Početak 2010. godine u Crnoj Gori su obilježile - poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuća. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih područja stizali su jedino čamcima. Najvažnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao
Početak 2010. godine u Crnoj Gori su obilježile - poplave. Zbog izlivanja rijeke Bojane i Skadarskog jezera, pod vodom je bilo 12 hiljada hektara i 500 kuća. U svoje domove mnogi stanovnici poplavljenih područja stizali su jedino čamcima. Najvažnije je svakako da je izbjegnuta tragedija, jer niko nije stradao.
Sada je nužno obaviti dezinfekciju i deratizaciju terena, jer ima dosta uginule stoke, postoji mogućnost izbijanja epidemija i zaraze.
U svim ovim mjestima nema kanalizacije, pa su se sve septičke jame proteklih dana izlile. Zemlja se takođe neće moći još dugo obrađivati, a mještani ovog područja se uglavnom bave poljoprivredom.
Štete će se stoga teško izračunati. Izvjesno je tek da će se one mjeriti milionima eura. Pomoć koja je do sada stigla ugroženima je minimalna, a iz crnogorske vlade im je poručeno da ne očekuju previše. „Vlada ne može sama da sanira posljedice poplava, ali se nadamo da će pomoći privrednici i drugi subjekti“, rekao je ministar Rafet Husović.
Bez veće pomoći i podrške žiteljima poplavljenih sela biće potrebno nekoliko godina napornog rada da saniraju nastalu štetu i vrate se normalnom životu.
Dijelom su i oni krivi za vlastitu nesreću. Jer, istorija je svjedok da je u priobalnom području Bojane i Skadarskog jezera uvijek bilo poplava, čak i nekoliko puta u toku jedne godine; nekada sa manjim, nekada sa većim posljedicama.
Nakon što se to stanje poboljšalo od sredine 60-tih godina prošlog vijeka, izgradnjom sistema hidrocentrala na rijeci Drim, koja je glavna pritoka Bojane, ova je rijeka rijetko plavila.
I ljudi su se opustili, kao i vlasti: nasipi se nijesu obnavljali, čak su i rušeni, da bi se dobilo plodno zemljište. Kuće su pravljene na samoj obali rijeke, iako je u ovim krajevima uvijek važilo pravilo: gradi kuću gdje su je i stariji gradili.
Poplave su zahvatile mnogo veći prostor u susjednoj Albaniji, pa su vlade u Podgorici i Tirani dogovorile zajedničku akciju. Za početak planiraju očistiti korito rijeke Bojane (koje je proteklih godina znatno smanjeno bacanjem raznog otpada i smeća i pravljenjem splavova na njenim obalama) kako bi voda mogla brže i lakše da otiče u more.
Očekuje se i podrška evropskih institucija.
Bojana je, inače, pravo čudo prirode. To je jedina rijeka na planeti koja ponekad otiče – uzvodno. Naime, Skadarsko jezero je kriptodepresija (nivo Jezera je ispod nivoa mora), pa morska voda, kao teža, prodire u rijeku. Dno korita rijeke je, prije njenog uliva u more, na dva metra ispod nivoa mora, ponegdje i do pet metara.
Najveću i nemjerljivu štetu je u ovom periodu pretrpjelo ostvro Ada, koje se nalazi na samom ušću Bojane u Jadransko more. Divna pjeskovita plaža na tom rajskom otoku je, zbog olujnog juga, visokog plimskog talasa i brzine rijeke, praktično nestala, tako da na pojedinim mjestima sada ne prelazi ni tri metra!
Od kućice u kojoj su se nekada izdavali suncobrani i plažni mobilijar ne vide se više ni temelji, a popularni „Disko“ (restoran na plaži) je trajno oštećen i „pliva“ u vodi. A taj se objekat prije 30 godina nalazio sto metara od mora.
Da je proces nestajanja plaže dramatično ubrzan svjedoči činjenica da je razdaljina od „Diska“ do mora lane iznosila 25 metara!
„Ada dnevno nestaje pred našim očima i strahujemo da bi mogla završiti kao jedno bezimeno ostrvo koga više nema,” kaže poznati njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi.
Ovaj vrsni poznavalac ekosistema Bojane tvrdi da do kraja ovog stoljeća Ada neće postojati.
„Nadam se da plaža neće nestati bar dok smo mi živi“, kaže zaljubljenik u Adu, poznati srpski reditelj Srđan Dragojević.
Sve ovo će imati nesagledive posljedice po čitav ekosistem tog prekrasnog područja, gdje borave cijele grupe globalno ugroženih vrsta ptica, riba i drugih životinja, kao i na turističku industriju.
Strani i domaći eksperti registrovali su na tom prostoru čak 143 vrste i podvrste riba.
Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade, kako ističe ekolog Dželal Hodžić, turistički invalidi.
No, iz Podgorice se ne vidi more. Crnogorska vlada je saopštila da će uskoro biti raspisan međunarodni tender za dugoročni zakup ostrva Ade!?
