U Bosni i Hercegovini 5. oktobra održat će se lokalni izbori. Analitičari ističu da se u odnosu na prethodni period ne nudi neki novi kvalitet i da će i ove izbore obilježiti dalji pad izlaznosti građana na izbore
U Bosni i Hercegovini ( BiH) 5. oktobra održat će se lokalni izbori. Po četvrti put nakon okončanja rata blizu tri milona građana BiH imat će mogućnost da glasaju za nekog od 29 hiljada kandidata raspoređenih u 80 političkih partija, 41 koaliciju, odnosno da svoje povjerenje poklone nekom 239 nezavisnih kandidata.
Novina na prethodne lokalne izbore, održane 2004. godine, odnosi se na podatak da po prvi put pravo samostalnog kandidovanja imaju i predstavnici nacionalnih manjina pa je u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH registrirano 34 lica.
Iako se na prvi pogled čini da će građani BiH imati mogućnost da među tako velikim brojem stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata izaberu one koji će na najbolji način zastupati njihove interese u lokalnim sredinama, analitičari ističu da se u odnosu na prethodni period ne nudi neki novi kvalitet.
Prema riječima Sanela Huskića, predsjednika Asocijacije Alumni centra, koji prati predizborne aktivnosti u BiH političari u BiH potencijalnim glasačima uglavnom govore o temama koje nisu u nadležnosti lokalnih zajednica i političara koji participiraju u lokalnim skupštinama. Govori se o ustavnim promjenama, i općenito o onim pitanjima koja su u nadležnosti entiteta ili države, a ne o izgradnji škola, lokalne infrastrukture...", kazao je Huskić. Prema njegovim riječima dosadašnji monitoring istupa političara ukazuje da ih se svega dva posto bavilo pitanjima od lokalnog interesa.
A da će , kada je u pitanju Republika Srpske (RS), velike nacionalne i političke teme" dominirati kampanjom i za ove izbore, bilo je jasno već prilikom prezentacije stranačkih izbornih slogana.
Tako Srpska demokratska stranka (SDS) koristi slogan Bože pravde", asocijacija na bivšu himnu ovog entiteta koja je odlukom Ustavnog suda BiH stavljena van snage, Partija demokratskog progresa (PDP) nastupa pod geslom Srpska može bolje", a Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima parolu Moja kuća Srpska".
Huskić stoga ističe da se u poslednjih deset godina na planu obraćanja građanima u cijeloj BiH nije ništa promijenilo. Kao primjer potpunog odsustva inventivnosti on navodi primjer HDZ-a BiH, koji cijelu deceniju koristi slogan Za moj narod", dok im cijela kampanja nema ništa što se tiče samog lokalnog nivoa. On ističe da čak i kada stranke imaju neki program, one ne obraćaju pažnju na njega, već se u pravilu služe isprobanom retorikom, opštih tema koje su i na ranijim izborima nailazile na podršku glasača".
A ove riječi, kada je u pitanju RS potvrđuje i sam početak predizborne kampanje. Prvog dana predstavljanja stranačkih kandidata, za odbornike i načelnike opština, dominanutnu riječ vodili su sami stranački lideri koji nisu kandidati ni za jednu od ponuđenih funkcija. Tako je na stranačkoj konvenciji SDS-a, na kojoj su predstavljani njihovi kandidati, glavnu ulogu ima predsjednik stranke Mladen Bosić.
Ista slika ponovila se, kada je u pitanju SNSD, u Banjoj Luci. Iako predsjednik te stranke Milorad Dodik ima prebivališe u opštini Laktaši, upravo je on u Banjoj Luci prvi postavio predizborne plakate. No Dodik je otišao i korak dalje, tako da se na bilbordima SNSD-a uz Dragoljuba Davidovića, kandidata za gradonačelnika Banjaluke, nalazi i Dodikova fotografija.
Učešće na lokalnim izborima za skupštinu Grada Banja Luka, koja je i najveća izborna jedinica u BiH, prema podacima CIK BiH prijavilo je 29 političkih stranaka, dvije koalicije, te sedam nezavisnih kandidata, od toga tri iz reda nacionalnih manjina.
Istovremeno kandidaturu za gladonačelnika Banjaluke prijavilo je 18 političkih stranaka i jedan nezavisni kandidat. Redovno biračko tijelo iznosi 164 260 građana s pravom glasa. Ovo ujedno predstavlja i porast glasačkog tijela u odnosu na izbore iz 2004 godine za blizu 40 hiljada, kada je za redovno glasanje bilo registrovano 119 847 glasača.
Unatoč izuzetno velikom broju prijavljenih političkih subjekata, kao najozbiljniji stranke za participaciju u lokalnoj vlasti uz SNSD, pojavljuju se PDP i SDS. Iznenađenje prema ocjenama analitičara mogla bi biti i Srpska radikalan stranka RS, koja do sada nije imala odbornike u gradskoj skupštini. Ovo mišljenje temelji se na činjenici da se lider SRS RS Milanko Mihajlica tokom poslednje godine u Narodnoj skupštini RS nametnuo kao najozbiljniji opozicioni faktor SNSD-u, pa bi shodno tome ova stranka mogla da osvoji jedno ili dva odbornička mjestau Banjoj Luci, ali i popravi svoj rejting u većini opština RS.
Po prvi put na lokalne izbore u Banjoj Luci stranke s bošnjačkih, odnosno hrvatskim predznakom izlaze kao koalicije. Naime, SDA i Stranka za BiH, poučeni izuzetno lošim rezultatima na prošlim izborima u Banjoj Luci pokušat će da zajedničkom listom privuku dovoljan broj glasača i time obezbijede participaciju predstavnika bošnjačkog naroda u skupštini Grada. Naime, nakon lokalnih izbora 2004. godine u gradsku skupštinu nije izabran nijedan odbornik iz reda bošnjačkog naroda.
Na isti potez su se odlučile i stranke s hrvatskih predznakom ( HDZ, HDZ 1990, NHI, HNS i HSS), koje već niz godina nisu imale svoje predstavnike u strukturama lokalne vlasti na nivou Banja Luke.
U vezi s ovim treba napomenuti da su se obe koalicije, za razliku od prethodnih lokalnih i opštih izbora, ozbiljno angažirale u vez s registracijom građana Banja Luke koji žive u dijaspori. Naime, komplikovan i za mnoge i skup proces registracije za svake izbore ( u slučaju glasanja pute pošte) desetkovao je proteklih godina biračko tijelo iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.
U predizbornu utrku za gradonačelnika Banja Luke za predstojeće loklane izbore prijavljeno je osamnaest kandidata.
Kao najozbiljniji kandidati u predizbornoj utrci i ove godine nemetnuli su se kandidat SNSD-a i aktuelni gradonačelnik Banja Luke Dragoljub Davidović, potom Trivo Marinković koga je kandidovala Partija demokratskog progresa (PDP), te Damir Miljević, koji na izbor izlazi kao nezavisni kandidata.
Vezano za kandidate za funkciju gradonačelnika Banja Luke treba spomenuti da su i PDP i SDS, uprkos ranijim najavama odustale od namjere da za tu funkciju predlože ljude iz prvih stranačkih redova". Tako je PDP odustao od Branislav Borenovića, inače poslanika u Narodnoj skupštini RS, a SDS je suprotno očekivanjima za gradonačelnika predložio Radmilu Trbojević, umjesto Slobodana Bilbije koji će na ovim izborima biti nosilac liste te stranke za skupštinu Grada Banja Luka. Isto tako treba napomenuti da je u pokušaju ostala i namjera SDS-a, PDP-a, Srpske radikalne stranke RS i DNS-a da predlože zajedničkog kandidata kao ozbiljnu protutežu Dragoljubu Davidoviću.
Iako još uvijek nisu rađena obimnija istraživanja javnog mijenja, koja bi govorila o raspoloženju glasača Tanja Topić, analitičarka fondacije Fridrih Ebert smatra da bi izbore u Banjoj Luci mogle karakterisati dvije stravi. Prvo, povećana apstinencija građana unutar onog dijela glasačkog tijela koji nisu partijski vojnici, i drugo lagani pad popularnosti SNSD-a. Naime, SNSD-u je nakon lokalnih izbora 2004. godine od 31 jednog odborničkog mjesta pripalo čak dvadeset, no Topićeva smatra da će takav izborni rezultat biti teško ponoviti. Ovo mišljenje dijeli i većina drugih analitičara i političara, koji smatraju da SNSD nema šanse da u Banjoj Luci ponovo osvoji nadplovičnu većinu.
Osim za Banja Luku, kada je u pitanju RS, najveća bitka vodiće se i za osvajanje vlasti u Doboju i Bijeljini. SNSD bitku za Doboj", u kojoj SDS suvereno vlada još od 1990. godine počeo je još u avgustu i prema svemu što se dešavao u tom gradu proteklih mjeseci za naklonost glasača i SDS i SNSD boriće se svim sredstvima.
Ozbiljnost da od SDS-a preuzme i kormilo Bijeljine Dodik je pokazao kandidujući za načelnika opštine kontraverznog biznismena Gavrila Bobara, koga je podržala i Socijalsitička partija RS.
Do održavanja izbora ostalo je dvije sedmice, a prema dosadašnjim sondažama javnog mijenja za očekivati je da će i ove izbore obilježiti dalji pad izlaznosti građana na izbore. Naime, od prvih poratnih izbora održanih 1996. godine, sa svakim izbornim ciklusom broj glasača padao je za deset procenata. Tako je na lokalnim izborima 2004. godine u BiH glasalo 45, 52 posto građana s pravom glasa ( u RS 49, 31 posto, Federaciji BiH 42,31 post, a distrihtu Brčko 49, 61 posto).
Na opšte izbore 2006. godine odazvalo se 43, 96 posto glasača.
Prema istraživanjima Alumni centra u ovom trenutku 30 posto građana ne zna za koga glasati, a 40 posto ih tvrdi da neće izaći na izbore. Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, takođe ne dijeli prevelik optimizam, pa smatra da će na izbore izaći svega 45 posto građana.
Stoga Huskić kaže da građani BiH trebaju izaći na izbore, ali i skupo prodati svoj glas". On zaključuje da građani nisu mašina za glasanje , koji političarima nisu potrebni nakon što za njih glasaju. Po njemu odgovornost stoga stoji na građanima, od kojih se očekuje da procijene šta su oni za koje su do sada glasali za njih učinili, i da se shodno tome i opredijele.
