Sarajevo, sjedište parlamenta © Andocs/Shutterstock
Pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini (BiH), kako ga lokalni mediji nazivaju posljednjih sedmica, tiče se državne imovine. U entitetima Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) na ovo suštinsko i simboličko pitanje gleda se potpuno različito
Pitanje državne imovine, ujedno i prvi ozbiljan izazov za novu koalicionu vlast na državnom nivou formiranu u januaru, ponovo je aktuelizirano nakon što su predstavnici vlasti RS-a počeli knjižiti državnu imovinu na entitet, protivno odlukama Ustavnog suda BiH. Ustavni sud je do sada u nekoliko presuda precizirao da je pitanje državne imovine u nadležnosti države, odnosno Parlamentarne skupštine BiH. U opisu državne imovine koji je dao Ustavni sud BiH navodi se da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i „javno dobro“ (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura), koje prioritetno služi svim ljudima u državi.
Predstavnici nekoliko takozvanih probosanskih vladajućih i opozicionih stranaka potpisali su u aprilu zajedničku izjavu kojom su pozvali političke aktere u BiH da prestanu s destruktivnim politikama i prihvate odluke Ustavnog suda BiH.Njihova izjava je naišla na oštro protivljenje poslanika iz RS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) koji su burno reagirali i zaprijetili da neće učestvovati u radu državnih institucija, što je i ranije bila praksa u slučajevima kada neke procese smatraju udarom na taj bh. entitet. Narodna skupština RS pozvala je krajem aprila sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke dok Narodna Skupština RS-a ne odluči drugačije, što su brojni lokalni i međunarodni akteri u BiH ocijenili kao pritisak na pravosuđe.
Predsjednik RS-a i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorad Dodik, poručio je da je "RS odlučna da se državna imovina neće razmatrati na Predstavničkom domu PSBiH jer bi to značilo da je pitanje imovine pitanje BiH, a to nije tako". Dodik, koji je pod američkim i britanskim sankcijama zbog destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaja urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao je u aprilu da će se u RS nastaviti proces "vraćanja nadležnosti" prenesenih s entitetskog na državni nivo nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH od 1992. do 1995. godine. Inače, Dodik već neko vrijeme najavljuje istupanje iz nekoliko državnih institucija, što je u suprotnosti s Ustavom BiH.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini poručeno je u ponedjeljak 15. maja da državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnoj razini. “To nije stvar mišljenja, nego je u pitanju ustavna i pravna činjenica", poručili su iz Ambasade pozivajući se na Dejtonski ustav.
Moguća intervencija OHR-a?
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) 24. aprila su obavijestili javnost da je uz podršku Vijeća za implementaciju mira (PIC) osnovana Radna grupa eksperata, kao dio procesa tehničkih konsultacija o državnoj imovini. Radna grupa formirana je sa zadatkom da prikupi set stručnih mišljenja i informacija kako bi pružila pomoć Parlamentarnoj skupštini BiH u rješavanju pitanja državne imovine. Očekuje se da bi preporuke mogle biti proslijeđene PSBiH već krajem ljeta ili početkom jeseni. Kakav će prijedlog biti za sada se samo spekuliše, a šef EU Delegacije u BiH izjavio je za lokalnu TV da eksperti dolaze iz Njemačke, Italije, Turske i BiH, iako javnosti još uvijek nisu poznata imena članova radne grupe.
S obzirom na aktuelnu retoriku, svaka najava i razmatranje potencijalnog rješenja od strane međunarodne zajednice kroz OHR može dovesti do produbljivanja političke krize u BiH, kao i da se preporuke OHR ne bi mogle razmatrati u parlamentu. Vlasti u RS razgovor o državnoj imovini u institucijama BiH kategorički odbijaju, zbog stava da je sve riješeno jednačinom koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, tendenciozno izjednačavajući pravo na teritoriju sa pravom na vlasništvo. Sporazumom je predviđeno da bh. entitet RS ima 49 posto teritorije BiH.
Raspolaganje državnom imovinom BiH zabranjeno je zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji Visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown. Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebalo da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Državni zakon nikada nije usvojen, zbog nepostojanja političkog kompromisa. Na potrebu konačnog rješenja ukazivao je i Ustavni sud BiH, čije odluke predstavnici RS-a smatraju donesenim preglasavanjem i na štetu ovog entiteta.
Dosadašnja praksa je pokazala da kada domaći akteri ne postižu dogovor otvara se prostor za djelovanje OHR-a. Ukoliko bi OHR nametnuo rješenje za pitanje državne imovine, to bi moglo implicirati novu krizu sa neizvjesnim ishodom, jer OHR-ove odluke uvijek uzrokuju veliko nezadovoljstvo najmanje jedne političke strane.
Sudbina velikih projekata
Najmanje su dva potencijalna motiva za insistiranje na rješavanju pitanja državne imovine od strane Dodika i njegovih koalicionih partnera u RS, pišu lokalni mediji. Jedan je da je dobar dio te imovine već promijenio vlasnika. Drugi razlog bi mogao biti realizacija većih projekata koji su prethodnih godina najavljivani ili inicirani, kao što su Aerodrom Trebinje, hidroelektrane na rijeci Drini (Buk Bijela), ili izgradnja plinovoda prema susjednoj Srbiji (Nova istočna interkonekcija). Njihova realizacija je onemogućena zbog Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Dodik je u javnosti istakao da će nastaviti blokirati određene procese na državnom nivou dok se ne deblokiraju pitanja ova tri projekta.
Srbija i RS su prije dvije godine krenule u projekt “Nova istočna interkonekcija” s ciljem gasifikacije entiteta. Plinovod dug 335 kilometara vrijedan je 120 miliona eura, a finansirao bi ga ruski Gasprom, čime bi u BiH ulazilo dodatnih milijardu kubnih metara plina. Međutim, plinovod ima i političku dimenziju jer podrazumijeva ulazak sumnjivog ruskog kapitala i energetskog uticaja i to u zemlju koja je kandidat za članstvo u EU, u situaciji kada se radi na realizaciji Južne interkonekcije koja bi za BiH značila diverzifikaciju energetskih izvora.
Odluka Vijeća ministara o izgradnji Istočne i Južne plinske interkonekcije sa Srbijom i Hrvatskom, koja je donesena u maju 2023, moraju podržati Predsjedništvo BiH kao i oba doma parlamenta, za šta se procjenjuje da će biti potrebno najmanje 6 mjeseci. Podrška Predsjedništva BiH je upitna jer njegovi članovi Željko Komšić (DF) i Denis Bećirović (SDP BiH) smatraju da treba usvojiti zakon o gasu na državnom nivou kao najbolji okvir za projekte. Osim toga, stručnjaci za pitanje državne imovine ističu da je potrebno riješiti imovinsko-pravna pitanja na zemljištima koja su pod zabranom raspolaganja.
U slučaju elektrane Buk Bijela na Drini, potpisnici sporazuma o izgradnji koja je u toku su Srbija i RS. Odmah nakon polaganja kamena temeljca 2021. godine uslijedila je apelacija poslanika Federacije BiH koji su tvrdili da bi tu koncesiju trebalo da daju institucije BiH jer se radi o međudržavnom projektu. Ustavni sud je donio odluku o tome da su rijeke u vlasništvu države, te da ona jedina može biti potpisnik u ovom slučaju. S druge strane, u RS-u tvrde da država nema nadležnost, te da u tom dijelu rijeka Drina prolazi područjem ovog entiteta.
Inače, ekološke nevladine organizacije godinama se protive izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, upravo zbog opasnosti da će zaštićeni prostor najdubljeg kanjona u Evropi biti devastiran. O hidroelektrani Buk Bijela raspravljalo se i u Crnoj Gori i njenom negativnom uticaju na rijeke Taru i Pivu.
Gradnja Aerodroma Trebinje zajednički je projekt Srbije i RS-a, a finansijer će biti Srbija, koja bi trebalo i da upravlja aerodromom. Stručnjaci ističu da je izgradnja aerodroma sporna jer se zaštitne mjere zabrane raspolaganja državnom imovinom iz 2005. godine odnose i na javna dobra, uključujući i poljoprivredno i šumsko zemljište na kojem je planirana izgradnja aerodroma. Osim toga, po odluci Ustavnog suda BiH iz februara 2020, cjelokupno poljoprivredno zemljište u RS-u smatra se državnom, a ne entitetskom imovinom, kako je to izglasala NSRS krajem 2019. godine.
Kritička javnost smatra da je najveći problem projekata na kojima Dodik insistira kreiranje paralelne energetske, saobraćajne i svake druge mreže koja bi RS povezala sa Srbijom, što predstavlja dodatne preduslove za veću nezavisnost RS-a, koji u konačnici idu u prilog secesionističkim tendencijama.
Politička borba oko prava vlasništva nad ovom imovinom traje skoro 28 godina.Raspodjela državne imovine jedan je od pet ciljeva koje je još 2008. godine definirao PIC, kao uvjet za zatvaranje OHR-a, kao i jedan od uvjeta za pristup NATO savezu i Evropskoj uniji. Komisija za državnu imovinu je u prethodnim godinama kandidirala nekoliko prijedloga o načinu knjiženja na državu i niže nivoe vlasti, ali nijedan nije dobio saglasnost svih političkih strana u BiH.
