Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) u Jadranu je automatizmom stupio na snagu 1. siječnja ove godine. "Konačno rješenje u rukama je nove hrvatske Vlade", rekao je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, upozoravajući Zagreb da je "hitno" potrebno naći političko rješenje
Nova hrvatska Vlada, na čijem čelu ostaje njen stari premijer Ivo Sanader, već će se na početku mandata susresti s vrućim krumpirom zvanim Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) u Jadranu. Nakon što je u subotu 12. siječnja Sanaderova Vlada dobila povjerenje u parlamentu i nakon što je ispijen slavljenički šampanjac, valjat će se hitno suočiti s provedbom odluke o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, odnosno o zahtjevu Europske Unije da Hrvatska od takve odluke odustane i da se ZERP ne primjenjuje na njene članice.
ZERP je automatizmom stupio na snagu 1. siječnja ove godine, odlukom bivšeg saziva parlamenta iz prosinca 2006. Kako je novi saziv parlamenta konstituiran tek 11. siječnja, te kako je dan iza toga potvrđena i nova Sanaderova Vlada, Europska je Unija Hrvatskoj ostavila mogućnost da o ZERP-u odluči nakon toga. Zagrebu je takva poruka 8. siječnja, neposredno pred konstituiranje novog saziva parlamenta, jasno upućena iz Slovenije, koja predsjedava Unijom sljedećih pola godine.
"Konačno rješenje u rukama je nove hrvatske Vlade", rekao je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn, upozoravajući Zagreb da je "hitno" potrebno naći političko rješenje. A o kolikoj je "hitnosti" riječ svjedoči i izjava neimenovanog dužnosnika EU, kojeg je citirala slovenska novinska agencija STA, koji tvrdi kako će se Zagreb, ne bude li u kratkom roku nakon formiranja Vlade poništio odluku o ZERP-u, odnosno njegovu primjenu za zemlje Unije, naći u vrlo nezgodnoj situaciji. Bruxellese će, zauzvrat, rečeno je, zamrznuti pet ili šest pregovaračkih poglavlja o pristupu Hrvatske Europskoj Uniji. To bi potopilo sve nade Zagreba da će zemlja ući u Uniju 2009. ili 2010. godine.
Hrvatski pregovori s Unijom i inače idu sporo. Od kako su u listopadu 2005. započeli pregovori Zagreba o pristupu Uniji, samo su dva od 35 poglavlja privremeno zatvorena, o 16 se trenutačno pregovara, dok 17 poglavlja još nije ni otvoreno.
Prva žrtva primjene ZERP-a bila je talijanska kočarica "Antonio Madre" uhvaćena 3. siječnja u krivolovu u hrvatskim teritorijalnim vodama pored otoka Palagruže. "Taj talijanski ribarski brod zaustavljen je u hrvatskim teritorijalnim vodama, dakle čak dublje nego što je prostor ZERP-a, i nemam nikakve dvojbe da se odluke Hrvatskog sabora moraju poštovati, i poštovat će se", rekao je tom prigodom Sanader.
Analitičari misle kako je Sanader na taj način želio pokazati mišiće pred domaćom javnosti, ali i svojim koalicijskim partnerima s kojima je, u tom trenutku, bio u delikatnoj fazi pregovora o sastavljanju nove Vlade. Analitičari ipak smatraju kako Sanader takvu odlučnost ne bi pokazao da je u pitanju bio samo ulazak talijanskih ribara u vode proglašenog ZERP-a, već da se na privođenje kočarice odlučio zbog toga što su se našli u hrvatskim teritorijalnim vodama.
Iako je, kako se špekuliralo u političkim i diplomatskim krugovima u Zagrebu i Bruxellesu, premijer Sanader dao uvjeravanja Europskoj Uniji, kako će Hrvatska samo formalno ustrajati na proglašenju ZERP-a ali ga neće primjenjivati na članice Unije, on to, u vrijeme izborne kampanje, a potom sastavljanja koalicijske Vlade, nije mogao javno reći.
Njegovi koalicijski partneri, naročito Hrvatska seljačke stranka (HSS) u svojoj su izbornoj kampanji inzistirali na dosljednoj primjeni ZERP-a, kojim bi Zagreb zabranio ribarenje u proglašenom ribolovnom pojasu. No, čini se da je Sanader uspio amortizirati njihove zahtjeve, jednako kao što je uspio odbaciti inzistiranje svojih koalicijskih partnera da se o ulasku zemlje u NATO savez odluka donese referendumom.
No, Sanader, očito, neće moći ostati na stavu kako će se odluka o proglašenju ZERP-a primjenjivati na sve zemlje, uključujući i one Europske Unije, ali da u praksi ribarima iz zemlja EU, prije svega hrvatskim susjedima Italiji i Sloveniji, neće praviti problema budu li lovili u vodama ZERP-a. To je iz Breuxellesa jasno poručeno: "Nije dovoljno što se ZERP ne provodi u praksi, po zakonu on je već na snazi. Zagreb mora poništiti tu odluku, jer bi se Hrvatskoj moglo dogoditi isto što i Turskoj, kada je EU zamrznula osam od 35 poglavlja, jer je Ankara pravila probleme zbog Cipra", rekao je visoki izvor iz Bruxellesa slovenskoj novinskoj agenciji.
Hrvatski premijer Sanader tako će na početku drugog mandata morati donijeti odluku o ZERP-u, koja će mu, kakva god bila, zadati probleme. Između onih koje može očekivati iz Bruxellesa i onih koje mu na domaćem terenu može prirediti opozicija, vjerojatno će se odlučiti za domaće prigovore. Ući u sukob s EU i odgoditi ulazak Hrvatske u Uniju, bilo bi ravno političkom samoubojstvu. Zemlja je u nezavidnoj ekonomskoj situaciji s enormnim, vanjskim dugom koji se popeo na zastrašujuće 32 milijarde eura. Da bi mogla vraćati dospjele kredite, zemlji su potrebni novi, a njih će teško dobiti budu li se zaoštrili odnosi s Bruxelelesom.
Sanader će stoga, vjeruju analitičari, naći načina kako da se ne zamjeri Uniji, a što se problema na domaćem terenu tiče, o njima neće previše brinuti. Sastavio je Vladu, ima većinu u parlamentu (doduše prilično tanku) i četiri godine novog mandata, pa u ovom trenutku ne mora previše brinuti o primjedbama opozicije.
