Olivera Lakić ispred redakcije "Vijesti"
Crnogorski novinari ovih dana potpisuju peticiju koja će biti upućena i čelnicima Evropske Komisije. Povod za peticiju je bio napad na novinarku dnevnog lista „Vijesti“ Oliveru Lakić, koju je, za sada nepoznati nasilnik dočekao pred vratima njenog stana u centru Podgorice 7. marta i brutalno je izudarao.
“Jedan osnivač i urednik dnevnih novina u Crnoj Gori je ubijen, jedan prebijen, sedam novinara je fizički napadnuto prošle godine, ali nijedan od tih slučajeva i zločina nije rasvijetljen. Vlast i nadležni organi ne samo da nisu pokušali sprovesti temeljne istrage kako bi se otkrili nalogodavci i počinitelji ovih napada, već su učinili sve da se istrage obesmisle a pravi krivci nikad ne dotaknu. To nas je dodatno učvrstilo u uvjerenju da pronalaženje odgovornih vodi do samog vrha aktuelne vlasti”, navodi se u peticiji koju ovih dana potpisuju crnogorski novinari, a koja će biti upućena čelnicima Evropske Komisije.
Povod za peticiju je bio napad na novinarku dnevnog lista „Vijesti“ Oliveru Lakić, koju je, za sada nepoznati nasilnik dočekao pred vratima njenog stana u centru Podgorice 7. marta i brutalno je izudarao. Lakićeva je poznatu po pisanju o nelegalnim poslovima u Crnoj Gori, posebno o fabrici duvana u Mojkovcu iza koje stoje moćni pojedinci sa snažnim vezama u crnogorskoj vlasti.
Predsjednica Nezavisnog sindikata novinara Crne Gore Vesna Pejović kaže da su novinari u toj zemlji postali slobodna meta na koju svako može nekažnjeno da cilja. „U Crnoj Gori nije više izuzetak da se i na novinarke organizuju sačekuše. Stoga su riječi osude napada na naše kolege i medije postale suvišne“, rekla je Pejović.
Osude koje su u povodu ovog slučaja stigle iz Evrope i svijeta bile su takođe burne i ekspresne. Zajedničkim saopštenjem oglasile su se ambasade Savezne Republike Njemačke i SAD u Podgorici, reagovali su i EU, OEBS, Savjet Evrope, Stejt dipartment... Svi oni traže od crnogorskih vlasti hitnu i djelotvornu istragu i hapšenje napadača.
U pokušaju da bar malo ublaži ogromnu štetu po njegovu vladu crnogorski premijer Igor Lukšić je dan nakon incidenta posjetio redakciju „Vijesti“. Tom prilikom je rekao da su takve pojave apsolutno neprihvatljive i da Crna Gora kao društvo mora raskrstiti sa napadima na novinare.
Ali, od direktora tog najuticajnijeg dnevnog lista u Crnoj Gori Željka Ivanovića, koji je prije pet godina takođe brutalno pretučen, dobio je jasnu poruku: „Više ne vjerujemo u ničije ni dobre namjere ni dobre i lijepe riječi. Vjerujemo samo u djela!“
Prema njegovim riječima, napad na Lakićevu je djelo organizovanog kriminala. „Državni organi možda i pronađu egzekutora, ali ne i pravog nalogodavca i motiv ovog posljednjeg u nizu ataka na crnogorske novinare i medije“, zaključuje Ivanović.
Uz učestale sudske procese protiv nezavisnih medija i razne druge atake, Crna Gora je po stepenu medijskih sloboda u regionu na posljednjem mjestu. Međunarodna novinarska organizacija “Reporteri bez granica” saopštila je nedavno da su od evropskih država od Crne Gore slabije plasirane samo Bjelorusija, Rusija i Ukrajina.
“Novinarstvo u Crnoj Gori nije normalna profesija. Tu ljudi ulaze na ličnu odgovornost”, kaže glavni urednik nezavisnog nedjeljnika “Monitor ” Esad Kočan. On tvrdi da je sada teže baviti se tom profesijom u Crnoj Gori nego tokom ratova na području bivše Jugoslavije.
EU je u svojih sedam zahtjeva crnogorskim vlastima navela i unapređenje medijskih sloboda. U peticiji Evropskoj komisiji crnogorski novinari navode da institucije u njihovoj zemlji ni sada, a ni ranije nisu bile spremne da urade bilo šta konkretno. “Zbog toga očekujemo da vi zatražite od crnogorskih institucija sistema da odmah započnu obračun sa organizovanim kriminalom i zaštite novinare, medije i sve one koji se usuđuju da slobodno misle i govore”, ističe se u tom dokumentu.
Analitičari u Podgorici procjenjuju da bi neotkrivanje napadača na Lakićevu moglo značiti kraj crnogorske nade da u junu dobije datum za početak pristupnih pregovora sa EU.
Jer, crnogorske vlasti našle su se ovih dana i na udaru kritike sa Zapada. Njemačka fondacija Fridrih Ebert je u godišnjem izveštaju o stanju u toj zemlji ocjenila je da će “zbog bliskog miješanja politike, ekonomije, korupcije i organizovanog kriminala Crna Gora teško u bliskoj budućnosti moći da ispuni uslove za ulazak u EU”. Početkom marta je objavljeno da je američka agencija “Stratfor” još 2009. godine zaključila da je “cijela Crna Gora, uključujući i njenu vladu, u organizovanom kriminalu”!?
Nikada se do sada ovako oštre kritike sa Zapada nisu čule na račun vlasti u Podgorici, a činjenica da dolaze iz SAD i Njemačke daje im dodatnu težinu.
