Biciklom kroz Europsku Amazonu

Biciklistička staza Europska Amazona omogućuje vožnju biciklom duž maršute, dugačke preko tisuću kilometara, koja vijuga između rijeka i planina, od Austrije do Srbije

1,250 kilometara vožnje biciklom između meandara triju moćnih rijeka, kroz šume, močvare, sela u koja svraćaju rode, osamljene pašnjake i pogranične gradove. To je Biciklistička staza Europska Amazona koja presijeca jedan od najvećih riječnih sustava u Europi, sjedište rezervata biosfere koji se prostire kroz pet država: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Mađarska. Staza, koja će biti službeno otvorena ovog proljeća, realizirana je zahvaljujući dvama programima europske teritorijalne suradnje, s ciljem promoviranja održivog razvoja u području koje je, unatoč neprocjenjivom prirodnom i kulturnom bogatstvu koje posjeduje, i dalje veoma krhko u ekonomskom smislu.

Europska staza

Itinerar prati tok rijeka, od grada Murecka na rijeci Muri, u Austriji, do obala Dunava u Mohaču, u Mađarskoj. Postoje dvije moguće putanje. Južna ruta, podijeljena na šestnaest dionica, najvećim dijelom se pruža uz slovenačke i hrvatske obale Mure i Drave te potom prati tok Dunava, pretežno sa srpske strane. Sjeverna staza, nešto kraća (jedanaest dionica), prostire se uglavnom duž austrijskih i mađarskih riječnih padina. Ono što je zajedničko objema stazama jeste preplitanje prirodnih ljepota s tradicionalnim selima, mlinovima, vinogradima, banjama i gradovima bogatim povješću, poput Varaždina, Osijeka i Sombora.

Rijeke ne poznaju granice te je cijelo područje kroz koje prolaze karakterizirano očiglednim međupovezanostima. Isto se ne može reći za nadležne organe zemalja uključenih u inicijativu, od kojih jedna još uvijek nije članica Europske unije. Stoga je realizacija projekta održivog razvoja na tako prostranom području morala podrazumijevati nadnacionalnu koncepciju. Biciklistička staza Europska Amazona realizirana je zahvaljujući dvama projektima teritorijalne suradnje, u sklopu šireg programa Interreg Dunav u koji su uključene sve zemlje Dunavskog bazena, od Austrije do Ukrajine.

Tijekom prve faze, koja je trajala od 2018. do početka 2021., partneri u projektu su radili na označavanju itinerara, identificirajući već postojeće biciklističke staze, prolaze i maršute, uz nastojanje da valoriziraju najvrijednije dijelove, ali i da izbjegnu najosjetljivija područja. Postavili su zajedničku signalizaciju te podijelili stazu na međudionice, označavajući odmorišta i maršute u oba smjera i s obje strane rijeka.

Druga faza, pod nazivom Odgovorna zelena destinacija - Europska Amazona , koja će se završiti krajem ove godine, usmjerena je na poticanje odgovornog turizma duž cijele staze, u cilju ostvarivanja integriranog pristupa upravljanju teritorijem koji bi objedinio zaštitu okoliša i istinski održiv razvoj.

“Od samog početka nastojali smo direktno uključiti lokalne pružatelje usluga kada je riječ o smještaju, prijevozu, restoranima, spremištima za prtljagu, i tako dalje“, objašnjava Anja Krajnik iz slovenskog Instituta za razvoj loklanih potencijala (Iskriva), koji je i koordinator projekta. “Dugoročno pak gledano, nadamo se da će, s konstantim priljevom biciklista, sve veći dio lokalne populacije prepoznati značaj projekta te pokušati prilagoditi se našim ekološkim standardima i postati dio čitave priče“.

Naime, Europska Amazona je pravi brend, koji ima svoju službenu web stranicu gdje je moguće pronaći sve potrebne informacije i napraviti rezervacije. Sudionici u projektu koriste modele realizirane od strane UNESCO-a za procjenu utjecaja turizma na područje koje dosad nije bilo toliko često posjećivano.

Partneri se nadaju da će tako potaknuti inicijative s nultom emisijom te pokrenuti otvaranje zelenih radnih mjesta u području kojem, s iznimkom austrijskog dijela i grada Osijeka, stalno prijeti nezaposlenost i depopulacija. “Stanovništvo je u početku bilo skeptično“, objašnjava Anja Krajnik, “no kako vrijeme prolazi, sve više ljudi postaje svjesno jedinstvenosti područja u kojem žive i mogućnosti koje ono nudi“.

Ugroženi raj

UNESCO rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav proglašen je 2021. godine i brojne strukture koje obuhvata također su financirane u sklop projekata europske suradnje. Cilj jedinog UNESCO rezervata biosfere koji se prostire kroz pet država je “izgradnja modela međunarodne suradnje u upravljanju riječnim bazenima i, u isto vrijeme, stvaranje spona između ljudi i prirode“.

Povijesno pogranično područje, izloženo nezadrživim poplavama, Europska Amazona je uglavnom ostala pošteđena burnog razvoja koji je u ostalim dijelovima kontinenta zacementirao velike rijeke i sproveo ih u cijevi. Dakle, riječ je o ogromnom zelenom pojasu, dužine 700 kilometara, koji se prostire na površini od gotovo milijun hektara u srcu centralne Europe.

U trinaest zaštićenih područja koja čine rezervat nalaze se jedinstvena staništa, neophodna za opstanak oko 250 tisuća vodenih ptica selica svake godine. U rezervatu živi najbrojnija europska kolonija bijelih orlova te brojne druge vrste kojima prijeti izumiranje, poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i jesetre. Kulturna baština ovog područja također se odlikuje velikom raznolikošću, a tu su i gastronomski specijaliteti, poput somborskog sira koji se pravi isključivo od mlijeka dobivenog od ovaca koje se vode na ispašu u blizini Dunava.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav je od ključnog značaja za zaštitu od poplava, kao i za obezbjeđivanje pijaće vode i plodnog zemljišta za gotovo milijun osoba. Stoga se danas, kada se suočavamo s dramatičnim klimatskim promjenama, njegova zaštita čini još potrebnijom. No nisu svi tog mišljenja. Kako na web stranici rezervata pišu ekološke nevladine udruge predvođene WWF-om, “protivno zakonima Europske unije za zaštitu okoliša i međunarodnim standardima, upravljanje rijekama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji još uvijek se temelji na zastarelim konceptima“. Aktivisti pojašnjavaju da je unutar rezervata, unatoč činjenici da se nalazi pod zaštitom UNESCO-a, planirana izgradnja novih hidroelektrana i regulacija rijeka koji su još uvijek dobrim dijelom slobodne. Novi nasipi mogli bi negativno utjecati i na neke od najpoznatijih područja u okviru rezervata, poput Kopačkog rita u Hrvatskoj.

Prisustvujemo dakle sučeljavanju dveju dijametralno suprotstavljenih vizija budućnosti Europske Amazone. “Ako se biciklistička staza bude pokazala uspješnom i s točke gledišta održivog razvoja, bitno će doprinijeti ne samo boljim životnim uvjetima lokalnog stanovništva, nego i zaštiti čitavog rezervata“, zaključuje Anja Krajnik.