravosuđu - blokiraju Velika Britanija, Finska, Nizozemska i Belgija. Te zemlje, naime, smatraju da Zagreb nije učinio dovoljno u suradnji s Haškim sudom za ratne zločine, jer da odbija Sudu dati na uvid takozvane "topničke dnevnike", tužiteljstvu ICTY-ija važne u suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku.

Ipak, nakon dogovora sa Slovenijom, Hrvatska je - kad je o putu u Europsku Uniju riječ - u znatno povoljnijem položaju, nego što je bila u vrijeme Sanadera. Pregovore, naravno, više neće biti moguće završiti ove godine i taj je rok pomaknut za prvu polovinu sljedeće. U tom bi vremenu Hrvatska napokon mogla dobiti datum ulaska u Uniju. Godina 2012., nakon slovenskog deblokiranja pregovora, sada se čini kao posve realan rok.