Europska unija: ko je odgovoran za obezbjeđivanje punog poštovanja temeljnih prava

Isuviše oštre prema zemljama kandidatima za članstvo, neefikasne kada su u pitanju države članice: europske institucije imaju problem s provedbom zaštite temeljnih prava

U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) stoji: “Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina. Te vrijednosti zajedničke su državama članicama u društvu koje odlikuju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca“.

Polazeći upravo od značaja koji poštovanje temeljnih ljudskih prava zauzima u arhitekturi Europske unije, Europski parlament je 25. listopada 2016. usvojio rezoluciju s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma za očuvanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava unutar Unije, tzv. Pakt EU-a za DVT.

Usvajanju ovog dokumenta prethodio je čitav niz preporuka upućenih od strane Parlamenta pojedinim državama članicama, počev od rezolucije usvojene 2013. godine kao odgovor na ustavne izmjene i reforme medijskog zakonodavstva provedene od strane vlade Viktora Orbana.

Zalažući se za cjelovitiji pristup ovoj problematici, Odbor Europskog parlamenta za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) u svojoj rezoluciji od 10. lipnja 2015. pozvao je Europsku komisiju da donese “zakonodavni prijedlog za uspostavu mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kao jedinstvenog instrumenta, zasnovanog na zajedničkim i objektivnim kriterijumima, za poštovanje i primjenu Povelje o temeljnim pravima Europske unije i ostalih Ugovora ratifikovanih od strane svih država članica“.

Potom je uslijedila pomenuta rezolucija Europarlamenta s kraja listopada prošle godine, kojom se poziva, između ostalog, na formiranje panela neovisnih stručnjaka (“stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava“) koji bi imao zadatak da donosi godišnje izvješće o stanju demokracije, vladavine prava i temeljnih ljudskih prava u državama članicama, uz izdavanje pojedinačnih preporuka za svaku zemlju vezano za određene aspekte od naročitog značaja, kao što su razdvajanje nadležnosti, sloboda i pluralizam medija, jednakost pred zakonom, borba protiv korupcije i sukob interesa.

Polazeći od načela kooperacije i supsidijarnosti među europskim institucijama, predviđeni mehanizam se temelji na njihovoj bliskoj suradnji: nakon što stručni panel objavi svoje izvješće, ono postaje predmet rasprave kako u Europskom parlamentu, koji potom usvaja odgovarajuću rezoluciju, tako i u Europskom vijeću koje, u slučaju da izvješće predoči naročito kritičnu situaciju, može pokrenuti, na temelju članka 7. UEU-a, postupak obustave određenih prava državi članici koja je teško prekršila načela Unije.

U tom kontekstu, Europski parlament se založio za reviziju pomenutog članka UEU-a u cilju povećanja efikasnosti sankcija protiv država članica za koje se utvrdi da su odgovorne za sustavno kršenje temeljnih ljudskih prava, uključujući uvođenje kaznenih mjera i suspenziju financiranja od strane EU.

Aktualna situacija

Unutar Europske unije ne postoji mehanizam koji bi garantovao efikasnu zaštitu ljudskih prava na razini pojedinačnih država članica. Jedini način da se sankcionira država članica za koju se utvrdi da krši temeljna ljudska prava jeste pokretanje procedure propisane člankom 7. UEU-a, prema kojem, na temelju prijedloga jedne trećine država članica, Europskog parlamenta ili Komisije, Europsko vijeće može utvrditi da postoji evidentna opasnost da određena država članica teško prekrši vrijednosti propisane člankom 2. Prije nego što to utvrdi, Vijeće saslušava dotičnu državu članicu, zadržavajući pravo da joj uputi određene preporuke. U slučaju ignoriranja tih preporuka i nepoduzimanja adekvatnih kontramjera, Vijeće može odlučiti da se dotičnoj državi članici suspendiraju određena prava koja proizilaze iz primjene Ugovora, uključujući pravo glasa u Vijeću.

Ova procedura, međutim, do sada nijednom nije aktivirana.

Još jedan bitan aspekt ove problematike, na koji je skrenuta pažnja i u prijedlogu reforme sastavljenom od strane Odbora LIBE, tiče se disparatnog tretmana država kandidata za članstvo u Europskoj uniji i punopravnih članica. “Nepoštovanje postojećih propisa od strane određene države kandidata za članstvo u EU ima za posljedicu usporavanje procesa pridruživanja, dok nepoštovanje istih tih propisa od strane određene države članice ili institucije EU ne vuče za sobom gotovo nikakve konkretne posljedice“, navodi se u pomenutom dokumentu, te se dodaje da “institucije i ostala tijela Europske unije, kao i njene države članice trebaju pružati primjer efektivnim ispunjavanjem svojim obaveza i zalaganjem za izgradnju zajedničke kulture poštovanja vladavine prava kao univerzalne vrijednost u 28 država članica i institucijama Unije“.

Slučaj Poljske

Kao jedan od motiva za predlaganje reforme na području vladavine prava, Odbor LIBE je naveo “nedavna zbivanja u nekim državama članicama“ koja su “pokazala da se kršenju vladavine prava i temeljnih ljudskih prava ne suprotstavlja adekvatno“. Europa je, naime, u posljednje vrijeme svjedok brojnih kritičnih situacija koje izazivaju zabrinutost po pitanju zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Najflagrantniji primjer je situacija u Poljskoj, gdje je ozbiljno kršenje vladavine prava započelo s odlukom nove vlade predvođene konzervativnom Strankom prava i pravde (PiS) da ne prihvati imenovanje troje sudije Ustavnog suda imenovanih od strane prethodnog saziva parlamenta. Vladajuća stranka je potom pokrenula kontroverznu reformu Ustavnog suda, koja je još uvijek u toku i koja bi, prema mišljenju brojnih stručnjaka, mogla dovesti do smanjenja nadležnosti samog suda, narušavajući temeljni princip razdvajanja vlasti.

Europska unija je pokušala otvoriti dijalog sa poljskom vladom, u cilju čijeg unaprijeđenja je Europski parlament 27. srpnja prošle godine usvojio rezoluciju kojom poziva poljske vlasti da u roku od tri mjeseca riješe ustavnu krizu u zemlji. Zvanična Varšava se oglasila posljednjeg dana zadatog roka, odbacujući preporuke Europarlamenta za očuvanje vladavine prava pod obrazloženjem da “ne vidi zakonsku mogućnost za njihovo provođenje u dijelo“, tvrdeći pri tom da su te preporuke zasnovane na neutemeljenoj tezi o primarnoj ulozi Ustavnog suda u očuvanju vladavine prava“.

Slučaj Poljske pokazuje da Europska unija, u svom trenutačnom ustrojstvu, nije u stanju postići podjednako efikasne rezultate na polju demokracije i temeljnih prava kao kada se radi o ekonomskim i fiskalnim pitanjima. Naime, pokušaji da se državama članicama skrene pažnja na nužnost poštovanja sopstvenih obaveza isuviše često nailaze na izvjestan otpor ili čak otvoreno odbijanje da se postupi po utvrđenim zajedničkim pravilima.

Formiranje stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uz uvođenje godišnje međuparlamentarne rasprave o tim pitanjima, predstavljalo bi značajan napredak na tom polju, doprinoseći, kako je navela jedna od protagonistkinja inicijative, zastupnica Europskog parlamenta Sophie in't Veld, ne samo boljem poimanju trenutačne situacije u Europskoj uniji, nego i izgradnji jedne nove kulture demokracije, poštovanja vladavine prava i temeljnih prava koja bi bila zajednička svim državama članicama.

Sada je red na Europsku komisiju da, zaključno sa rujnom 2017, formulira prijedlog uspostave Pakta za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, koji potom ide na razmatranje u Europski parlament i, još bitnije, u Europsko vijeće, gdje mora dobiti zeleno svjetlo šefova vlada država članica. Za nadati se je dakle da će tokom 2018. ova inicijativa konačno zaživjeti u praksi.