Hrvatska bi se, nakon parlamentarnih izbora 25. studenoga mogla naći u institucionalnoj krizi s obzirom na tijesan rezultat kojeg su ostvarile dvije najjače stranke - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosadašnjeg premijera Ive Sanadera i Socijaldemokratska partija (SDP), Zorana Milanovića
Hrvatska bi se, nakon parlamentarnih izbora 25. studenoga mogla naći u institucionalnoj krizi s obzirom na tijesan rezultat kojeg su ostvarile dvije najjače stranke - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dosadašnjeg premijera Ive Sanadera i Socijaldemokratska partija (SDP), Zorana Milanovića. Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva HDZ je u Hrvatskom saboru osvojio 60 mandata, a SDP 57. No, broju mandata HDZ-a treba pridodati i glasove dijaspore iz 11. izborne jedinice, odakle bi moglo stići još šest mandata. Vladu će sastaviti onaj tko predsjedniku države Stjepanu Mesiću donese potpise najmanje 77 zastupnika. Jutro nakon izbora čini se, ipak, da će to mnogo lakše biti HDZ-u s obzirom na relativnu pobjedu.
No, problem je u tome što obje stranke najavljuju da će moći sastaviti Vladu. Dvadesetak minuta iza ponoći, kad je već bilo sigurno da će HDZ osvojiti najviše mandata, Ivo Sanader proglasio je izbornu pobjedu.
"Čuo sam se s predsjednikom Stipom Mesićem i rekao mu, a on se s time složio, da očekujem mandat za sastavljanje Vlade nakon što budu pobrojani svi glasovi. Čut ćemo se i sutra, i nastaviti dobro surađivati kao i u protekle četiri godine", rekao je Sanader.
Zoran Milanović, predsjednik SDP-a također je najavio da kreće u sastavljanje nove Vlade. "Sa svima koji su za zaokret i za pošteniju vladu ovog trenutka krećemo u razgovore, dogovore i konzultacije", rekao je Milanović. I on je kazao da je razgovarao s predsjednikom Republike, ali za razliku od Sanadera, sadržaj tog razgovora nije iznio.
Predsjednik Mesić koji određuje mandatara Vlade, izjavio je, dok su se još brojali glasovi, kako će mandat za sastavljanje nove Vlade dati onome tko mu donese uvjerljiv dokaz da ima većinu u novom sazivu Hrvatskog sabora.
"A to bi mogao biti i dosadašnji premijer Ivo Sanader", rekao je Mesić državnoj novinskoj agenciji Hina.
Spekuliralo se naime da bi Mesić mandat mogao dati onome tko u Hrvatskoj, dakle bez glasova dijaspore, osvoji najveći broj mandata. Sve ankete predviđale su kako će to biti SDP. Međutim, kako je u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj HDZ dobio tri mandata više od SDP-a, Mesić sada više i nema prostora da mandat za sastavljanje Vlade da nekom drugom.
Sa 60 vlastitih mandata i šest mandata iz dijaspore, HDZ-u će trebati još 11 mandata da bi mogao sastaviti Vladu. Osam će vjerojatno dobiti od koalicije Hrvatske seljačke stranke (HSS) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) koji su najavili kako će se vjerojatno prikloniti pobjedniku. U tom slučaju Sanaderu bi trebala još samo tri mandata koja bi pronašao među zastupnicima nacionalnih manjina, kojima po Ustavu pripada osam mjesta u Saboru. Time bi uspio ostvariti tijesnu većinu, dovoljnu za formiranje Vlade.
Kako će ta Vlada, međutim, funkcionirati, kada će u Hrvatskom saboru imati tek neznatnu većinu, teško je prognozirati, no i u sadašnjem sastavu parlamenta, Sanader nije imao osobito bolju poziciju, pa je ipak mandat izdržao do kraja.
S druge pak strane, SDP sa svojih 57 mjesta u parlamentu može računati još na sedam zastupnika Hrvatske narodne stranke (HNS) i tri zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), no tada bi mu još uvijek trebalo 10 zastupnika. Ako bi dvoje dobio s liste nacionalnih manjina, tada bi mu trebali i glasovi koalicije HSS-HSLS (osam mandata) i tek bi tada mogao sastaviti većinu. No, ta je matematika vrlo nategnuta, a sigurno je da HDZ, ako relativni pobjednik izbora, neće sjediti skrštenih ruku.
Teško je također pretpostaviti da bi se predsjednik Mesić upustio u igru izvan ustavnih okvira i položajem osobe koja određuje mandatara, forsirao SDP. Iako je Mesić skloniji lijevoj opciji, što nije ni krio u predizborno vrijeme, on će posve sigurno mandat za sastavljanje nove Vlade dati starom premijeru Ivi Sanaderu.
Hrvatska će tako, po svemu sudeći i dalje imati Vladu desnog centra, a posao premijera i dalje će obavljati Ivo Sanader. Njegov je glavni cilj uvođenje zemlje u NATO i Europsku Uniju. Izgledi Hrvatske da uđe u NATO ostvarit će se najvjerojatnije već iduće godine, a za ulazak u EU trebat će pričekati kraj ovog ili početak sljedećeg desetljeća.
Zanimljivo je da su sve ankete predviđale tijesnu pobjedu SDP-a, a slično je bilo i s izlaznim anketama, pa je Hrvatska televizija, ali i TV Nova, temeljem izlaznih anketa, već iza 19 sati, čim su zatvorena biračka mjesta, pobjednikom proglasili SDP. To je ponijelo premijerskog kandidata te stranke, Ljubu Jurčića de se već oko 19,35 proglasi novim premijerom. Službeno brojanje glasova, međutim, posve je okrenulo stvari.
Najveći gubitnik izbora je kranja desnica. Hvarska stranka prava (HSP), prema neslužbenim rezultatima, imat će samo jednog zastupnika (umjesto dosadašnjih osam). Veliko iznenađenje predstavljaju tri zastupnika Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB), regionalne stranke koju je osnovao Branimir Glavaš, osoba kojoj se u Zagrebu sudi za ratne zločine i koja se nalazi u tamošnjoj zatvorskoj bolnici. Tako je u Sabor, što je doista kuriozitet, izabran i čovjek optužen za najteža kaznena djela. Da nije toga, moglo b i se reći da su izbori u Hrvatskoj pokazali potpunu demokratsku zrelost građana.
