Crnogorske muke sa upitnikom EU

Slabašna crnogorska administracija obavljaće do kraja ove godine posao svog života. U naredna tri mjeseca ona će morati da pripremi iscrpne odgovore na preko tri hiljade pitanja iz Upitnika Evropske Komisije koji je u Podgoricu 22. jula donio evropski komesar za proširenje Oli Ren.

Slabašna crnogorska administracija obavljaće do kraja ove godine posao svog života. U naredna tri mjeseca ona će morati da pripremi iscrpne odgovore na preko tri hiljade pitanja iz Upitnika Evropske Komisije koji je u Podgoricu 22. jula donio evropski komesar za proširenje Oli Ren.

Ukoliko administracija premijera Mila Đukanovića brzo i kvalitetno odgovori na pitanja to će značiti da je ona organizovana, dobro vođena i efikasna, a to u očima EU znači da država funkcioniše.

Od brzine i kvaliteta odgovaranja zavisiće i interesovanje Evropljana za ovu „malu zemlju, a veliku temu", koja se suočava sa teškim ekonomskim i finansijskim problemima. Vlada je nedavno prvi put priznala da je zemlja u recesiji. Za prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je pad BDP za 3,5 odsto, plate padaju, a sve je više socijalnih nemira.

Nezavisni ekonomisti smatraju da će najesen crnogorska Vlada biti prinuđena da donese novi rebalans budžeta, iako je to jednom učinjeno u julu.

Zvaničnici u Podgorici kazali su, međutim, da kvalitet odgovora na Upitnik mora biti ispred brzine. Konstatujući da se mora prikazati tačna i objektivna situacija u zemlji, ministar za evropske integracije Gordana Đurović je rekla da će već tokom ovog mjeseca biti pripremljen nacrt odgovora. „Mislim da je jako važno da Vlada kao najodgovornija u prvoj iteraciji u avgustu da nacrte odgovora, a da se onda, u septembru i oktobru, kroz intenzifikaciju i finalizaciju odgovora, da mogućnost i drugima da doprinose kvalitetu samih odgovora."

Predsjednik crnogorskog Parlamenta Ranko Krivokapić je siguran da je Crna Gora objektivno spremna za ulazak u intenzivniju fazu pridruživanja, s obzirom na „kontinuiranu političku stabilnost, širok društveni i politički konsenzus o evropskim integracijama, kao i dosadašnji napredak u ispunjavanju evropskih standarda".

Ali, čelnik Nacionalnog saveta za evropske integracije i lider opozicionog „Pokreta za promjene" Nebojša Medojević je izrazio sumnju u spremnost crnogorske Vlade da predstavi realnu sliku stanja u toj zemlji. „Veoma je velika opasnost da u tom Upitniku naša vlast krene da se bavi propagandom, dakle ne da iskreno i tačno odgovara na pitanja i da registuje probleme i traži pomoć od EU, nego da, prije svega, daje lažnu sliku o stanju crnogorskih institucija. I onda, što budemo davali lažniju sliku više će i duže trajati taj proces skeniranja našeg zakonodavstva i primjene naših zakona. Ne znam da li su ljudi iz Vlade Crne Gore toga svjesni, imajući u vidu negativno iskustvo s njima koji ne prihvataju da u Crnoj Gori postoji bilo kakav problem. Tako da se bojim da će taj proces usaglašavanja odgovora na Upitnik biti mučan, dugotrajan i veoma tenzičan", istakao je on.

Spoljnopolitički analitičar Dritan Abazović je uvjeren da će brzo uručivanje kvalitetnih odgovora biti pokazatelj odnosa ove zemlje prema EU i odgovor na očekivanje građana da se ubrza proces evropskih integracija."U takvom stavu građana ove zemlje sadržana je ideja o korisnosti, ali i težnja ka normalnosti, težnja ka miru, razvoju i prosperitetu, kao i težnja ka ponovnom osvajanju prostora Evrope kao svog prirodnog prostora", rekao je on i dodao da će stavljanje društveno-političke situacije u Crnoj Gori na jedan CD u roku od pet mjeseci biće, prije svega, uspjeh za upravu ove zemlje.

Opozicionari i nezavisni analitičari smatraju da će najviše problema vlast u Podgorici imati sa davanjem odgovora na pitanja o korupciji i organizovanom kriminalu, na što se ukazuje u svim izvještajima Evropske Komisije i ostalih međunarodnih organizacija i institucija. Evropska komisija u oblasti korupcije i organizovanog kriminala traži, na primjer, i da se precizira da li je dokazana međunarodna dimenzija organizovanog kriminala, te da li postoji sistem koji dozvoljava zaplijenu imovine stečene kriminalom.

Pitanja su u Upitniku grupisana u tri osnovne cjeline: politički kriterijumi, ekonomski kriterijumi i sposobnost primjene evropskog zakonodavstva. Najviše pitanja odnosi na pravosuđe, jer u Briselu smatraju da je to najslabija grana vlasti u Crnoj Gori.

Evropska Komisija, koja ima svoje predstavništvo u Crnoj Gori, već zna 90 odsto odgovora. Vidi se da oni koji su radili pitanja znaju odgovore na njih, kao što se u Crnoj Gori zna da odgovori vlasti neće biti jedino mjerilo na temelju čega će se u Briselu donijeti mišljenje o kandidaturi Crne Gore.

Prve ocjene kvaliteta odgovora Crna Gora će dobiti početkom naredne godine, eventualna dodatna pitanja stići će na proljeće, dok bi 2011. godine Evropska Komisija trebala utvrditi da li je Crna Gora sposobna za status države kandidata, a onda i za početak pregovora za punopravno članstvo.

Biće to sigurno dug i neizvjestan proces, što najbolje pokazuje slijedeći presedan. Naime, Crna Gora je prva zemlja koja je prekršila praksu da se Upitnik Evropske Komisije ne objavljuje prije okončanja cijelog procesa! Time je kompromitovana praksa zasnovana na zahtjevu Evropske Komisije, da se javnost, i to ukoliko to država želi, može upoznati sa sadržajem Upitnika tek zajedno s odgovorima, odnosno, kada se proces završi.

"Takav odnos je dokaz neozbiljnosti crnogorske države i okolnost koju je Evropska Komisija sigurno predvidjela", rekao je član Nacionalnog savjeta za evropske integracije Boris Raonić i zaključio da je objavljivanje Upitnika koji je vlasništvo Evropske komisije, pokazalo Briselu ono što je već znao, a to je da je u Crnoj Gori kompletno društvo veoma neozbiljno.