Ivo Sanader (foto wikimedia )
Ukidanje i druge presude Ivi Sanaderu izazvalo je šok i nevjericu u hrvatskoj javnosti i postavilo pitanje: je li Hrvatska, zahvaljujući pravosuđu, definitivno izgubila bitku u borbi s korupcijom
Hrvatski Vrhovni sud poništio je presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu, koga je početkom ožujka prošle godine Županijski sud u Zagrebu osudio na devet godina zatvora. Sanader će ovoga tjedna izaći iz zatvora i na slobodi čekati početak novog suđenja, jer je Vrhovni sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio ''teške povrede prava na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda".
Tako će ''suđenje stoljeća'' kako se u medijima nazivao taj proces, u kojem se bivšeg premijera Sanadera teretilo za organiziranje kriminalne skupine koja je pod njegovim vodstvom izvukla oko 70 milijuna kuna (oko 9,2 milijuna eura), iz državnih i javnih tvrtki, krenuti iz početka.
Ovo je već druga ukinuta presuda Sanaderu. Ustavni sud u srpnju ove godine ukinuo je pravomoćnu presudu od osam i pol godina zatvora bivšem hrvatskom premijeru za primanje mita od 10 milijuna eura koje je navodno dobio od mađarske naftne kompanije MOL da bi ta tvrtka, iako nije imala više od 50 posto dionica hrvatske Industrije nafte (INA), dobila upravljačka prava. I u tom postupku suđenje Sanaderu počet će ispočetka.
Ukidanje i druge presude Ivi Sanaderu izazvalo je šok i nevjericu u hrvatskoj javnosti i postavilo pitanje: je li Hrvatska, zahvaljujući pravosuđu, definitivno izgubila bitku u borbi s korupcijom i mogu li hrvatski sudovi, uopće, donijeti osuđujuću presudu kad su u pitanju takva kaznena djela i takve osobe kao što je to bilo u ''slučaju Sanader''.
To pitanje nameće se ne samo zbog oslobađajućih presuda Sanaderu, već i zbog drugih korupcijskih djela, poput onih u kojima su bili pritvoreni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ili siva eminencija hrvatskog nogometa, izvršni direktor NK Dinamo, Zdravko Mamić. Oni suđenja čekaju na slobodi, jer im je to - uz velike jamčevine (koje im očito nisu bile problem) omogućio sud, pa se u javnosti postavlja pitanje koji bi se to sudac odlučio kazniti ih, kada je gotovo sigurno da će i te krupne ribe, baš kao i Sanadera, oslobodit Vrhovni ili Ustavni sud.
Neki medijski analitičari, poput kolumniste tjednika Telegram, čak tvrde da se – nakon dvije ukinute presude Ivi Sanaderu - organizirani kriminal u Hrvatskoj preselio na sudove, što se često može čuti i među običnim građanima koji govore kako se u Hrvatskoj jedino presuđuje sitnim lopovima.
Stanje u Hrvatskom pravosuđu bilo je jedno od područja na kojima se lomio test je li Hrvatska zrela za ulazak u Europsku uniju, a poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava) tijekom pristupnih pregovora bilo je najčešće spominjano i nazivano rak-ranom sustava. Kada je napokon, nakon porođajnih muka, Hrvatska završila pregovore s Bruxellesom i kada je zemlja prije više od dvije goidne, 1. srpnja 2013. postala punopravnom članicom Europske unije, bilo je onih koji su upozoravali da pravosuđe nije zaslužilo prolaznu ocjenu.
S obzirom na stvari koji su se od tada dogodile, čini se kako su bili u pravu. No, za razliku od toga vremena, kada je Unija mogla utjecati da se stanje u pravosuđu popravi, danas, kada je Hrvatska članica bruxelleskog kluba, to više nije moguće. Dičeći se prolaznom ocjenom na tom testu, visoki pravosudni dužnosnici svaku kritiku koja im se upućuje, tumače kao napad na neovisnost pravosuđa. I čini se da im nitko ništa ne može.
Dvije oslobađajuće presude za bivšeg premijera Ivu Sanadera, međutim, uzburkale su javnost do te mjere da se s pravom postavlja pitanje je li hrvatsko pravosuđe uistinu postalo zaštitnikom korupcije i je li se korupcija uvukla i u zgrade najviših institucija pravde kakav su Vrhovni i Ustavni sud?
Nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, Krunislav Olujić, jedan je od rijetkih bivših visokih pravosudnih dužnosnika koji kritički ocjenjuje prilike u hrvatskom pravosuđu. ''Suci su sebe pozicionirali ne kao jednu od tri vlasti, nego baš kao treću vlast, pa onda prevladava sluganski odnos prema izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Sredinom devedesetih sudbenoj je vlasti slomljena kralježnica, a umjesto hrvatskog, stvaralo se pravosuđe po ukusu vladajuće stranke, HDZ-a'', kaže Olujić za riječki Novi list.
''Političke volje za obračun s korupcijom više nema, a toj volji najviše sekundira izvršna vlast. Sada se može očekivati smjena vlasti pa se suci i tome prilagođavaju, osjećaju 'pobjednički zov Karamarkovih truba' '', kaže bivši predsjednik Vrhovnog suda, odlični poznavalac prilika u pravosuđu.
On aludira na činjenicu da je Vrhovni sud ukinuvši presudu Ivi Sanaderu, istodobno ukinuo i presudu njegovoj bivšoj stranci, Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). Ta je stranka bila osuđena u istom sudskom postupku jer je dio novca iz državnih tvrtki završavao u njenoj blagajni. S obzirom da je Hrvatska pred parlamentarnim izborima (raspisani su za 8. studenoga) i da je, sudeći po anketama, HDZ u prednosti nad vladajućom koalicijom lijevog centra, mnogi, kao i bivši predsjednik Vrhovnog suda, drže da su se suci tom odlukom htjeli dodvoriti mogućem novom premijeru, šefu HDZ-a, Tomislavu Karamarku.
Karamarko je tu činjenicu već iskoristio. Mada Vrhovni sud nije oslobodio krivnje ni Sanadera ni HDZ, već samo naložio ponovljeno suđenje, šef HDZ-a izjavljuje kako je sada oprana ljaga s njegove stranke, vjerujući da je to vjetar u leđa HDZ-u pred skorašnje izbore.
A što se izbora tiče na njih može izaći i Ivo Sanader. Ustavni je sud, naime, krajem rujna – ocjenjujući ustavnost novog izbornog zakona - ukinuo zabranu kandidiranja osoba koje su osuđene za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti (za što se sudilo bivšem premijeru), tako da Sanader, ako poželi, može u izbornu kampanju.
