Foto di Leo Nikolic
Bivši jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito bio je isti kao i Adolf Hitler, a hrvatskim medijima vlada sotona - samo su neke od skandaloznih poruka koje su hrvatski biskupi uputili s oltara u povodu proslave kršćanskog i državnog blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza
Bivši jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito bio je isti kao i Adolf Hitler, a hrvatskim medijima vlada sotona - samo su neke od skandaloznih poruka koje su hrvatski biskupi uputili s oltara u povodu proslave kršćanskog i državnog blagdana Velike Gospe, 15. kolovoza. Iskoristili su i priliku da se obračunaju s homoseksualcima i antifašistima, ali i da podijele lekcije Europskoj Uniji. "Europa i njene institucije", rekao je vojno ordinarij, biskup Juraj Jezerinac "pokušavaju odbaciti Boga, propagiraju stanje vjerske ravnodušnosti, sekularizam i slobodu bez obveza". Poručio je Europi da se, želi li opstati, "mora vratiti svojim korijenima, odnosno vjeri".
Zadarski biskup Prenđa ponudio je Haškom sudu jamstva za puštanje generala Ante Gotovine, koji nakon višegodišnjeg bijega ondje čeka početak suđenja za ratne zločine. Đakovački biskup Marin Srakić, pred tisućama je vjernika u Aljmašu, mjestu hodočašća u istočnoj Slavoniji, sinu Branimira Glavaša, koji u pritvoru čeka početak suđenja za ratne zločine, uručio pisano priznanje za doprinos izgradnji tamošnje crkve.
"Katolička crkva u Hrvatskoj danas je jedna od najrigidnijih i najantieuropskijih organizacija, koja takvim svojim stavovima, sasvim sigurno Hrvatskoj ne želi dobro", kaže ugledni komentator Novog lista, Branko Mijić. Kolumnist Jutarnjeg lista, Davor Butković, pak, analizirajući istupe hrvatskih biskupa na obilježavanju blagdana Velike Gospe, zaključuje kako je "Katolička crkva u Hrvatskoj danas duboko zastarjela" i kako se "ne snalazi u modernom, poratnom i rastućem društvu, što dovodi do niza svakodnevnih ekscesa, koje je čine sve manje važnom".
Jedan od takvih ekscesa dogodio se desetak dana prije proslave blagdana Velike Gospe, na obilježavanju godišnjice Oluje, vojne akcije kojom je Hrvatska 1995. oslobodila Knin i područje na kojem su pobunjeni Srbi 1991. formirali tzv. Republiku Srpsku Krajinu. Govoreći na tom skupu, kojem je prisustvovao cijeli državni vrh Hrvatske, šibenski biskup Antun Ivas okomio se na Europu, NATO savez i Haški sud, ustvrdivši kako su oni koji se nalaze u Haagu "predani selektivnoj svjetskoj pravdi koja je velikoj većini naroda neshvatljiva". Govoreći o pregovorima Hrvatske o ulasku u Europsku Uniju, što je apsolutno najvažniji vanjskopolitički cilj premijera Ive Sanadera, Ivas se upitao "nisu li pregovori s EU opasna preskakanja bitnih pitanja" dodavši kako u tim pregovorima nema odgovora na pitanje "gdje je tu čovjek i cjelovita osoba".
Na takav istup šibenskog biskupa reagirao je i premijer Sanader. "Smatram da je to važno kazati, posebno sada kad neki pokušavaju unijeti malodušje govoreći da se, eto, nama Hrvatima sudi, da će nam netko drugi pisati povijest zato što su neki optuženi u Haagu, a tek ćemo vidjeti kako će taj proces završiti", rekao je Sanader novinarima nakon svečanosti u Kninu, polemizirajući sa šibenskim biskupom, dodavši kako će ulaskom u Europsku Uniju i NATO Hrvatska učvrstiti svoj međunarodni položaj, te da nema bojazni da će netko drugi pisati njenu povijest, na što je aludirao biskup Ivas.
No, reakcije na istupe većine hrvatskih biskupa ne stižu samo od novinskih komentatora i političara. Oni se, doduše ne u velikoj mjeri, mogu čuti i iz redova same Crkve u Hrvatskoj. "Crkva je proslavom svojih otajstava, izišla iz prostora Crkve, više na ulicu, folklor i zabavu, nego u život ljudi. Slavljenje blagdana u nazočnosti političkih čelnika i institucija države ne može proći a da se ne prepozna kako je izborna godina i prigoda korištenja oltara za politikantstvo određenih interesnih grupa. To Crkvi, po mom mišljenju, zaista ne treba", kaže poznati splitski svećenika i sociologa, don Ivana Grubišića.
Istupi većeg dijela hrvatskih biskupa na ovogodišnjoj proslavi blagdana Velike Gospe, ili na obilježavanju godišnjice vojne akcije "Oluja" u Kninu, nisu na žalost novost u ponašanju dijela Katoličke crkve. U vrijeme vladavine predsjednika Tuđmana, u kojem je Crkva imala veliki oslonac, mnogo veći od onog na kojeg može računati danas u redovima aktualne vlasti, služene su mise za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, koji se priklonio nacistima 1941. i uz čiju je pomoć stvorio marionetsku Nezavisnu Državu Hrvatsku (1941. - 1945.)
Za vrijeme te države počinjeni su teški zločini nad Židovima, Srbima, Romima ali i Hrvatima, prije svega komunistima, koji nisu prihvatili ustaški režim. Jedan od najvećih stratišta Pavelićevog režima bio je konc-logor Jasenovac. Crkva nikada do kraja i jasno nije osudila te zločine, a ako bi to ponekad stidljivo i rekao neki od njenih velikodostojnika, uvijek bi to pokušao relativizirati zločinima komunizma ili pokoljem kojeg su nad ustašama i domobranima, na kraju Drugog svjetskog rata, počinili Titovi partizani u Bleiburgu. Crkva je na obilježavanjima godišnjice stradanja u Bleiburgu uvijek visoko predstavljena, što se za Jasenovac ne može reći.
Analitičari smatraju da je izjava jednog biskupa kako hrvatskim medijima vlada sotona, zapravo osveta zbog otvorenog pisanja o slučajevima pedofilije unutar Crkve u Hrvatskoj, ali i korupcijskih skandala koji su prošlih godina potresali njen Caritas. U hrvatskim medijima, otkako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća srušen komunizam, nema tekstova koji bi se obračunavali s Crkvom na način kako je to činjeno u tom vremenu. No, kao što ne prešućuju nepravilnosti i u drugim segmentima društva, hrvatski mediji otvoreno progovaraju i onome što se, u tom kontekstu, događa i u krilu Katoličke crkve.
