Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan
Katolička crkva u Hrvatskoj burno je reagirala na izjavu da su "ustaše imale izdašnu pomoć većeg dijela katoličkog klera, koji i danas kao posljednji bastion brani taj poredak". Tu optužbu, koju je Crkva odmah odbacila, u Jasenovcu, na mjestu gdje je za vrijeme drugog svjetskog rata bio koncentracioni logor pronacističkog ustaškog režima, izrekao je Ivan Fumić, u svojstvu predstavnika nekadašnjih zatočenika tog logora smrti. Fumić je ondje, u prisustvu hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića govorio na proslavi obilježavanja 63. godišnjice proboja zatočenika iz tog logora u kojem je ubijeno 72.193 žrtava o čijem stradanju postoji dokumentacija s biografskim podacima, načinu stradanja i počiniteljima. Od tog broja više od polovice bili su Srbi, potom Romi i Židovi, ali i Hrvati, antifašisti.
Ustaški logor u Jasenovcu, 63 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, tako je još jednom postao predmetom žestokih unutarhrvatskih podjela, koje nikao ne prestaju. Činjenica da vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj nikada nije posjetio mjesto na kojem se nalazilo to stratište, kojeg mnogi opisuju najsramnijom mrljom u hrvatskoj povijesti, ostavlja dojam da Crkva ne poštuje te nevine žrtve, na što je svojom izjavom aludirao i Fumić. "Mnogi svećenici unutar ustaškog poretka organizirali su ustaške organizacije, vršili pokatoločenje, a neki su i sami sudjelovali kao ubojice u ovom logoru. To je vjerojatno i razlog što vrh katoličke crkve u velikom luku zaobilazi Jasenovac, ali ne i Bleiburg", rekao je Fumić.
I dok je vrh Katoličke crkve u Jasenovac slao svoje niže predstavnike, na stratištu zarobljenih i ubijenih ustaških vojnika u Bleiburgu, na granici Austrije i Slovenije, redovito je prisutan. Prošle godine ondje je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, služio misu i držao propovijed za vojnike koji su pod ustaškom zastavom, nakon sloma pronacističkog režima Ante Pavelića i njegove NDH-a, Nezavisne Države Hrvatske (1941. - 1945.), ondje ubijeni. I Bozanićev prethodnik, kardinal Franjo Kuharić, također je posjetio Bleiburg, ali ne i Jasenovac. Prema istraživanjima povjesničara Vladimira Geigera, u završnim operacijama Drugog svjetskog rata, jugoslavenski su partizani na širem području Bleiburga, ubili između 50 i 80 tisuća poraženih postrojbi NDH-a.
Ljutitu reakciju Crkve izazvao je i dio govora hrvatskog predsjednika Mesića, koji redovito odlazi na godišnjice obilježavanja proboja logoraša u Jasenovcu, 20. travnja, ali ne i na Bleiburg. Govoreći u Jasenovcu, ispod spomenika postavljenog još u vrijeme Jugoslavije, Mesić je, parafrazirajući bivšeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera i njegov zahtjev da se dokumentiraju nacistički zločini, rekao kako "i danas ima gadova koji će reći da je sve to bilo izmišljeno".
"Ovdje se ubijalo u ime jedne kvazi-države", dodao je Mesić, "koja je zlorabila i kompromitirala hrvatsko ime. Zločini koji su ovdje počinjeni su stvarni, dokumentirani i njih se ne može odagnati iz svjetske povijesti pa ni iz povijesti onih naroda iz čijih su redova dolazili naredbodavci i izvršitelji".
Mesić je rekao i kako je "bilo katoličkih svećenika koji su okrvavili ruke u NDH" i da bi stoga bilo dobro da vrh Katoličke crkve dođe u Jasenovac zbog onih svećenika koji su bili na strani pravde i demokracije."
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije (služba Katoličke crkve za odnose s javnošću), koji redovito iznosi stavove crkvenog vrha, u priopćenju povodom tako iznesenih stavova u Jasenovcu, sve je pokušao svesti na "komunističko klevetanje".
"Postoje naime i danas 'gadovi' koji vrše segregaciju žrtava na podobne i nepodobne, na nedužne i zaslužne, koji bez suda i bez povijesne istrage režu nožem istinu o tome tko zaslužuje, a tko ne zaslužuje sućut i pijetet. Ti 'gadovi' ne žele ni danas priznati zločin jedne strane, a od nas očekuju da svaki dan osuđujemo zločine druge strane, pa kad to ne činimo, nazivaju nas posljednjim utvrdama ustaštva", navodi se u tom priopćenju.
Komentator utjecajnog Jutarnjeg lista i dobar poznavalac odnosa u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj, Darko Pavičić, kaže kako je "Fumić politikant ili naivac ako misli da će mu Bozanić doći u Jasenovac ako ga optuži za ustaštvo". No, dodaje Pavičić, Crkveni vrh lako bi se riješio takvih i sličnih primjedbi kada bi se, jednako ako što to čini u Bleiburgu, na najvišoj razini uputio i u Jasenovac.
Crkva međutim nije jedina koja se u Hrvatskoj različito odnosi prema žrtvama Jasenovca i onima u Bleiburrgu. Hrvatski parlament tako je ove godine za obilježavanje spomen-dana žrtvama na Bleiburgu dodijelilo 500 tisuća kuna (oko 70.000 eura), dok je za komemoraciju žrtvama Jasenovca izdvojeno samo 100 tisuća kuna (nešto manje od 14.000 eura).
