Alta tensione (zetazone)

Alta tensione (zetazone)

Čini se da se situacija po interese i projekcije italijanske kompanije A2A sve više komplikuje u Crnoj Gori. A sve je u početku djelovalo tako idilično.

11.04.2011. -  Mustafa Canka Ulcinj

Nakon što je ova firma na velika vrata u septembru 2009. godine ušla u Crnu Goru, kupovinom gotovo  44 odsto akcija državne kompanije „Elektroprivreda Crne Gore“  (EPCG) i šest mjeseci kasnije preuzimanjem menadžmenta te kompanije, izgledalo je da će se stvari odvijati po unaprijed zamišljenom scenariju. On je, naime, predviđao da Italijani (pošto ispune neke uslove) za pet godina postanu većinski vlasnici EPCG i da postanu koncesionari u gradnji četiri velike hidrocentrale na rijeci Morači od ukupno 240 megavata. Većina struje proizvedena u tim objektima išla bi kasnije podmorskim kablom u Italiju

Ali, stvari na terenu ne idu prema željama i zamislima Italijana i njihovih partnera u Crnoj Gori.  Najprije je pokrenuta široka kampanja civilnog sektora i opozicionih stranaka u Crnoj Gori kojom se tvrdilo da ni elektrane na Morači ni podvodni kabal nijesu u interesu građana Crne Gore, a za to je čak dobijena i podrška evropskih institucija.

Naime, najuticajnije nevladine organizacije u toj zemlji, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Forum 2010 i „Grin houm“, pozvale su vladu premijera Igora Lukšića da poništi tender jer, kako su naveli, ona nije uspjela da dokaže javnosti kakve i kolike će koristi od davanje koncesije za hidroelektrane na Morači imati crnogorski građani. „Pošto je projektom predviđeno da država Crna Gora finansira dobar dio troškova gradnje tih objekata, a da će profit ostvarivati koncesionar, potvrdile su se kao opravdane sumnje javnosti da projekat donosi mnogo više štete nego koristi Crnoj Gori“, tvrde u tim organizacijama.

No, crnogorska vlada je napravila kompromis. Uvažila je zahtjev italijanskih kompanija A2A i Enel i za još pet mjeseci produžila rok za dostavljanje ponuda na tenderu, a koji je isticao 15. aprila. Italijani su ranije tražili dodatni rok od najmanje tri mjeseca za pripremu ponude. „Trenutno se radi analiza, jer se ne radi o jednostavnom projektu, već prilično kompleksnom sa ekonomsko-tehničkog aspekta“, kazao je izvršni direktor EPCG i funkcioner A2A Enriko Malerba. 

Ono što je za A2A, međutim, loše jeste činjenica da oni nijesu uspjeli da ispune većinu uslova predviđenih ugovorom o partnerstvu sa EPCG  kako bi nakon pet godina postali većinski vlasnik te kompanije.  To se, prije svega, odnosi na investicije za poboljšanje snadbijevanja strujom, izmještanje starih i ugradnju novih brojila sa daljinskim očitavanjem, smanjenje gubitaka u distributivnim mrežama... Takođe, nije ostvaren ni zacrtani profit od 20 miliona eura, već 3,5 miliona manje. 

„Rezultati kompanije ne stvaraju dovoljno finansijskih sredstava da bi se adekvatno održale kapitalne investicije za razvoj crnogorske energetske infrastrukture. Posebno raste zabrinutost zbog dodatnog smanjenja cijena struje od početka aprila ove godine i nepovoljnih vodenih priliva“, rekao je finansijski direktor EPCG Masimo Sala. 

Crnogorska Regulatorna agencija za energetiku (RAE) odbila je početkom godine predlog EPCG da struja u toj zemlji drastično poskupi, i naložila da ona bude nešto jeftinija za građanstvo i za privredu. Opozicione stranke i sindikati u toj zemlji zaprijetili su da će građane pozvati na proteste ukoliko struja poskupi za jedan cent. 

Ekonomsko i socijalno stanje u toj zemlji se, inače, dramatično pogoršava, a vlada je primorana da se zbog ogromnih problema zadužuje na međunarodnom tržištu. Samo u posljednjih šest mjeseci spoljni dug zemlje je povećan za 524 miliona eura, što je 40 odsto državnog budžeta Crne Gore. Ukupan spoljni dug Crne Gore je zvanično 1,6 mld eura. Za samo četiri godine on je narastao za preko dva puta.                                                   

Iz A2A najavili su da će pojačati naplatu struje od domaćinstva i privrede, koji duguju stotine miliona eura. Najveći problem je svakako sa naplatom potraživanja od Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) koji troši gotovo polovinu električne energije u toj zemlji, a koji je vlasništvo ruskog tajkuna Olega Deripaske. U privatizacijama KAP-a i EPCG glavnu riječ vodio je bivši crnogorski premijer Milo Đukanović.

Stoga je opozicioni „Pokret za promjene“ (PzP) Nebojše Medojevića podnio krivične prijave protiv Đukanovića i svih crnogorskih zvaničnika koji su bili uključeni u posao sklapanja ugovora sa A2A, uključujući i italijanskog premijera Silvija Berluskonija. „Riječ je o kriminalnoj organizaciji koja je zloupotrebom službenog položaja namjeravala da preuzme energetske resurse u Crnoj Gori“, smatraju u PzP-u. 

Upravo je na inicijativu PzP-a Skupštinski odbor za ekonomiju, finansije i budžet ovih dana usvojio „Deklaraciju o načinu i redoslijedu valorizacije energetskog potencijala u Crnoj Gori“. Tim dokumentom, koji je podržala i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, koja je dio crnogorske vladajuće koalicije, predviđa se da Elektroprivreda ostane u državnom vlasništvu i da se odustane od gradnje hidroelektrana na Morači. Ako Deklaraciju usvoji i Skupština Crne Gore time će biti raspršene sve namjere i želje A2A da za četiri godine postane većinski vlasnik EPCG i da gradi nove energetske objekte u toj zemlji.

Kako će na sve to reagovati čelnici te kompanije i italijanske vlade, koji su učestvovali u pregovorima sa crnogorskim zvaničnicima, ostaje da se vidi. Jer, Italijani su isuviše mnogo uložili da bi se tek tako povukli iz čitavog posla.