Hrvati su skeptični, bojeći se da bi njihova država na taj način mnogo izgubila od svog suvereniteta, da bi postala sjedištem NATO baza, te da bi hrvatski vojnici, u sklopu akcija NATO saveza, sudjelovali u opasnim misijama, poput one u Afganistanu ili Iraku.
Hrvatski građani neće imati prilike referendumom se izjasniti prihvaćaju li da zemlja uđe u NATO savez. Takvu odluku državnog vrha priopćio je predsjednik parlamenta Vladimir Šeks, objašnjavajući kako većina stručnjaka za Ustav smatra da to nije potrebno. Šeks je to rekao samo tri dana pred dolazak Johna Colstona, pomoćnika glavnog tajnika NATO-a i voditelja NATO-vog programa za proširenje članstva.
Iako je Šeks svom gostu rekao kako posljednja istraživanja pokazuju "osjetan porast potpore ulasku u NATO", činjenica je da oko toga stvari ne stoje dobro. Krajem prošle godine, ulazak Hrvatske u NATO savez podržavalo je samo 29 posto građana, mada Vlada sada barata podatkom da je ta podrška oko 43 posto. Čak i da je tako, a analitičari misle da nije, građani bi na referendumu odbacili mogućnost da zemlja postane novom članicom NATO saveza.
Zagreb bi, kako se neslužbeno može čuti iz krugova bliskih Vladi, sljedeće godine u proljeće mogao dobiti pozivnicu za NATO. Obistine li se te pretpostavke, Hrvatska bi mogla postati članicom NATO saveza godinu dana kasnije. Predsjednik Sabora Vladimir Šeks, nakon nedavnih razgovora u Zagrebu s pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a, Colstonom, rekao je kako će "u taj vojni savez Hrvatska ući prije nego u Europsku Uniju". Vlasti sada namjeravaju pokrenuti niz propagandnih akcija ne bi li građanima objasnili prednosti od ulaska zemlje u Sjevernoatlantski vojni savez, te posebno, kako je uključivanje u NATO, uvod u ulazak zemlje u EU.
No, Hrvati su skeptični, bojeći se da bi njihova država na taj način mnogo izgubila od svog suvereniteta, da bi postala sjedištem NATO baza, te da bi hrvatski vojnici, u sklopu akcija NATO saveza, sudjelovali u opasnim misijama, poput one u Afganistanu ili Iraku. Takvo, široko rasprostranjeno mišljenje nije lako promijeniti, pa su u Vladi smislili cijelu strategiju propagandnih akcija čiji je cilj popularizirati NATO savez.
Uz televizijske spotove, u kojima bi sudjelovale glazbene i filmske zvijezde, Vlada namjerava pozvati poznate javne ličnosti da govore o prednostima ulaska zemlje u NATO. Bivši veleposlanik Hrvatske pri NATO savezu, general Antun Tus, tako iznosi podatak da bi bez NATO kišobrana Hrvatska morala imati vojsku od oko 250.000 ljudi, kako bi mogla brinuti o svojoj sigurnosti. To bi, kaže on, zahtijevalo mnogo veće izdvajanje iz BDP-a (bruto društvenog proizvoda) od sadašnjih 1,8 posto, a efekti ne bi bli ni približni.
Provladin list "Vjesnik" tako piše da bi Hrvatska, ukoliko bi ostala izvan NATO saveza, godišnje za obranu morala izdvajati i do osam posto BDP-a, dok zemlje članice NATO-a, u prosjeku izdvajaju oko 1,5 posto. "Napad na članicu smatra se napadom na cijeli Savez, pa je tako izvjesno da je u slučaju bilo kave nestabilnosti u susjedstvu Hrvatska kao članica NATO-a potpuno sigurna", piše "Vjesnik", list blizak hrvatskoj Vladi.
Upravo na tu kartu najviše i igra hrvatska vlast, pa je tako Ivan Jarnjak, glavni tajnik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke aktualnog premijera Ive Sanadera, čiji je temeljni vanjskopolitički prioritet ulazak zemlje u NATO i Europsku Uniju, nedavno izjavio kako postoji realna mogućnost da u Srbiji na vlast dođe Srpska Radikalna Stranka (SRS) haškog osumnjičenika za ratne zločine Vojislava Šešelja, koja se ne odriče pretenzija za hrvatskim teritorijem. "Imamo li pravo čekati da se to dogodi?", retorički se pita Jarnjak.
Neovisni politički analitičar Davor Gjenero, također misli da bi za Hrvatsku ulazak u NATO savez bio koristan, ponajviše zato što i ne postoji alternativa. Ta je alternativa postojala do 1995. kada su, nakon završetka rata na prostoru bivše Jugoslavije, novonastale države mogle prihvatiti jednu od mogućnosti: demilitarizirati prostor i dobiti međunarodna jamstva sigurnosti. Ali, kako to nije učinjeno, kaže Gjenero, NATO je jedina realna mogućnost.
No, nevladine organizacije u Hrvatskoj, naročito zeleni, nisu oduševljeni idejom da se zemlja pridruži NATO savezu, a posebno idejom da se odluka o tome donese bez referenduma. U otvorenom pismu koje su 34 nevladine organizacije uputile Vladi stoji kako "Vlada do sada nije otvarala javni dijalog s građanima o pristupu Hrvatske NATO-u" te "nije ponudila potpune i raznovrsne podatke o koristima i troškovima ulaska te o koristima i troškovima neulaska". Nevladine organizacije smatraju kako je to preduvjet za odlučivanje građana o ulasku zemlje u NATO, te da se o tome mora pitati građane.
Inače, Hrvatska je svoj put ka NATO savezu započela još 2000. godine, za vrijeme vladavine socijalističkog premijera Ivice Račana. Zemlja je tada primljena u Partnerstvo za mir, što je prvi ozbiljniji korak ka punopravnom članstvu u NATO savezu. Hrvatska trenutačno u Afganistanu ima 150 vojnika, a sve se glasnije spominje mogućnost da bi njeni vojnici mogli biti upućeni i u Irak.
