Sveti Stefan (foto di Pellaea - flickr.com)

Ukoliko predstojeća sezona bude znatno lošija nego lane, to bi moglo da na srednji rok odloži san o Crnoj Gori kao „ekskluzivnoj destinaciji", ali i mogućnost da se od dobre zarade od turizma ova zemlja bar malo udalji iz prijeteće zone siromaštva.

17.06.2009. -  Mustafa Canka Ulcinj

Zvanični podaci pokazuju da razloga za pesimizam zaista ima: u prvih pet mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo za 15 odsto manje gostiju nego u istom periodu lane. Za isto toliko je manji i buking.

U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) su stoga već izračunali da će rezultati ove sezone biti slabiji. „Kada budemo sumirali kompletan bilans krajem godine, kada se sabere i predsezona i glavna sezona, vjerujem da će kumulativno biti lošija od prethodne", rekao je predsjednik CTU Predrag Jelušić.

U crnogorskoj Vladi bi bili zadovoljni da dobit od turizma u ovoj godini bude pet odsto manja nego lane, kada je Crna Gora od turizma prihodovala oko 600 miliona eura.
Zato su preduzete konkretne mjere na privlačenju gostiju, posebno sa regionalnih tržišta (Srbija, BiH, Kosovo, Albanija, Makedonija), a na vlasnike hotela i restorana je apelovano da smanje cijene aranžmana i usluga za petinu.

Crnogorski premijer Milo Đukanović je, ipak, optimista. „Ove godine će konačno biti završen regionalni vodovod za Crnogorsko primorje, jako je mnogo urađeno na putnoj infrastrukturi, kvalitetnijem snadbjevanju električnom energijom i rješavanju problema otpadnih voda", rekao je on i istakao da će „do 2010. godine biti stavljeni u funkciju ekskluzivni hotel „As" u Perazića dolu i Sveti Stefan, dok se radovi odvijaju na brojnim drugim gradilištima, uključujući i Porto Montenegro u Tivtu".

„Uprkos krizi u 2009. godini se odvija, rekao bih, mogućim tempom investiciona aktivnost u turizmu i obavlja ova nužna faza priprema Crne Gore da postane ono što smo planirali: najprestižnija turistička destinacija na Mediteranu", dodao je on.

Ali, zbog toga što se radovi na nizu objekata, posebno u Budvi, odvijaju do duboko u noć, grupa gostiju iz Francuske je odlučila da napusti hotel „Belvi". Iza gradnje tih objekata stoje političari sa vrha crnogorske piramide i tranzicioni biznismeni, koji ne mare mnogo za uspjeh turističke sezone.

Ni ove sezone, treću godinu za redom, neće biti otvoren grad-hotel „Sveti Stefan". To je kao da fali šlag na torti, kažu turistički radnici.

Napominjući da je već pet decenija Sveti Stefan simbol Crne Gore i njenog turizma, direktor renomiranog budvanskog hotela "Kvin of Montenegro" Dragan Ivančević je rekao: "Turistička ponuda Crne Gore nikada nije mogla da se zamisli bez Svetog Stefana, jer je to bio noseći turistički imidž ove zemlje".

Singapurska kompanija "Aman rizorts" obavezala se u januaru 2007. godine da će do početka glavne sezone 2009. rekonstruisati hotele "Sveti Stefan", "Miločer" i "Kraljičinu plažu", za koje plaća godišnju zakupninu od 2,1 milion eura.

Novinar nezavisnog podgoričkog nedeljnika "Monitor" Branka Plamenac je kazala da je do sada obavljena rekonstrukcija samo hotela "Miločer", koji je, inače, bio letnjikovac srpske kraljevske porodice Karađorđević. "Ovaj mali hotel raspolagaće nakon obnove sa svega šest luksuznih apartmana. Gosti ovog hotela, zbog ove novonastale situacije, biće posebno privilegovani, jer će ove i narednih godina, sve dok se ne otvori Sveti Stefan, biti jedini korisnici plaža Svetog Stefana i Miločera. Pristup na dvije plaže Miločera i hotelsko kupalište Svetog Stefana već treću godinu je zabranjeno za turiste i građane", rekla je ona.

Ono što je već sada takođe evidentno jeste činjenica da postojeći model crnogorskog turizma konkurentno nije održiv. Isto tako primjetna su lutanja u pozicioniranju na potencijalnim emitivnim tržištima. To se, prije svega, odnosi na Njemačku, najznačajnije i najveće turističko tržište Evrope.

„Samo lane Njemci su na putovanja potrošili 61,5 milijardi eura, a od te sume mi nijesmo skupili ni mrvice", kaže vlasnik budvanske agencije „Ekskluzivturs" Vukašić Ćulafić.
On podsjeća da su do 1990. godine prema Crnoj Gori sa njemačkih aerodroma letjeli sedmično 40 aviona, a sada nijedan! „Njemci su nekada u Crnoj Gori činili više od trećine inostranih gostiju. Brojke koje mi danas postižemo sa tog tržišta su praktično zanemarljive, odnosno nisu gotovo vrijedne pomena", rezignirano ističe Ćulafić.

Prema njegovim riječima, gosti iz zemalja regiona nikada nijesu mogli biti kompenzacija za njemačke turiste, jer su „šampioni svijata u putovanjima" posebno dobro punili pred- i postsezonu. „Znači Njemci su punili hotele šest mjeseci, a glavnu sezonu može moja pokojna baba da popuni", zaključuje vlasnik „Ekskluzivtursa".

Čelnik Nacionalne turističke organizacije Saša Radović smatra da je za Crnu Goru veoma značajno da privuče što više gostiju iz Zapadne Evrope, posebno iz Njemačke. „U posljednje četiri godine imamo trend rasta sa tog tržišta. Naš je cilj da održimo taj trend rasta, pa neka više ne bude 10 odsto, pa neka u svijetlu novonastalih okolnosti bude par procenata više, ali je bitno da se stvari razvijaju u pozitivnom smjeru, a intenzitet će onda doći sam po sebi", kaže Radović.

Njemački novinari koji su nedavno posjetili Crnu Goru zapisali su da su cijene usluga u Crnoj Gori visoke, priroda zapuštena, a da se smeće vidi na svakom koraku. Njemački automobilski klub „ADAC" koji redovno testira turistričke kapacitete širom Evrope, ocijenio je da "nijedan kamp u Crnoj Gori ne ispunjava evropske uslove".

Dekan Fakulteta za razvoj turističkog i hotelskog menadžmenta u Miločeru Rade Ratković je uvjeren da renesanse turizma u Crnoj Gori neće biti dok u mnogo većem broju ne bude gostiju iz Zapadne Evrope.

„Ovakav model razvoja turizma je potpuno neodrživ i on mora da bude radikalno zaustavljen. Postojeći kapaciteti moraju da se restruktuiraju. Ako se dalje nastavi ta neturistička gradnja, onda ćemo mi potpuno uništiti ovu granu i sasjeći osnovu sa koje ona treba da se razvija", dodaje Ratković, koji podsjeća da hoteli čine tek 13 do 14 odsto od ukupnih kapaciteta u Crnoj Gori. Kako se procjenjuje u Crnoj Gori ima oko 400 hiljada turističkih kreveta.

U svakom slučaju, crnogorski se turizam nalazi na prekretnici. Ako bez težih posljedica pregura naredne dvije sezone, ima izgleda da će sredinom naredne decenije ponovo biti pokrenuta priča o ekskluzivnoj destinaciji na obalama Mediterana.