Branimir Glavaš, do prošle godine jedan od najmoćnijih ljudi hrvatske politike, bit će prvi zastupnik Hrvatskog sabora koji će izravno iz parlamentarnih klupa otići u pritvor pod optužbom za teške ratne zločine
Branimir Glavaš bit će prvi zastupnik Hrvatskog sabora koji će izravno iz parlamentranih klupa otići u pritvor. Tako je u ponedjeljak popodne odlučila parlamentarna komisija u čijoj je nadležnosti ukidanje imuniteta zastupnicima. Glavaš, do prošle godine jedan od najmoćnijih ljudi hrvatske politike, tako će se naći u zatvoru pod optužbom za teške ratne zločine.
Njegovu sudbinu, čini se, zapečatila su svjedočenja šestorice pripadnika jedne vojne postrojbe, nazvane Samostalna uskočka satnija (SUS) koja je djelovala u Osijeku i smatra se odgovornom za brutlana ubojstva srpskih civila 1991. godine. Ta je jedninica bila smještena u Dubrovačkoj ulci u Osijeku, ni kilometar udaljenoj od središnjeg gradskog trga. U podrum te kućeu privođeni su civili, ondje su ispitivani, mučeni i zlostavljani, a nakon toga, ruku vezanih žicom i s ljepljivom trakom oko usta, odvođeni su do obale rijeke Drave i ondje likvidirani metkom u potiljak.
Šestero pripadnika te bojne, među kojima je i bila i jedna žena, uhićeni su prošlog tjedna u Osijeku pod sumnjom da su sudjelovali u tim likvidacijama. Oni su, kako se neslužbeno saznaje, optužili Glavaša da je bio nalogodavac tih zločina. Čini se da ga pri tom najviše tereti njegova bivša tajnica, Gordana Getoš Magdić, koja je Glavaša optužila da je njoj izdavao naredbe koga treba privesti i likvidirati, a ona je te usmene naredbe prenosili drugima, zaduženim za likvidacije. Glavašava bivša tajnica također je među osumnjičenima i njoj je, kao i ostaloj petorici pripadnika spomenute jedinice, već određen jednomjesečni pritvor.
Protiv Branimira Glavaša, umirovljenog generala Hrvatske vojske i zapovjednika obrane Osijeka, grada na sjeveroistoku Hrvatske koji se početkom rata u bivšoj Jugoslaviji našao pod žestokim napadima Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih formacija, već se vodi istražni postupak zbog ratnog zločia. Njega je, u srpnju prošle godine, Krunoslav Fehir, pripadnik jedinice kojom je izravno zapovijedao Glavaš, optužio za naređivanje likvidacija civila koji su bili dovođeni i mučeni u garažama, smještenim neposredno uz njegov ratni ured. Fehir, koji je priznao da je izvršavao Glavaševa naređenja i pokajao se zbog onoga što je učinio, drugookrivljeni je u istražnom postupku protiv Glavaša. Mučenja u garažama bila su naročito okurutna - nakon batinjanja uhašene su osobe bile prisiljene piti kiselinu iz automobilskih akumulatora od čega je jedna od njih, 64-godišnji Čedomir Vučković i preminula.
Istraga o likvidacijama u garažama vodi se već godinu dana, no Glavaš se sve vrijeme nalazio na slobodi. Kada je postalo jasno da svjedoci pred istražnim sucem dramatično mijenjanju iskaze koje su ranije dali policiji, te kad su se neki od njih požalili da im prijete ljudi bliski Glavašu - njegovi ratni suborci - državo je tužilaštvo zatražilo njegovo pritvaranje. No, istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu, Zdenko Posavec, čak je tri puta odbio taj zatjev. Tvrdio je kako nema dokaza da iza tih prijetnji stoji Glavaš.
Kad je istražni sudac Posavec i treći put odbio Glavaševo pritvaranje, vijeće sastavljeno od tri suca koje je razmatralo žalbu tužiteljstva na takvu odluku, zahtijevalo je da obrazloži svoju odluku i zatražilo da pažljivo razmotri dokaze koje je podastrla policija. Nakon toga sudac Posavec donio je odluku o njegovu pritvaranju. Tako su se, pred saborskom komisijom koja odlučuje o skidanju imuniteta zastupniku, istovremena našla dva zahtjeva - jedan kojeg je uputio tužitelj iz Osijeka i drugi, kojeg je predložio istražni sudac.
Hrvatski Ustav vrlo je nedefiniran u odredbi mora li Sabor, nakon što je zastupniku ukinuo imunitet, odlučivati i o zathjevu za njegovim pritvaranjem. Prevladao je stav da je procedura upravo takva. Glavašu je još u svibnju ove godine ukinut imunitet, no kad je u ponedjeljak, 23. listopada, istražni sudac zatražio njegov pritvor, ponovno se o tome moralo odlučivati. Dogodilo se da je istoga dana stigao i zahtjev iz Osijeka, zbog novih činjenica o njegovoj umiješanosti u ratni zločin, pa je saborska komisija odlučila da udovolji zahtjevu za njegovim pritvaranjem, ali onom koji je stigao iz Osijeka. Članovi komisije, smatrali su naime da drugi zahtjev nije zakonit, jer sudac koji je tražio pritvor, nije tražio suglasnot za prtvaranjem Glavaša, već je sam donio takvu odluku.U proceduralnoj zbrci koja je nastala, ipak je donesena oduka da Glavaš završi u pritvoru.
Konačnu odluku o pritvaranju Glavaša ipak donosi Sabor, no kad on ne zasjeda, kao što je slučaj sada, komisija je nadležna za ukidanje imuniteta. Sabor, koji će se sastati tek 8. studenoga, teško da će promijeniti donesenu odluku jer bi to izazvalo međunarodnu blamažu koju premijer Sanader, čija stranka, Hrvatska demokratska zejednica (HDZ) kotrolira parlamentarnu većinu, takvo što zbog ugleda zemlje - koja teži ulasku u Europsku uniju - ne može dozvoliti.
- Sa likvidacijama na Dravi imam onoliko veze koliko i pokojni kardinal Franjo Kuharić - rekao je Glavaš u svom uobičajenom stilu, uspoređujući svoju nevinost s onom prvog čovjeka Katoličke crkve u Hrvatskoj iz ratnog vremena. Mnogi su takvu usporedbu ocijenili krajnje neumjesnom.
Glavašev mogući odlazak u osječki pritvor tako će stvoriti posve neobičnu situaciju - on će se ondje naći s osobama koje ga terete za naređivanje ubojstva civila koji su svoj život okončali na obali Drave. Ondje će, s njima u kontaktu, možda moći utjecati na izmjenu njihova iskaza. A upravo zbog toga, istražni sudac iz Zagreba, tražio je njegovo pritvaranje. Da ne bi utjecao na svjedoke, u onom prvom postupku u kojem ga se također tereti za ratni zločin.
