U Skadar na šoping

Crnogorci sve češće kupuju u susjednim zemljama. Na pijacama i samoposlugama u Skadru mogu se sve češće vidjeti građani Crne Gore. Ulcinjani, a posebno mještani prigraničnih sela, u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu.

Cijene svih životnih namirnica u pograničnim mjestima Albanije, Bosne i Hercegovine i Srbije su bar za trećinu jeftinije nego u Crnoj Gori, pa sve više građana te zemlje u kupovinu odlazi - preko granice.

Na pijacama i samoposlugama u Skadru mogu se sve češće vidjeti građani Crne Gore. Ulcinjani, a posebno mještani prigraničnih sela, u centru sjeverne Albanije kupuju uglavnom životne namirnice, kozmetiku i tekstilnu robu. Cijene su mnogo jeftinije nego u Ulcinju, Baru i Podgorici. Kilogram grožđa, na primjer, staje jedan euro, kilogram paradajza 30 centi, a litar ulja manje od jedan euro.

"Kad se prtljažnik automobila napuni, računica je jasna. Dolazak po porodične potrebe jednom u deset dana se sasvim isplati", kaže srednjovječni Ulcinjanin, koji dodaje da plata od 350 eura ne dozvoljava neracionalnost.

I preduzetnik iz Skadra Brahim Biljalji potvrđuje da su Crnogorci sve češći kupci u njegovom dućanu. "Svakoga dana imamo barem 50 kupaca iz Crne Gore. Oni su bolji potrošači nego moji sugrađani. Kupuju čak i jaja", kaže on i napominje da je prosječna plata u Skadru 230 eura.

Istovremeno mnogi građani Herceg-Novog životne namirnice kupuju u obližnjem Trebinju, u Bosni i Hercegovini. To je sada olakšano i činjenicom da je renoviran put između ta dva grada kojim znatno više nego prethodnih godina dolaze turisti iz BiH u Crnu Goru. "Ono što kod njih košta jednu marku (dvije konvertibilne bosanke marke = jedan euro), ovdje staje jedan euro", kaže 53-ogodišnji Hercegnovljanin Marko Janković.

A 2002. godine otvoren je granični prijelaz "Sukobin" (Murićan) koji je podstakao malogranični promet između Ulcinja i Skadra. "Svakog dana ovuda prođe najmanje tri hiljade ljudi i hiljadu automobila", rekli su nam albanski carinici.

U aprilu prošle godine premijeri Crne Gore i Albanije Milo Đukanović i Salji Beriša i ambasador Evropske Komisije u Tirani Albert Loan označili su početak radova na izgradnji zajedničke zgrade od 14 hiljada metara kvadratnih na Sukobinu (prelaz se na albanskoj strani granice naziva Murićan). Radovi na ovom prvom zajedničkom graničnom prijelazu na zapadnom Balkanu okončani su prošle sedmice. Evropska unija je za realizaciju ovog projekta opredjelila 1,1 milion eura.

Bolju povezanost omogućiće završetak radova na izgradnji modernog mosta preko rijeke Bojane, što je najavljeno za 2011. godinu. Jer, sada se iz pravca Ulcinja i Bara u Skadar ulazi preko drvenog mosta kojim može da se prođe samo u jednom pravcu.

Albanske nacionalne stranke u Crnoj Gori predložile su da se građanima Ulcinja i Bara dozvoli da u Albaniju putuju sa ličnom kartom, a da isto vrijedi za Skadrane kada ulaze u Crnu Goru. Oni napominju da je stanovnicima Boke Kotorske omogućeno da, ako žele da borave u Dubrovniku, mogu preći granicu na Debelom brijegu samo sa tim dokumentom.

Uostalom, tako se granica na području od Ade Bojane do Skadarskog jezera prelazila u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Tada je na ovom potezu bilo čak pet malograničnih prelaza. Danas samo jedan. Zato su porodične, ekonomske i svake druge veze između ovih pograničnih regiona bile prije 70 godina izraženije nego danas.

Poslanik albanske partije Nova demokratska snaga - Forca u crnogorskom Parlamentu Genci Numanbegu je rekao da će modernizovani granični prelaz Sukobin-Murićan pojednostaviti proceduru prelaska granice, što je prvenstveno želja stanovnika prigraničnih područja Crne Gore. "Ali, još ne znamo kada će taj prelaz biti i granični prelaz za robe kako bi se i na taj način pospješila ekonomska saradnja između Albanije i Crne Gore", dodao je on.

Skadar ubrzano postaje ono što je bio kroz čitavu istoriju: trgovački i kulturni centar šireg regiona. Oni koji nekoliko godina nijesu bili u ovom gradu ostaće zapanjeni svim onim što se u međuvremenu izgradilo. Zasluge za to se, uglavnom, pripisuju energičnoj predsjednici albanskog Parlamenta Jofezini Topali, rođenoj Skadranki, koja je i potpredsjednica Demokratske stranke premijera Salji Beriše. Topali sada usmjerava vladine i međunarodne fondove prema sjeveru Albanije, što će svakako uticati da Skadar ostane "tvrdo jezgro" demokrata. Upravo zbog izraženog antikomunizma, tokom vladavine diktatora Enver Hodže u Skadru gotovo ništa nije ulagano, što je nastavljeno i tokom vladavine socijalista Fatosa Nanoa.
Sada se situacija promjenila, iako Skadar i dalje veoma zaostaje za Tiranom.

Inače, nakon demokratskih promjena u Albaniji, Skadrani su masovno posjećivali Ulcinj.
Već godinama se odlučuju za druge destinacije: Budva i Dubrovnik su sada njihova omiljena izletišta. U Ulcinj, zbog slabe ponude, rjeđe navraćaju. Ako to učine onda uglavnom posjećuju restorane na Adi Bojani ili u Starom gradu. Rijetko nešto kupe. Najčešće su to pripejd kartice za mobilne telefone. Crnogorski operateri su, zbog dobrog dometa i primamljivih cijena, veoma omiljeni u Skadru.