La trojka di Vukovar
Ogorčenje presudom trojici bivših oficira JNA, Miroslavu Radiću, koji je oslobođen svih optužbi; Veseliju Šljivančaninu, kojemu je dosuđeno pet godina i Miletu Mrkšiću, koji je dobio 20 godina zatvora, u Hrvatskoj se ne stišava
Hrvatski premijer Ivo Sanader, hitno je, samo nekoliko sati nakon što je Haški sud prošlog četvrtka izrekao presudu bivšim oficirima Jugoslavenske narodne armije (JNA), optužene za zločin u Vukovaru, doputovao na mjesto masovne grobnice na Ovčari, nedaleko od tog grada, kako bi stišao erupciju sveopćeg nezadovoljstva. Ondje su se spontano okupili Vukovarci sa zapaljenim svijećama u rukama, izražavajući ogorčenje Haškom presudom, smatrajući ne samo da je skandalozna i sramotna, već da vrijeđa i ponižava žrtve.
"Došao sam na Ovčaru iz jednog žestokog osjećaja otpora i prosvjeda prema jednoj ovakvoj nepravednoj i neljudskoj presudi. Došao sam biti s Vukovarcima u ime cijele Hrvatske", rekao je premijer Sanader, pozvavši cijelu hrvatsku javnost da u tom teškom trenutku sačuva prisebnost.
"Još sam u potpunom šoku i ne mogu vjerovati da je Haški sud donio takvu sramotnu presudu. Zar je to pravda? Zar se tako kažnjava zločin? Kakvu nam to poruku šalje sud kojeg su osnovali Ujedinjeni narodi s ciljem da se kazne počinitelji ratnih zločina", pričao je u nevjerici i čuđenju Zdravko Komšić, vukovarski branitelj, jedan od vukovarskih zapovjednika, koji je nakon pada tog grada bio zarobljen i odveden u logor u Sremskoj Mitrovici, u Srbiji.
Ogorčenje presudom trojici bivših oficira JNA, Miroslavu Radiću, koji je oslobođen svih optužbi; Veseliju Šljivančaninu, kojemu je dosuđeno pet godina i Miletu Mrkšiću, koji je dobio 20 godina zatvora, u Hrvatskoj se ne stišava. Vukovar je za Hrvate simbol ratnih stradanja i patnji, ono što je za Bošnjake Srebrenica.
Činjenica da je za smrt više od 260 osoba, uglavnom ranjenika iz Vukovarske bolnice koji su nakon pada grada 18. studenoga 1991. odvedeni na poljoprivredno dobro Ovčara i ondje pogubljeni te zatrpani u unaprijed pripremljenu masovnu grobnicu, izrečena tako blaga kazna, rasplamsala je antihaško raspoloženje. Hrvatska stranka prava (HSP), najdesnija partija u parlamentu, zatražila je hitnu suspenziju ustavnog zakona kojim se Hrvatska obvezala na potpunu suradnju s Haškim sudom. Njeni su čelnici uputili oštre kritike na račun ranijih hrvatskih Vlada smatrajući ih suodgovornim za tako blage kazne, jer nisu dovoljno poduzele da Hrvatska prezentira sve dokaze o vukovarskoj tragediji.
Iz mnogih izjava punih ogorčenja, izrečenih na račun haške presude Mrkšiću, Šljivančaninu i Radiću, može se čuti kako je Haški sud tako blagom presudom praktično amnestirao JNA od odgovornosti za zločin na Ovčari, te svu krivlju prebacio na pripadnike takozvane Teritorijalne obrane (vojnih jedinica lokalnih, pobunjenih Srba u Hrvatskoj) i dobrovoljačkih, paravojnih snaga, pridošlih iz Srbije.
Na tu činjenicu upozorava i nekoliko uglednih nevladinih organizacija u Hrvatskoj. "Presuda je posebno razočaravajuća za obitelji žrtava, osobito kada znamo da uz trojicu optuženika pred Haškim sudom nisu optuženi najviši oficiri JNA Blagoje Adžić i Veljko Kadijević, koji su morali snositi odgovornost kao nadređeni, ako ne i kao naredbodavci. Zabrinjava nas što je presuda smanjila mogućnost kaznenog gonjenja za zločine odgovornih oficira JNA", stoji u priopćenju kojeg su, među ostalima, potpisali Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Documenta i Građanski odbor za zaštitu ljudskih prava.
Suočen s ogromnim nezadovoljstvom javnosti, ali i činjenicom da se slučaj s haškom presudom sada pokušava koristiti u predizbornoj kampanji, Sanader pokušava smiriti strasti. U ponedjeljak, 1. listopada, primio je predstavnike više od 30 udruga ratnih veterana, s namjerom da ih uvjeri da Vlada čini sve što je moguće kako bi se upozorilo "na nepravdu iz Haaga", te kako bi se ona ispravila.
Osim što je, prosvjedujući protiv takve haške presude odgovornima za zločin u Vukovaru uputio pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Ban Ki Moonu, Sanader je u vezi s tim najavio i svoje obraćanje Općoj skupštini UN-a 15. listopada. Predložit će, rekao je, i formiranje međunarodne komisije stručnjaka za međunarodno kazneno pravo koja bi procijenila presudu i rad Haškog suda.
"Osobno sam iznenađen i razočaran presudom suda", priopćio je američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke, dodavši kako još nije vidio detalje presude, što je nužno za shvaćanje na čemu se temelje sudske odluke. "Teško je razumjeti kako bi ovakve kazne mogle odgovarati razmjerima zločina počinjenih na Ovčari", rekao je Bradtke.
Analitičari političkih prilika u Hrvatskoj smatraju međutim da bi Haška presuda osobama koje hrvatska javnost smatra odgovornima za zločin na Ovčari mogla imati vrlo negativne posljedice, prije svega na suđenja za ratne zločine koji se trenutno na hrvatskim sudovima vode protiv Hrvata optuženih za ratne zločine nad Srbima, ili i na takva suđenja koja bi uskoro trebala započeti. Oni smatraju kako stvorena atmosfera, izazvana haškom presudom, ne ide u prilog takvim suđenjima.
Drugi element, na kojeg upozoravaju analitičari, moglo bi biti stvaranje vala antisrpskog raspoloženja i pogoršanja međunacionalnih odnosa u sredinama sa značajnijim postotkom Srba. Da takva upozorenja nisu bez osnove svjedoče i dva događaja koja su se zbila tokom prošlog vikenda. U dva sela nadomak Benkovca, u južnoj Hrvatskoj, oštećeno je šest kuća srpskih povratnika, a u međunacionalnom incidentu u Vukovaru prošlog vikenda, fizički su se sukobili mladi Srbi i Hrvati nakon što je, prema izjavi tamošnje policije, jedan od mladića srpske nacionalnosti, u pripitom stanju uzviknuo: "Ponovit ćemo Ovčaru".
