Baška, turizam, granice

Kao i u ostalim dijelovima hrvatske obale, u Baški, općini na krajnjem jugu otoka Krka, lokalne vlasti tijekom zimskih mjeseci suočavaju se sa depopulacijom, a tijekom ljetnjih sa saturacijom. O ovome smo razgovarali s općinskim načelnikom Tonijem Juranićem

Koje su glavne poteškoće s kojima se suočava općina poput Baške, gdje ljeti dolazi do naglog povećanja broja turista?

Povećanje broja turista nesumnjivo je izvor velikih problema, prije svega kada je u pitanju komunalna infrastruktura. Baška ima 1700 stanovnika, dok ljeti – s turistima i “vikendašima”, tj. onima koji ovdje imaju kuće za odmor i dolaze tijekom vikenda iz Rijeke, Zagreba i ostalih mjesta na kopnu, te dnevnim izletnicima, tj. onima koji dođu na jedan da uživaju u prirodnim ljepotama – dostižemo brojku od 17.000-18.000 osoba. Dakle, deset puta više u odnosu na broj stanovnika, uz golemi priljev vozila koja preplavljuju ceste i parkirališta, kojih inače nemamo dovoljno.

Problem velike razlike u broju osoba na otoku zimi i tijekom turističke sezone nije lako rješiv, no s njim se ne suočava samo Baška već svi priobalni gradovi u Primorsko-goranskoj županiji. Znači da, između ostalog, vodovodne cijevi moraju biti većeg kapaciteta, kao i kanalizacija te mjesta za parkiranje automobila.

Točno je da turizam donosi veliku zaradu, ali isto tako je točno da zbog velike oscilacije u broju ljudi trošimo mnogo novca na održavanje javnih infrastruktura i pružanje komunalnih usluga.

Koji su trenutačno glavni razvojni projekti u općini?

Kada sam došao na čelo općine Baška, privatni sektor bio je prilično razvijen zahvaljujući turizmu, dok su u javnom sektoru još uvijek postojale određene praznine. Smatrao sam prioritetom popuniti ih, te smo u tu svrhu uložili znatna sredstva. Izgradili smo nove jaslice i vrtić po europskim standardima, obnovili školu, podigli novu sportsku dvoranu te investirali u komunalne objekte, ceste, vodovod, kanalizaciju, dakle općenito u infrastrukturu.

Prostornim planom predvidjeli smo povećanje parkirališnih površina. Do kraja godine trebali bismo okončati projekt dogradnje zahvaljujući europskim fondovima, a u planu imamo i izgradnju sunčane elektrane za proizvodnju električne energije.

S obzirom da je trenutačno u pojedinim dijelovima Baške internet prilično spor, radimo i na uvođenju svjetlovodne mreže, što je od velikog značaja ne samo za privatni sektor nego i za funckioniranje javnog sektora. U ovom slučaju smo također koristili europske fondove u sklopu projekta u koji je uključen cijeli otok. Projekt je vrijedan 10.550.000 eura [projekt SMOK – Svjetlovodna mreža otoka Krk, kojim je predviđena izgradnja nepokretne širokopojasne mreže sljedeće generacije, sufinanciran je bespovratnim sredstvima u iznosu 7.646.000 eura iz europskih kohezijskih fondova, op. ur.] i trebao bi biti završen do 31. listopada ove godine. Na području općine Baška imat ćemo 1500 novih priključaka na optičku mrežu brzine 100 Mbit/s.

Ima li općina dovoljno sredstava za poboljšanje usluga namijenjenih onima koji ovdje žive tijekom cijele godine?

Nesumnjivo je da novca u našim proračunima uvijek nedostaje, no odlučili smo izići ususret prije svega mladima, pokrećući niz inicijativa. Na primjer, kod nas je vrtić potpuno besplatan. Pored toga, u cilju poticanja nataliteta, uveli smo naknadu za novorođenu djecu: 5000 kuna za prvo dijete, 7000 za drugo, 10.000 za treće, itd. Imamo i program stipendiranja, nudimo stipendije od 150-200 eura, što je dosta visok iznos s obzirom na životne uvjete u Hrvatskoj. Dio ovih troškova pokriva država, a ostatak općina iz vlastitog proračuna.

Ovim inicijativama želimo potaknuti mlade da ostanu živjeti ovdje i učiniti njihov život jednostavnijim i spokojnijim. Svjesni smo da se ovdje, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, ali i u drugim europskim zemljama, poput Italije, iz godine u godinu smanjuje broj mladih, te prosječna starost stanovništva raste, s velikim udjelom starijih osoba.

U istom cilju, putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), u Jurandvoru, malom naselju udaljenom 2 km od centra Baške, izgradili smo trinaest stanova za samce i mlade bračne parove koji nisu posjedovali nekretnine u kojima bi mogli stanovati, te su živjeli s roditeljima ili s bakama i djedovima. Ukupno je uloženo oko dva milijuna eura. Projekt je započet prije dvije godine, a okončan je ove godine. Zainteresirani su stanove mogli kupiti po kontroliranim cijenama, do 1350 eura po četvornom metru, što je za Hrvatsku, a posebno za Bašku, vrlo povoljno. U pitanju je državni program proveden u cijeloj zemlji, uz sudjelovanje općina.

Pri tome, nismo zaboravili ni starije. Imamo program socijalne pomoći za osobe s niskim plaćama i mirovinama, kojih je, nasreću, u Baškoj vrlo malo. Tako su na primjer osobe s niskim mirovinama oslobođene plaćanja općinskih poreza, a nudimo i mjesečne subvencije radi lakšeg preživljavanja rastuće inflacije i krize koja pogađa Europu.

Na koji način je općina uključena u europske projekte? Imate li internog službenika koji se time bavi?

Za nas su europski projekti bili pravi izazov. U početku smo angažirali vanjske savjetnike, no odnedavno imamo internu osobu koja se time bavi, dakle praćenje natječaja, traženje sredstava, itd. Kada su u pitanju kapitalni projekti, moram reći da smo dosad dobro surađivali s tvrtkom Ponikve. Riječ je o javnom poduzeću koje djeluje na cijelom području otoka Krka, a čiji su osnivači sve otočne lokalne samouprave, dakle grad Krk i šest općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik.

Poduzeće Ponikve praktično vodi sve projekte u koje je uložen značajan kapital, poput velikog projekta za pročišćavanje otpadnih voda na cijelom otoku, dakle i u Baški. U ovaj projekt, koji je još uvijek u tijeku, uloženo je više milijuna eura bespovratnih sredstava iz kohezijskih fondova EU.

Puno je lakše ako djelujemo zajedno, kao otok, a ne svaka lokalna samouprava zasebno. Dakle, uzdižući se iznad svih političkih opcija, od desnice do ljevice, svi smo uključeni i imamo jasne zajedničke ciljeve usmjerene na energetsku neovisnost i stvaranje zelenog otoka. Evo jednog primjera: u općini koju vodim, uz minimalna ulaganja, promijenili smo staru javnu rasvjetu, koja je bila energetski neučinkovita, u potpunosti je zamijenivši LED svjetiljkama. Zahvaljujući ovoj inicijativi, imamo uštedu od 55% u odnosu na ranije energetske izdatke. Projekt smo realizirali s kreditom koji smo dobili od Hrvatske banke za obnovu i razvitak, uz vrlo niske kamate, svega 0,01%.

Postoji li neka turistička pristojba koja se slijeva izravno u općinski proračun?

Da, postoje dvije takve pristojbe. Jedna je boravišna pristojba, koja dijelom ide državi, dijelom službama poput Crvenog križa i Civilne zaštite, dok 70 posto ostaje Turističkoj zajednici, od čega 30 posto, kako je propisano zakonom, mora biti reinvestirano u razvoj infrastrukture i ostale djelatnosti vezane uz turizam.

Druga je ekološka pristojba, koju plaćaju iznajmljivači, 30 centi po osobi po noćenju. Ova pristojba prvi put uvedena je u Baški i nekim priobalnim mjestima, i ide izravno u općinski proračun. Po zakonu, ova sredstva se koriste u “ekološke” svrhe, dakle za čišćenje, promoviranje cjelovite ekologije i očuvanje prirodnih resursa. U budućnosti planiramo ukinuti ovu taksu, možda već iduće godine, kako bismo rasteretili građane pritisnute porastom troškova života.

Dakle, općenito promatrano, srećom ili nesrećom, naši prihodi su izravno vezani za turizam, živimo u nekoj vrsti “monokulture”. Mislim na direktne, ali i na indirektne prihode, jer ako bi turizam sutra stao, mislim da bismo mogli zatvoriti općinu, što je sasvim u redu dok vlada mir, dok nema rata i krize. U pitanju je vrlo osjetljiv sektor koji ovisi o raznim faktorima. Dovoljno je sjetiti se što se dogodilo tijekom pandemije Covida, sad se suočavamo s ratom u Ukrajini, a nismo zaboravili ni ratove na Balkanu…

Što priželjkujete za deset godina? Povećanje broja turista?

Ne, smatram da je Baška dostigla maksimum svojih prihvatnih kapaciteta, imajući u vidu prirodne resurse, ali i postojeće infrastrukture. Mislim da treba raditi na kvalitetnoj ponudi, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, i naravno naplatiti tu kvalitetu. Ne možemo zabraniti dolazak u Bašku, kao što se predlaže u Veneciji, ali ponuda usluga visoke kvalitete i viših cijena smanjit će prekomjerno prisustvo turista. Porast turista je neumitan, no ne smije biti špica niti pretjerivanja.

Imajte u vidu da je Baška zadnjih godina ostvarila više od milijun pojedinačnih noćenja turista, što je ogromna brojka s obzirom na veličinu naše općine. Možete li zamisliti da Opatija, primorski grad s 10.000 stanovnika u blizini Rijeke, bilježi mnogo manje noćenja, s tim što su kod njih turisti prisutni tijekom cijele godine. Mi pak imamo jako mnogo turista ljeti, iako se jedan dio polako raspoređuje i u razdoblju svibanj-lipanj, odnosno listopad-studeni. Prekomjerno prisustvo turista izaziva nelagodu, a vjerojatno i nervozu među mještanima.

Spomenuli ste projekt solarnog parka za proizvodnju električne energije u kojem općina igra ključnu ulogu…

Da, ali da budem iskren, da sam ranije znao za poteškoće i prepreke pred kojima se našao projekt, ne znam da li bih se upustio u sve ovo… u Hrvatskoj se svi zapliću o birokraciju. Toliko mnogo se priča o održivom energetskom razvoju, ali kada vidiš koliko papira i dokumenata moraš pripremiti, shvatiš da je pred tobom sto i više problema. Taman riješiš jedan, konačno odahneš, a odmah se pojavi drugi.

Počeli smo razmišljati o fotonaponskoj elektrani prije otprilike osam godina, možda i ranije. Pripremili smo sve papire i mogli bismo početi s radovima, no s obzirom da je projekt osmišljen tako davno, već je zastario. Danas fotonaponski paneli posljednje generacije imaju veće kapacitete, stoga moramo ažurirati projekt i krenuti od modernije strukture s manjim brojem elemenata koja će imati istu snagu (5 MW) predviđenu prvom verzijom, uz ulaganje 5,5 milijuna eura.

Ovaj drugi projekt povoljniji je od onog od prije osam godina, bilo da ga realiziramo vlastitim sredstvima ili kroz kredite, jer ćemo vrlo brzo povratiti uloženi novac. Potom planiramo izgraditi još jednu elektranu, također snage 5 MW, koristeći zaradu od prve.

Sunčana elektrana Barbičin gradit će se na platou iznad grada, na zemljištu površine 15 hektara.

Razmišljali smo i da uključimo građane te da napravimo neku vrstu dioničkog društva. Ideja ostaje, no realizirat ćemo je u drugoj fazi. Željeli bismo da građani prvo počnu doživljavati fotonaponsku elektranu kao dio svoje zajednice, što bi bio značajan korak ka održivom i ekološkom razvoju zemlje, a osjetili bi i smanjenje računa. Planiramo početi radove krajem ove, najkasnije početkom iduće godine, i okončati ih za otprilike tri mjeseca.

Ideja je da se u prvoj fazi proizvedena energija prodaje mreži, dok bi u drugoj fazi novih 5 MW koristili za potrebe općine i eventualno, sklapajući ad hoc ugovore, za opskrbu stanovništva energijom po povoljnijim cijenama.

 

Ima li među investitorima još nekih lokalnih institucija?

Pokušali smo uključiti i ostale općine, no zasad su uložile minimalna sredstva, simbolične brojke, oko 20.000-30.000 eura. U svakom slučaju, bili smo spremni sami provesti projekt jer smatramo da je proizvodnja čiste energije putem sunca, vjetra i vode korisna i u njoj leži budućnost. Naravno da vjetroturbine zauzimanju manju površinu i proizvode više energije, ali na ovom području, kao i duž cijele obale, imamo dugo razdoblje i mnogo sati dnevno sunca, te je podjednako isplativo fokusirati se na solarnu energiju.

Kada je u pitanju luka, što se dosad uradili, a što planirate u budućnosti?

Projektom, koji predviđa četiri faze, rukovodi Lučka uprava Krk, koja je potpisala ugovor s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture kojim su osigurana sredstva za prve dvije faze u iznosu od 5.463.706 eura, od kojih 5.270.419 eura sufinancira EU iz kohezijskih fondova, dok preostali dio pokriva Ministarstvo. Prve dvije faze su okončane, točnije dogradnja glavnih lukobrana: Vela riva, izgrađena 1892., produžena je za 50,5 metara, a Mala riva za 105 metara, uz izgradnju stanica za opskrbu plovila za razonodu električnom energijom.

Treća faza započeta je u travnju, potom slijedi četvrta, vrijednosti oko 2 milijuna eura, u okviru koje je predviđeno proširenje starog pristaništa Garofulin. U akvatoriju luke izgradit ćemo nove gatove i pontone, čime će luka do početka sljedeće godine dobiti 243 nova veza, od kojih 93 za potrebe općine, a 150 za plovila za razonodu. Ranije nautičari nisu imali gdje pristati, te su odlazili u druge luke Dalmacije. Zahvaljujući ovoj dogradnji moći će ostati više dana, spavati na kopnu, jesti u restoranima. Dakle, nova pristaništa predstavljaju novu turističku ponudu.