Pao je 'šengenski zid'. Osvojena je prva evropska sloboda - sloboda kretanja, kažu crnogorski zvaničnici, političari i građani koji ističu da je 30. novembar bio veliki dan za Crnu Goru. Istovremeno se navodi da je to snažna poruka Brisela državama na jugoistoku Evrope da se spreme za brzi ulazak u Evropsku uniju.
Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Ivan Brajović, koji je prisustvovao sastanku u sjedištu EU, nije krio zadovoljstvo. To je sjajna vijest za Crnu Goru, za sve njene institucije i za sve građane Crne Gore. Poslije dugo vremena možemo reći da su ministri svih 27 zemalja EU poslali jasnu poruku i skepticima i optimistima i realistima da je Crna Gora dio evropske priče, da ona dobro ide evropskim putem i da nas oni čekaju", kazao je on.
Predsjednik crnogorskog Parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da ova odluka građane Crne Gore čini kulturološki i vrijednosno bližima Evropi".
Generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović kazao je da je konačno ukinuta duga izolacija Crne Gore. "Neće taj vizni režim toliko možda značiti u nekom tehničkom smislu, ali značiće nešto mnogo više u smislu osvajanja one duhovne slobode, onog osjećaja pripadnosti Evropi koju su nam prije dvadeset godina ukrali", rekao je Radulović.
Iz Delegacije Evropske Komisije u Crnoj Gori su saopštili da je odluka Brisela plod napornog rada crnogorskih vlasti", dok premijer Milo Đukanović ukidanje viza smatra jednim od najvećih uspjeha vladine politike.
I to je razumljivo: osim evropske" priče crnogorski zvaničnici imaju malo toga sada da ponude svojim građanima. Javne finansije su pred slomom, od naredne godine plate zaposlenih će u prosjeku biti niže za deset odsto, sve je više problema u ostacima ostataka" nekadašnjih velikih državnih preduzeća.
Zato, kako dodaje ministar Brajović, nema mnogo vremena za slavlje. Pred Crnom Gorom su novi izazovi, kaže on, što je stav i lidera opozicionog Pokreta za promjene" i čelnika Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojše Medojevića. Ovaj akt morao bi u Crnoj Gori biti shvaćen kao poziv elitama da povećaju svoje napore i kapacitete u pravcu sprovođenja neophodnih reformi koje će ubrzati naš put ka punopravnom članstvu", rekao je Medojević.
Analitičari u Podgorici smatraju da za dolazak sa crne na bijelu šengensku listu" građani Crne Gore najviše treba da zahvale evropskim diplomatama koji su razumjeli njihovu potrebu da im se pravo putovanja bez viza vrati nakon gotovo dvije decenije, kao i želju da se više ne ponižavaju pred šalterima ambasada i konzulata zemalja Unije. A za vize su oni, uglavnom, morali da idu u predstavništva tih država u Beogradu.
Podaci MUP-a pokazuju da tek svaki deveti stanovnik Crne Gore koristi pasoš. Iz turističkih agencija napominju da je (zbog ekonomske krize) u odnosu na prošlu godinu drastično opao broj Crnogoraca koji će Novu godinu proslaviti u inostranstvu.
Ono što je svakako sigurno jeste da će sada porasti apetiti crnogorskih građana u procesu evropskih integracija, a na ruku im ide i nova strategija proširenja Brisela prema zapadnom Balkanu. Čini se da je EU konačno spremna da plati cijenu, koja će biti prilično visoka, ako se uzme u obzir ekonomsko i socijalno stanje država u regionu, kako bi jugoistok Evrope stavila pod svoju kontrolu i preduprijedila ruske i turske pokušaje za upliv u to područje.
Inače, u sjedištu Unije se Crna Gora, u poređenju sa ostalim državama regije čekaonice", zaista doima kao, kako kaže analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Kristof Bender, neproblematična zemlja koja polako ali sigurno čini korake ka članstvu u EU". Međutim, niko u Briselu nije naivan i ne misli da je u Crnoj Gori sve u redu. Pritisak iz EU se iskazuje na konkretnim pitanjima, kao što su sloboda medija, korupcija, kriminal i reforme u pravosuđu, i on će se, sa otpočinjanjem pristupnih pregovora, svakako povećavati", rekao je Bender.
Zvaničnici u Podgorici očekuju da će ova zemlja krajem 2010. godine dobiti status kandidata za punopravnog člana EU.
