Balkanski gradovi postaju sve važniji akteri na području održive mobilnosti, kao domaćini značajnih manifestacija i primjeri inovativnosti i dobrih praksi
Posljednjih godina Europska unija posvećuje veliku pozornost pitanju održive mobilnosti, o čemu svjedoči obim izdvojenih financijskih sredstava, brojni natječaji i programi, te intenzivna zakonodavna aktivnost. Trenutno je pažnja Europske unije prevashodno usmjerena na multimodalnost, tj. integrirano korištenje više oblika prijevoza u okviru jednog putovanja. Multimodalnost može značajno doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova, na primjer prebacivanjem dijela prometa s cesta na željeznice, te poticanjem korištenja javnog i zajedničkog prijevoza umjesto vlastitih vozila. Povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc proglasila je 2018.“Godinom multimodalnosti“, najavljujući da će se Komisija zalagati na različitim razinama za što učinkovitiju realizaciju tog načela unutar prometnog sustava Europske unije.
Konferencije o održivoj mobilnosti
Program aktivnosti predviđenih u okviru “Godine multimodalnosti“ veoma je bogat, uključujući brojne inicijative diljem Balkana. Prvo dešavanje organizirano je u Sofiji, gdje je 20. ožujka održana Konferencija visoke razine o europskom multimodalnom teretnom prometu, koja je okupila predstavnike sektora industrijskog transporta.
Potom su se resorni ministri država članica, brojni zastupnici Europskog parlamenta i ključni stejkholderi okupili u Ljubljani, gdje je od 25. do 27. travnja održana konferencija TEN-T Days 2018. Akronim TEN-T stoji za Transeuropsku prometnu mrežu [Trans-European Network – Transport], čiju okosnicu čine devet glavnih transeuropskih prometnih koridora, koji bi trebali biti realizirani do 2030.
Sljedeće dešavanje zakazano je za 14. i 15. svibanj, kada će Nikozija biti domaćin 5. Europske konferencije o planovima održive urbane mobilnosti (SUMP). Konferencija će biti prilika za razmjenu ideja i iskustava među brojnim akterima uključenim u izradu i provedbu Planova održive urbane mobilnosti – planovi održivog urbanog transporta koje lokalne samouprave izrađuju rukovodeći se paketom općih načela, smjernica i dobrih praksi definiranim od strane Europske komisije. Očekivanja su velika, s obzirom na to da je prošlogodišnja konferencija, održana u Dubrovniku, okupila oko 450 učesnika.
Nagrade Europske unije u području održive mobilnosti
U novije vrijeme balkanske zemlje postaju sve važniji akteri na području održive mobilnosti ne samo kao domaćini brojnih “zelenih“ manifestacija, već i zbog konkretnih rezultata koje postižu na tom polju. O tome svjedoči i činjenica da su dvije od tri nagrade koje Europska komisija dodijeljuje u području održive urbane mobilnosti ove godine pripala balkanskim gradovima: Igoumenitsa – grad s 25.000 stanovnika, smješten na sjeverozapadnoj obali Grčke, u regiji Epir – odlikovana je Nagradom Europskog tjedna mobilnosti za manje općine, dok je Turda – grad u Transilvaniji, u Rumunjskoj, koji broji 55.000 stanovnika – osvojila 6. Nagradu za planove održive urbane mobilnosti. Nagrade su uručene 21. ožujka 2018. u Bruxellesu od strane europske povjerenice za promet Violete Bulc i glavnog direktora Glavne uprave za okoliš Daniela Calleja.
Nagrada Europskog tjedna mobilnosti dodjeljuje se gradu koji tijekom Europskog tjedna mobilnosti – manifestacija koja se održava svake godine od 16. do 22. rujna – organizuje najbolje inicijative usmjerene ka promoviranju održive urbane mobilnosti među lokalnim stanovništvom. Manifestacija iz godine u godinu nailazi na sve veći odziv (prošle godine učestvovalo je preko 2.500 gradova), pružajući europskim gradovima priliku da u praksi testiraju mjere održive urbane mobilnosti i dobiju feedback od građana. Prošlogodišnji Europski tjedan mobilnosti obilježen je pod temom “Čista, zajednička i inteligentna mobilnost“.
SUMP nagrada dodjeljuje se pak gradu koji izradi najbolji plan održive mobilnosti, provodeći smjernice date u SUMP paketu (ovaj akronim odnosi se kako na osnovna načela i akcije Europske unije u području urbanog održivog planiranja tako i na planove održive mobilnosti koje gradovi izrađuju slijedeći smjernice EU-a). Svake godine nagrada stavlja akcenat na različit aspekt održivog planiranja.
Igoumenitsa, prvi “mali održivi grad“
Igoumenitsa je osvojila nagradu Europskog tjedna mobilnosti za manje gradove zahvaljujući dobro osmišljenim i kapilarno provedenim inicijativama, namijenjenim ne samo stanovnicima grada i neposredne periferije, nego i onima manjih okolnih mjesta. Posebnu pažnju skrenule su inicijative kao što su besplatan autobusni prijevoz u određenim satnicama, biciklistička događanja duž obale grada, kulturni izleti, te natječaj organiziran na društvenim mrežama za izbor najbolje fotografije na temu bicikliranja kao održivog oblika kretanja.
Grad se izdvojio među brojnim konkurentima i zahvaljujući edukativnim aktivnostima organiziranim u osnovnim školama (razni seminari, izložbe), putem kojih su najmlađi imali priliku saznati više o pozitivnim efektima održive mobilnosti kako po životnu sredinu tako i po ljudsko zdravlje.
Priznanje koje je osvojio grad Igoumenitsa predstavlja novìnu, s obzirom da su prethodnih godina samo veći europski gradovi mogli konkurisati za nagradu Europskog tjedna mobilnosti. Ove godine, pored kategorije velikih gradova (u kojoj je pobjedio Beč), uvedena je i ona za gradove s manje od 50.000 stanovnika.
Turda, inteligentno planiranje
Rumunjski grad Turda osvojio je 6. SUMP nagradu zahvaljujući izradi jasnog i dalekovidnog plana održive mobilnosti, utemeljenog na konkretnim i mjerljivim ciljevima i poduprtog odgovarajućim financijskim sredstvima. Grad je uspio nadmašiti konkurente poput Milana i Manchestera.
Turda se izdvojila naročito naprednim rješenjima u području zajedničke mobilnosti, koji se čine još ambicioznijim ako se imaju u vidu nevelike dimenzije grada. Konkretno, radi se o sljedećim inicijativama: kompletna sanacija cesta; izgradnja biciklističkih staza; sustav javnih automobila i bicikala, uključujući i električne, s pažljivo razgranatom mrežom stanica; uvođenje jedinstvene karte za korištenje javnih bicikala i autobusnog prijevoza; uvođenje električnih autobusa; smanjenje cijena javnog prijevoza; obnova glavnih prometnih arterija i rekonstrukcija stajališta; komplementarni projekti dijeljenja prijevoza (tzv. carpooling) i pametnog parkiranja; uvođenje posebne takse za vozila koja zagađuju.
Očekivani rezultati su ambiciozni koliko i sam plan: procjenjuje se da će nakon provedbe plana sedam od deset građana koristiti alternativni prijevoz. Neće međutim biti lako smanjiti uporabu osobnih automobila.
Turda je nagrađena i zbog izrazito participativnog karaktera procesa izrade plana. Naime, svi projekti osmišljeni su uz izravno uključivanje građana, koji su učestvovali na periodičnim sastancima i javnim sednicama.
Grad je izradio i dobar financijski plan, predviđajući kombinirano korištenje sredstava iz gradskog budžeta i onih iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Osim zbog kvaliteta, prijedlozi koje je osmislio grad Turda nagrađeni su i zbog mogućnosti repliciranja na drugim lokacijama. Turda je dakle izabrana i kao potencijalni model za druge gradove sličnih dimenzija.
Naposljetku, u korist rumunjskog grada išla je i činjenica da je učestvovao na natječajima TEN-T 2017, radi dobivanja financijskih sredstava za projekte koji imaju za cilj spajanje grada s četiri od devet transeuropskih multimodalnih koridora.
Održiva budućnost europskih gradova
Iako je održiva mobilnost još uvijek daleko do pune realizacije unutar Europske unije, primjeri gradova poput Igoumenitse i Turde veoma su ohrabrujući. Mnogi europski gradovi, naročito srednji i mali, postaju sve održiviji, i tu Balkan nije izuzetak (među konkurentima za nagradu Europskog tjedna mobilnosti za manje gradove našao se i grad Tivat).
Kako je na ceremoniji dodjele nagrada istakla povjerenica Bulc, pobjednički gradovi trebali bi biti primjer i model ostalim europskim gradovima. Samo progresivno širenje dobrih praksi može učiniti održivu mobilnost realnošću, čineći mjesta našeg svakodnevnog življenja ne samo zdravijim (atmosfersko onečišćenje, u velikoj mjeri uzrokovano cestovnim prometom, i dalje je prvi faktor rizika za zdravlje u životnoj sredini), nego i prijatnijim.
Za gradove koji su voljni uložiti napore u razvoj održive mobilnosti europska sredstva ne nedostaju: dovoljno je podsjetiti – ograničavajući se na glavne inicijative – da su za period 2014-2020, u okviru programâ Horizon 2020 i Connecting Europe Facility (financijski instrument namijenjen pružanju podrške državama članicama u unapređenju prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture), za održivu urbanu mobilnost izdvojena sredstva u iznosu od preko 950 milijuna eura.
Europski parlament
Istraživačke službe Europskog parlamenta konstantno prate provedbu europskih politika na području održive mobilnosti, ocjenjujući njihovu djelotvornost i utjecaj. U ožujku 2018. Parlament je dao svoje mišljenje o prijedlogu Komisije i Vijeća o izmjeni Direktive o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu.
Ovaj članak/prijevod nastao je u okviru projekta Parlament prava, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
