Olli Rehn e Milo Djukanovic
Evropski i crnogorski zvaničnici slažu se samo u jednom: Crna Gora treba još snažnije da nastavi proces reformi zapuštenog društva i ruinirane ekonomije. Crnogorska aplikacija za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU moraće još neko vrijeme da sačeka.
Čelnici u Podgorici ponadali su se da će njihov zahtjev biti stavljen u proceduru još tokom prve polovine mandata predsjedavanja Češke, ali mali su izgledi da će se to zaista i dogoditi.
Vladi premijera Mila Đukanovića je zeleno svijetlo" iz Brisela izuzetno važno, jer će se u ovoj zemlji 29. marta održati prijevremeni parlamentarni izbori. A oni se, kako je zvanično saopšteno prilikom njihovog raspisivanja, organizuju upravo zato da bi se ispunile brojne i veoma značajne obaveze koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU".
Stvarni razlozi su, međutim, drugačiji: Crnu Goru potresa teška ekonomska kriza, pa crnogorska vladajuća koalicija žuri da što prije dobije još jedan četvorogodišnji mandat. Nastoji se iskoristiti i razjedinjenost i nesnalaženje opozicije, kao i jedini konsenzus koji postoji u crnogorskom društvu. Naime, tri četvrtine građana žele da Crna Gora postane punopravna članica EU.
Šef delegacije Evropske Komisije u Podgorici Leopold Maurer je rekao da neke države dvadesetsedmorice", misleći pritom na Njemačku, Holandiju, Belgiju i Španiju, žele sada od crnogorskih vlasti da vide suštinski napredak na terenu.
Iz Berlina je zvaničnoj Podgorici nedvosmisleno poručeno da je još rano za razmatranje crnogorske aplikacije (koja je podnijeta 15. decembra prošle godine), jer se prethodno očekuju konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Navodi se takođe da se EU usredsredila na pitanje unutrašnjih reformi koje su neophodne kao priprema za prijem novih članova. Mi ne možemo sebi dozvoliti da u interesu Crne Gore i regiona u ovom trenutku neproduktivno rasipamo snage", kazao je njemački ambasador u Podgorici Peter Plate.
Istovremeno se domaća javnost nastoji ubijediti kako je samo pitanje dana kada će ova država dobiti status kandidata za člana EU. Nakon 20 godina apsolutne vladavine Đukanovićevi socijalisti nemaju zapravo što drugo da ponude građanima ove zemlje. Evropska priča je jedina tema koja u Crnoj Gori još nije potrošena.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je kazao da nema govora o zastoju te države na putu evropskih integracija istakavši da Crna Gora već priprema odgovore na nekoliko hiljada pitanja koja će, nakon prihvatanja aplikacije, stići iz Brisela. Ja sam optimista i očekujem da će diplomatska inicijativa Francuske dati rezultat već tokom ovog mjeseca", dodao je predsjednik crnogorskog Parlamenta.
Zato će narednih dana crnogorski čelnici krenuti u diplomatski presing" ne bi li uspjeli u namjeri da ubijede Berlin, Hag, Brisel i Madrid da povuku svoje primjedbe i dozvole da se crnogorska aplikacija stavi na dnevni red narednog zasjedanja Savjeta ministara EU, koje će se održati početkom iduče sedmice (16. i 17. marta).
Prije tog samita, najavljeno je da će u zvaničnu posjetu Crnoj Gori doputovati češki premijer Mirek Topolanek. U zvaničnim krugovima u Podgorici se priželjkuje da će on kazati da nema formalnih prepreka da se zahtjev Crne Gore uskoro nađe u proceduri.
Takvo se obećanje svakako očekuje od evropskog komesara za proširenje Oli Rena sa kojim će Đukanović razgovarati ove sedmice u Briselu.
Ako se do tada ne postigne vidljiviji napredak, varljiva nada crnogorske zvaničnike neće napuštati sve do izborne ćutnje". Jer, u zamku Hluboka", nad Vltavom, u Češkoj, 27. i 28. marta, održaće se neformalni sastanak ministara spoljnih poslova članica EU koji gotovo u cjelini treba da bude posvećen zapadnom Balkanu.
Najveće nade crnogorski zvaničnici polažu sada u Francusku koja je najavila da će lobirati da se crnogorska aplikacija razmotri na narednoj sjednici Vijeća ministara EU.
Analitičari u Podgorici ocijenili su da se Pariz na ovaj korak odlučio nakon konsultacija sa Vašingtonom, koji želi da Crnu Goru, približavanjem Zapadu, sasvim izvuče iz ruske sfere uticaja.
U crnogorskoj opoziciji smatraju da za osjetljivi napredak prema EU Crnoj Gori prvenstveno nedostaje politička volja njenih čelnika koja će dovesti do toga da, kako naglašavaju, sila zakona nadjača zakon sile.
Zbog toga Crna Gora ne može da sa ovom vlašću implementira oštre kriterijume koje nameće EU, jer bi otvorenija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ustvari značila da vlast treba da pokrene borbu protiv sebe same, a to nije zabilježeno u nijednoj zemlji", kazao je čelnik Pokreta za promjene" Nebojše Medojević.
Predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije i lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić je rekao da za ubrzano kretanje ka Briselu treba promjeniti sistem vrijednosti u Crnoj Gori. Šta nam treba za to? Treba nam potpuna predanost tom poslu, treba nam iskren, pošten odnos, da nema diskriminacije, da ne može biti niko iznad zakona u Crnoj Gori. To je dobitna kombinacija za Crnu Goru."
Ono što je svakako najvažnije u čitavoj ovoj priči je saznanje da su evropske integracije, uz ekonomsku krizu, sada ključna tema na političkoj sceni Crne Gore.
A ovoj zemlji je prijeko potrebna nova priča. Ne zato što je to poruka Brisela ili Berlina, već zato što je ona strahovito umorna i istrošena starom pričom (politika konfliktnosti, neodgovornost, trošenja vremena).
Možda dugo putovanje Crne Gore u Evropu stvarno započne krajem ove godine, kada bi moglo doći do liberalizacije viznog režima za putovanje građana Crne Gore u zemlje EU.
