Lideri SNSD, SDA i HDZ BiH postigli su dogovor o ustavnim reformama u BiH. Predmet ustavnih reformi trebalo bi da bude usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, nadležnost države, funkcionisanje institucija BiH, kao i teritorijalna organizacija, posebno srednjih nivoa vlasti
Lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Dragan Čović 8. novembra postigli su dogovor o ustavnim reformama u BiH.
U zajedničkoj izjavi poslije sastanka održanog u Odžaku (mala opština na području Posavine), trojica lidera su naveli da bi predmet ustavnih reformi trebalo da bude usklađivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, nadležnost države, funkcionisanje institucija BiH, kao i teritorijalna organizacija, posebno srednjih nivoa vlasti.
Dodik, Tihić i Čović saglasili su se da se Ustav BiH mijenja kroz amandmansko djelovanje na postojeći ustav, te da se u tom procesu koristi stručna pomoć međunarodnih institucija. Trojica lidera još su se saglasili da pitanje državne imovine treba da bude riješeno tako što bi u vlasništvo države bila uknjižena nepokretna imovina potrebna za rad državnih institucija, uključujući i "perspektivnu pokretnu i nepokretnu vojnu imovinu". Dodik, Tihić i Čović dogovorili su se i da bi popis stanovništva u BiH trebalo provesti 2011. godine, posle donošenja Zakona o popisu stanovništva BiH. Oni su naveli da bi popis trebalo da sadrži izjašnjavanje stanovnika o naciji, veri i jeziku, ali da bi sve do 2014. godine popis iz 1991. godine trebalo da bude osnova za nacionalnu zastupljenost u državnim institucijama.
Na ovaj način, nakon gotovo jednogodišnjeg odstustva dijaloga unutar vladajućih političkih krugova u BiH, razgovori o reformama pomjereni su s mrtve tačke.
Iz razgovora u Odžaku bili su isključena ostala tri lidera vladajuć koalicije u BiH, Haris Silajdžić (Stranka za BiH), Božo Ljubić (HDZ 1990) I Mladen Ivanić (PDP). Upravo njihovo ostustvo otvorilo je niz kontraverzi i različitih komentara u političkim krugovima u BiH, ali i dovelo do ozbiljnog narušavanja odnosa između ključnih bošnjačkih stranaka, SDA I Stranke za BiH.
Predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić rekao je da je od četiri tačke sporazuma koje su postigli lideri SNSD-a, SDA i HDZ BiH, za njegovu partiju prihvatljiva samo ona o utvrđivanju statusa Brčko distrikta u Parlamentu BiH. Prema njegovom mišljenju, ostale tačke predstavljaju "najgrublji nasrtaj na integritet i ustavne nadležnosti BiH, grubo odbacivanje preporuka i stavova evropskih institucija o ustavnoj reformi, te uvredljivo poniženje svih, a posebno bošnjačkih i hrvatskih žrtava u BiH".
Silajdžić je naglasio da posljednji sastanak predsjednika SDA i HDZ BiH sa Dodikom predstavlja "političku i moralnu kapitulaciju samoproklamovanih predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda, pred zahtjevom politike koja ne krije svoj konačni cilj - uništenje BiH".
Lider SDA Sulejman Tihić, s druge strane, ocijenio je kako dogovor iz Odažka ne prestavlja nikavu kapitulaciji I iz tih razgoa pozvao i sve ostale političke partije i njihove lidere u BiH da prihvate dijalog o započetim reformama i prekinu višemjesečnu blokadu vlasti. Da zajedno radimo i učestvujemo u izradi konkretnih rješenja. Mnogo se kroz konkretna rješenja može još uraditi, neke stvari precizirati. Da zajedno radimo na ustavnoj reformi, da sve naše znanje i snage koristimo u tome pravcu, a ne u pravcu sukobljavanja. Mislim da je građanima BiH dosta sukoba i podjela. Ovo je put izlaska iz takvih sukoba i podjela", poručio je Tihić.
Slična poruka stigla je i iz HDZ-a BiH. Iako se izgubilo dosta vremena na nerazumijevanju i međusobnim svađama, BiH ipak nije izgubila šansu da se priključi ostatku Evrope, ističe poslanik HDZ -a u državnom Parlamentu Velimir Jukić i dodaje da su i sadašnje članice Unije nekada imale sličnih problema: Treba nastaviti raditi i imati kontakte i razgovore češće i, ja se nadam, i plodotvornije, tako da ćemo jednostavno onda, siguran sam, ići puno brže naprijed. Ja držim da je problem ako ne razgovaramo, a pogotovu ako se ne razgovara na najvišoj razini."
No sve rečeno nije dovelo do snižavanja tenzija među bošnjačkim strankama o čemu svjedoči i izjava potpredsjednika Stranke za BiH Beriza Belkića. "Opijen željom da anulira rezultate izbora iz 2006. godine, Sulejman Tihić je ovaj put otišao predaleko pokazavši spremnost da pristane na sve ucjene, plati bilo koju cijenu i prihvati sva poniženja, a sve na račun građana BiH", poručio je Belkić.
S druge strane, Sulejman Tihić podsjetio je da su sukobi na relaciji SDA - Stranka za BiH odavno prisutni, još iz vremena kad je Stranka za BiH odbila u Parlamentu dati podršku tzv. aprilskom paketu ustavnih promjena. A onda su uslijedili i drugi interesi na kojima su se dvije najveće bošnjačke stranke razišle, pojasnio je Tihić. Postoje razlike kad su u pitanju strateški partneri za gradnju elektroenergetskih objekata jer mi želimo da se ti partneri odrede na osnovu međunarodnog javnog tendera, a ne po nekakvim prijateljskim ili stranačkim ili grupnim interesima. Među nama su postojale razlike i kad je bila reforma policije. Stranka za BiH je srušila ustavnu reformu da bi na kraju pristala na reformu policije koja legalizuje potpuno policiju Republike Srpske. To su kod njih neshvatljiva ponašanja, nepoznavanje stvari i situacije. A ako neko drugi nešto uradi, onda to ne valja, a oni nisu sposobni da urade."
Dio političke javnosti u BiH dogovor iz Odžaka prihvatio je s dosta skepse, putajući se nije li i ovaj put riječ o još jednom komadu papira koji će u konačnici to i ostati. Istovremeno izražena je i bojazna da postignuti dogovor nije plod želje za uspostavljanjem dijaloga, već prije pokušaj da se preduprijede sankcije međunarodne zajednice prema onim političkim strukturama koji BiH svakodnevno guraju sve dalje od evropskih integracija.
U SDP BiH ocijenili su da su lideri SNSD-a, SDA i HDZ BiH. Milorad Dodik, Sulejman Tihić i Dragan Čović potpisali juče u Odžaku "još jedan prazan dokument". Portparol te stranke Damir Mašić rekao je da u SDP BiH nisu sigurni da će potpisani dokument dovesti do bilo kakvih pozitivnih pomaka, kao i da on "nikoga ne obavezuje". Prema njegovim riječima, SDP BiH izjasniće se o dokumentu tek kada on uđe u parlamentarnu proceduru.
U SDS-u rečeno je da oni pozdravljaju svaki dijalog koji može doprinijeti rješavanju problema u BiH i nadaju se da jučerašnji dogovor trojice lidera "nije samo spašavanje njihove kože pred skoro zasijedanje Savjeta za implementaciju mira, već plod iskrene želje da se okrenu kompromisima i iznalaženju puta za izlazak iz krize" - navodi se u saopštenju te partije. Od lidera SNSD-a Milorada Dodika SDS očekuje da javnosti pojasni dogovor koji je postignut u Odžaku, a čiji predmet bi, između ostalog, trebalo da bude i teritorijalna organizacija srednjih nivoa vlasti. Od predsjednika RS Rajka Kuzmanovića SDS traži da Narodnoj skupštini RS predloži platformu o mogućim osnovama za razgovore o reformi Ustava, te o zaštiti interesa RS u ovim razgovorima.
Početak otvranja dijaloga o rješavnju ključnih pitanja za BiH s odobravanjem je dočekan u krugovima međuarodne zajednice.
Visoki predstavnik i specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak pozdravio je dogovor lidera SNSD-a, SDA i HDZ BiH o reformskim pitanjima i ocijenio da bi on mogao da riješi ključna pitanja za napredak BiH, te ubrza njen evropski put. Lajčak je pozvao bh. parlamentarce da postignu saglasnost o tome kako će zemlja biti uređena. To će, vjeruje vjeruje visoki predstavnik, otkloniti glavne prepreke i spriječiti odugovlačenje u procesu integracija.
Dogovor trojice političkih lidera Dodika, Tihića i Čovića Lajčak je ocijenio dobrim signalom, ali takvi dogovori moraju dobiti i većinu u Parlamentu. Za mene lično nikad nije teško podržati dogovor, sporazum domaćih političkih lidera. Mislim da je to mnogo bolje i za BiH nego da mi namećemo naše viđenje i onda da se domaći lideri protive tom našem predlogu, svaki sa svog stajališta, tako da nije problem za nas da podržimo taj dogovor. Ali, naravno, on treba da se izglasa u Parlamentu, znači treba da postoji parlamentarna većina - jer to je izraz zrelosti i nezrelosti, spremnosti i nespremnosti vaše zemlje i vaših političkih lidera i na osnovu toga kako se oni ponašaju, mi, međunarodna zajednica, odlučujemo kako ćemo se mi ponašati prema vašoj zemlji", istakao je Lajčak.
Direktor Direkcije za proširenje Evropske komisije Pjer Mirel naglasio je da samo široki politički konsenzus u bilo kojoj državi može garantovati uspjeh te zemlje u procesu evropskih integracija: Nepostojenje saglasnosti o osnovnim pitanjima je još uvijek otvoreno. Zbog toga nisu učinjene dalje reforme i zato naš izvještaj o napretku prenosi, takoreći, izmiješanu sliku o napretku. To je juče podvuklo i Vijeće u Briselu - zabrinutost zbog nedostataka reformi i političke saglasnosti. Vijeće je izrazilo nadu da će postignuta saglasnost tri vodeće političke stranke i njihovih lidera otvoriti put za dalju saglasnost i dalju reformu. Sve ankete govore da građani hoće u EU. I političari su govorili da žele isto, ali njihova politička aktivnost nije povela zemlju ka EU - i to se mora promijeniti", naglasio je Mirel.
U narednom periodu, dogovor iz Odžaka, svoju potvrdu trebao bi dobiti i u parlamentu BiH, jer bez saglasnosti ove institucije on će ostati samo slovo na papiru. Iz SNSD-a I SDA stižu poruke kako je za regulisanje pitanja podjele državne imovine I popisa staniovništva obezbjeđena parlamentarna većina. Tako sporne ostaju I dalje ustavne promjene, za koje je neophdna dvotrećinska saglasnost bh parlamentaraca. Kako do nje doći biće izvjesno, po svemu sudeći, tek početkom naredne godine.
