Postati dio evropske unije i očuvati entitetske državno-pravne nadležnosti: ovo je nemoguća misija premijera Republike Srpske Milorad Dodika. Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom predvidjeno je za 16. juni
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) Bosne i Hercegovine (BiH) s Evropskom unijom (EU) događaj je, kojem podršku formalno, daju sve strukture u BiH.
Ipak, prema procjenama analitičara u Republici Srpskoj, njegova realizacija mogla bi ići veoma sporo zbog nespremnosti vlasti u manjem bh. entitetu da ojačaju državne institucije koje će biti nadležne da sadržaj sporazuma provode.
Ovaj stav temelji se na nizu izjava koje mjesecima daju vodeći političari u RS.
Predsjednik RS Rajko Kuzmanović početkom juna nakon razgovora vođenih s ambasadorom Velike Britanije u BiH Metjuom Rajkroftom izjavio je da RS radi na ispunjavanju svih pitanja koje postavlja EU i da je spremna na sve kompromise, ali ne i na kompromise o pitanjima kojima se umanjuju nadležnosti i status RS-a.
"Mi ništa više ne želimo niti tražimo od onoga što imamo Dejtonskim
mirovnim sporazumom, ali ni po koju cijenu ne želimo dati ništa manje od toga", naglasio je Kuzmanović.
Kuzmanovićevo mišljenje dijeli i premijer Republike Srpske Milorad Dodik, koji takođe ističe da zbog evropskih integracija RS neće biti spremna da se odrekne svojih nadležnosti, niti prestati da jača svoje institucije".
Tanja Topić, analitičar Fondacije Fridrih Ebert smatra da ne samo u RS, nego i cijeloj BiH političke elite nisu svjesne šta sve stoji pred našom zemljom nakon što dođe do potpisivanja SPP s Evropskom unijom". Ovdašnji političari, tvrdi Topić, potpuno se nonšalantno odnose prema obavezama koje će zemlja morati da ispuni na svom putu ka članstvu u EU i to bi i moglo znatno usporiti cijeli proces.
Prema njenim riječima izjave političkih lidera RS kako neće pristati na slabljenje pozicija RS na uštrb evropskih integracija puka su demagogija za dnevno- političku upotrebu". Jasno je da Evropska unija pregovara samo s državom, i toga su svjesni i ovdašnji političari ma šta pričali", ističe Topić.
Ekonomistica Svetlna Cenić, takođe dijeli mišljenje da u RS među političkom elitom uopšte ne postoji izgrađena svijest o tome kakve se obaveze preuzimaju nakon potpisivanja SPP-a".
Ona pri tom upozorava na potpuni nedostatak stabilnog monetarnog i fiskalnog ambijenta u RS, koji je do izražaja došao naročito ove godine. Evropska unija već upozorava na preveliku javnu potrošnju, koja nije zasnovana na rastu produktivnosti, a koja se u RS zbog novih izdvajanja stalno povećava. Pri tom se ne radi strategija ni za jednu oblast razvoja, pa ni poljoprivredu, a sve to bi moglo dodatno zakomplikovati proces pregovora", pojašnjava Cenić.
Dodatni problem u cijeloj situaciji mogla bi predstavljati i činjenica da premijer RS Milorad Dodik nikada javno nije odustao i od namjere da u BiH, odnosno pred državnim Ustavnim sudom pokrene pitanje do sada prenesenih nadležnosti s entiteta na nivo BiH.
Premijer RS smatra, i to je trenutno jedina stvar oko koje među srpskim političkim partijama postoji konsenzus, da je prenosom blizu šezdeset nadležnosti s entiteta na BiH, došlo do slabljenja RS.
Podsjetimo, Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno Aneksom IV koji je Ustav BiH, država je imala veoma uzak obim nadležnosti. Proteklih dvanaest godina to se pokazalo preprekom kako za samo funkcionisanje države tako i za njenu komunikaciju s inostranstvom. Iz tih razloga, između ostalog, pitanje odbrane (oružanih snaga), fiskalne politike, granične službe, bezbjedonosnih agencija prenesene su u nadležnost države.
Visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak ocijenio je da je apsolutno nerealno očekivati da entitetima budu vraćene nadležnosti prenesene na BiH, kao što su to političari iz RS najavljivali.
"Svi koji to zagovaraju znaju da je to tehnički, ali i politički neizvodljivo i da je to samo trošenje vremena na temu koja nema nikakvog osnova", rekao je Lajčak i sugerisao da je mnogo bolje govoriti o tome kako omogućiti da institucije na državnom nivou što bolje funkcionišu.
I Cenićeva kaže da su priče o vraćanju nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku obična politička manipulacija. Nakon potpisivanja SPP-a samo tokom prve godine pregovora s Evropskom Unijom entiteti će u korist države morati prenijeti dvadeset ovlaštenja. To su jasne stvari i njihovo odbijanje značilo bi odbijanje i članstva u EU", izričata je Cenić.
Kada se govori o potpisivanju SPP-a neminovno je spomenuti i proces izmjena Ustava BiH. Iako to nije jedan od uslova za članstvo u EU, i bh. političari o tom pitanju više i ne govore, visoki predstavnik Miroslav lajčak početkom juna upozorio je i na taj problem.
Lajčak je rekao da EU ne diktira državno uređenje jedne zemlje, ali da bi u momentu ulaska BiH u EU Dejtonski sporazum mogao biti prepreka i izazov pred kojim se zemlja može naći. "Dejton ne stvara državne institucije koje omogućavaju da BiH uspostavi potrebnu dinamiku u približavanju Evropi. Dejton, po svojoj definiciji, krši niz međunarodnih dogovora i konvencija, posebno u vezi sa zaštitom ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina", kazao je Lajčak.
"Ne vjerujem da ustav može biti nametnut, niti da je međunarodna zajednica spremna da nametne ustav BiH. Činjenica je, ipak, da će BiH patiti sve dok domaći političari ne budu spremni da traže i nađu odgovor na to pitanje", istakao je visoki predstavnik.
On je podsjetio da je BiH međunarodno priznata država, a da RS može da se otcijepi samo ako se o tome dogovore sva tri naroda. "To nije realno, kao ni pitanje ukidanja RS i zato o tome ne treba spekulisati. Svaka ustavna odluka može biti donesena samo uz saglasnost svih naroda i uz podršku međunarodne zajednice koja nema problem da podrži nešto što je rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH, ali se postavlja pitanje u kojoj mjeri je to realno", rekao je Lajčak.
Komentarišući stanje u našoj zemlji visoki predstavnik ocijenio je da se BiH neprestano "vrti u krug" zbog činjenice da se političari sva tri konstitutivna naroda bore svako za svoju viziju BiH, umjesto da se posvete pitanjima koja će joj omogućiti brže pridruživanje porodici evropskih zemalja.
A kako se BiH vrti u krug" svjedoči i prijedlog ustavnih promjena koje predlaže Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), partija premijera Dodika. Naime, dok s jedne strane EU postavlja jasne uslove u smislu države kao pregovarača, što podrazumjeva i povećanje obima njenih nadležnosti, SNSD se zalaže za dalju federalizaciju zemlje, i jačanje ovlasti federalnih jedinica na uštrb države.
I na kraju u Republici Srpskoj postoji stalno zalaganje da dođe do konačnog gašenja Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Govoreći o zatvaranju OHR-a, predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović je kazao da vlasti ovog entiteta"nemaju ništa protiv OHR-a i institucije visokog predstavnika i svjesni smo da je OHR napravio dosta dobrih poteza, ali i jako loših stvari zbog čega misli da je pravi momenat da kada se potpisuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju taj ured preraste u ured Evropske unije".
Da li će to biti sada u junu, kako je naveo, ili krajem godine, ne može
govoriti, "ali su svi svjesni da je vrijeme da do toga dođe"zaključio je Kuzmanović.
Komentarišući ovaj stav Tanja Topić, upozorava da proces gašenja OHR-a neće ići brzinom kojom to žele političari u RS-u. BiH, osim potpisivanja SPP-a gotovo da nije ispunila nijedan od uslova koje je pred nju postavilo vijeće za implementaciju mir, pa time nije ni dokazala da je spremna da samostalno nastavi svoj razvoj", zaključila je Topić.
