© Tobias Arhelger/Shutterstock
Sindikat prosvjete i Vlada Crne Gore kasno sinoć su se dogovorili da se nastavnicima od 1. jula povećaju zarada za 10 odsto bruto, a onda od početka sledeće školske godine još 17 odsto kumulativno. Đaci, međutim, neće danas biti u učionicama jer, kako je rečeno, u Sindikatu čekaju i pisanu potvrdu Vlade o dogovorenim rešenjima
“Drago nam je da smo se sastali i sve nedoumice razriješili. Prosvjetari su ljudi koji gaje budućnost naše djece i države i opravdano je njihovo nezadovoljstvo zaradama. Mi se tu slažemo, bilo je pitanje modaliteta kako ići naprijed”, rekao je Milojko Spajić nakon sastanka u Sindikatu prosvjete.
Predsednik Sindikata prosvjete RadomirBožović kazao je da su dobili predlog da preko koeficijenata zarade budu uvećane za 10 odsto do 1. jula. “Mi čekamo pisanu potvrdu toga. Ovo je sve bila načelna priča“, pojasnio je Radomir Božović, predsednik Sindikata prosvjete.
Poslije pune 22 godine u Crnoj Gori je u ponedeljak počeo štrajk prosvjetnih radnika. Osnovni zahtev je bio povećanje zarada za 10 odsto počevši od 1. januara, dok je Vlada nudila veće plate za 15 odsto ali od 1. septembra ove godine.
Kako je saopštio Radomir Božović, predsednik Sindikata prosvjete, nastava je obustavljena u 160 škola. U Ministarstvu prosvjete, međutim, tvrde da se nastava odvija u 104 osnovne škole, od čega u 76 u punom kapacitetu, dok u 28 delimično, dok nastave nije bilo u 32 ustanove, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. U saopštenju se navodi da im je podatke dostavilo 136, od ukupno 163 osnovne škole.
„Kada je riječ o srednjim školama, od 44 škole od kojih je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u ovom trenutku dobilo infomacije (od ukupno 50 škola na nivou Crne Gore), 38 škola realizuje nastavu (od čega 24 u punom kapacitetu, a 14 djelimično), dok se u 6 škola ne sprovodi nastavni proces“, precizirali su iz Ministarstva.
Povodom odluke o štrajku u obrazovnim ustanovama oglasilo se i Udruženje Roditelji koje smatra da se radi o drastičnoj meri koja će samo i jedino uticati na djecu, a ne na Vladu, ministarstva i Sindikat, naveli su iz udruženja.
Ističu da su roditelji ogorčeni jer se, kako kažu, ko zna koji put, osjećaju iznevjereno i ovaj potez tumače kao prepucavanje između Sindikata i Vlade, pri čemu se ne misli na đake koji su izgubili zabrinjavajuće puno u obrazovnom procesu proteklih godina, naglašavaju u Udruženju Roditelji.
Do obustave rada u prosvjeti došlo je posle dugotrajnih pregovora između Vlade i Sindikata. Radi se, zapravo o izmenjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete koji je potpisan 30. decembra 2022. godine, za vreme prethodne Vlade Dritana Abazovića.
Tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je naveo tom prilikom da se od 1. januara 2023. godine svi koeficijenti složenosti uvećavaju za 20%, kao i da će se ovi koeficijenti od 01. januara 2024. godine, kao i 2025. godine uvećati za dodatnih 10%.
Već sa donošenjem budžeta za 2024. godinu bilo je jasno da nova Vlada Crne Gore nije planirala dodatna sredstva za povećanje plata prosvjetarima.
Već sredinom decembra prošle godine, Sindikat prosvjete je, uz očekivanje da će od 1. januara 2024. godine prosvjetarima biti povećane veće plate, najavio mogućnost protesta i kolektivne tužbe protiv države zbog nepoštovanja Granskog kolektivnog ugovora.
Nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Crne Gore, tokom kojeg nije postignut dogovor o povećanju koeficijenata zaposlenima u prosvjeti, premijer Spajić je kazao da prethodna Vlada, koja je potpisala Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete nije stvorila preduslove da obećano i potpisano ispuni. Iz Spajićevog kabineta je saopšteno da Granski kolektivni ugovor predviđa da će koeficijenti biti dodatno razmatrani “zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024. godinu saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti [...] o čemu će se donijeti poseban Sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”.
Predsednik Vlade je zapravo biranim rečima saopštio da 20 miliona evra, koliko je potrebno u budžetu za obećano povećanje plata prosvjetnim radnicima, jednostavno nema.
U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija je naglašeno da je u bužetu za 2024. za oblast prosvjete, nauke i inovacija predviđeno 299,4 miliona eura, što je za oko 11,5 miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Prethodne godine, naglašeno je, za oblast prosvjete bilo izdvojeno 279,5 miliona, a za nauku 8,5 miliona eura, te da predloženi budžet veći jer ima razvojnu komponentu.
Ovakvim objašnjenjem, međutim, nisu bili zadovoljni u Sindikatu prosvjete i dok je 27. decembra trajala rasprava o budžetu za 2024. godinu, ispred zgrade je održan protest nekoliko hiljada prosvjetnih radnika.
„Sindikat prosvjete pozvaće prosvjetne radnike na štrajk u drugom polugodištu i podnijeće tužbe, ako ne bude ispoštovan Granski kolektivni ugovor“, poručio je tada sindikalni lider Radomir Božović.
Upravo to se i desilo iako su u međuvremenu vođeni pregovori od kojih poslednji noć pre početka štrajka. Dogovor je izostao i od ponedeljka je krenuo štrajk koji je dobrim delom paralisao školski sistem u Crnoj Gori.
Apsurdnost situacije se ogleda i u tome što su, uslovno rečeno, obe strane u pravu. Prosvjetarima se ne može osporiti pravo da se pozivaju na odredbe Opšteg kolektivnog ugovora bez obzira što nije parafiran od strane aktuelne Vlade. Sa druge strane, Vladu Milojka Spajića se susreće, čini se, sa mnogo većim problemom nego što je povećanje zarada u prosveti. Gotovo je sigurno da bi popuštanje pred zahtjevima prosvjetnih radnika izazvalo lančanu reakciju.
Prvog dana februara, recimo, protestovalo je nekoliko stotina zaposlenih u državnoj upravi i pravosuđu zahtijevajući takođe povećanje plata za najmanje 10 posto. Oni se takođe pozivaju na potpisani granski kolektivni ugovor.
“Ako ne budu reagovali na ovaj skup, moramo ići na radikalnije poteze. Kažite kolegama da se spreme na štrajk sa prosvjetarima, zdravstvenim radnicima, policijom. Zajedno su nas prevarili“, poručio je tom prilikom predsednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević.
Zbog toga, bez obzira na dogovor sa prosvjrtarima, Vlada će se, po svemu sudeći, ubrzo naći pred novim iskušenjima i novim zahtjevima za povećanje jer očigledno da radnici u obrazovanju nisu jedini nezadovoljni visinom zarada.
