Turizam u Hrvatskoj: doprinos europske kohezijske politike

Značajan dio sredstava iz kohezijskih fondova EU namijenjenih Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. uložen je u obrazovanje u sklopu brojnih projekata fokusiranih na sektor turizma

Hrvatska živi od turizma (o tome smo već govorili u tekstu pod naslovom “Hrvatska i koronavirus: svi podaci o turizmu“). Ako na trenutak zanemarimo nagli poremećaj turističkih tokova uvjetovan pandemijom, tijekom prethodnih godina turistički sektor je činio petinu domaćeg bruto proizvoda Hrvatske.

Ovaj podatak ukazuje koliko je za Hrvatsku bitno ulaganje u infrastrukture, ali i u ljudski kapital, naročito u obrazovanje mladih koji bi u budućnosti mogli biti zaposleni na radnim mjestima direktno vezanim za turistički sektor. Evidentno je, dakle, da se u Hrvatskoj buduće tržište rada u sektoru turizma već danas mora početi planirati, polazeći prije svega od umijeća mladih.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine garantirao je hrvatskoj državi pristup europskim sredstvima predviđenim višegodišnjim financijskim planovima EU. U sklopu kohezijske politike Europske unije (više informacija o ovoj temi možete pronaći u tekstu “Europska unija: kohezijska politika i Jugoistočna Europa“) Hrvatska je u razdoblju 2014. – 2020. dobila sredstva u vrijednosti preko 9 milijardi eura, od kojih 4,73 milijarde iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), 2,13 iz Kohezijskog fonda, 1,94 iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i 206 milijuna eura u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI).

Donji grafikon pokazuje koliko je sredstava (u milijunima eura) iz pomenutih fondova investirano u projekte vezane uz obrazovanje i zapošljavanje.

Riječ je o sredstvima vrijednim 1,73 milijarde eura, skoro 15 posto fondova namijenjenih Hrvatskoj u datom razdoblju, što je prilično visok postotak u poređenju sa ostalim balkanskim zemljama kojima se bavimo. Ako izuzmemo susednu Sloveniju koja izdvaja više od 17 posto europskih sredstava za inicijative vezane uz obrazovanje i zapošljavanje, zapažamo da se ulaganja u slične programe u ostalim zemljama mogu mjeriti u jednocifrenim postotcima: 5,5 posto u Bugarskoj, 5,9 posto na Cipru, 8,5 posto u Grčkoj i svega 3,7 posto u Rumunjskoj.

Trenutačno nisu dostupni podaci o tome koliko je sredstava iz fondova namijenjenih obrazovanju i zapošljavanju uloženo u turistički sektor. Međutim, spisak projekata u području turizma financiranih iz europskih fondova prilično je dugačak . Pomenimo, na primjer, projekat KLIK Pula - Centar za kompetentno cjeloživotno razvijanje inovativnih znanja i vještina u sektoru ugostiteljstva i turizma, i Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Dubrovniku.

Realizirani projekti i oni koji su još uvijek u tijeku ne obuhvataju samo primorske krajeve i poznate turističke destinacije, već i unutrašnjost Hrvatske, o čemu svjedoči Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu koji teži promoviranju brojnih termalnih izvora na području grada Lipika, kao i projekat V.R.I.S.A.K Baranje koji, u cilju dugoročnog promoviranja lokalne turističke ponude, teži upoznavanju mladih u dobi od 15 do 25 godina sa kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije.