Studenti su zauzeli fakultete u četiri najveća grada u Hrvatskoj, za 12. svibnja najavljen je štrajk zaposlenih u javnim službama, na Facebooku 58 tisuća potpisnika pridružilo se ideji da se 1. svibnja, na glavnom zagrebačkom trgu, organizira prosvjed "svih potlačenih". Hrvatska ulazi u vruće političko ljeto
Studenti su zauzeli fakultete u četiri najveća grada u Hrvatskoj i već drugi tjedan bojkotiraju nastavu, za 12. svibnja/maja najavljen je štrajk zaposlenih u javnim službama (bolnicama, školama, kulturnim ustanovama). Na Facebooku, pod sloganom upućenom Vladi "Stegnite vi remen, bando lopovska!", 58 tisuća potpisnika pridružilo se ideji da se 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, na glavnom zagrebačkom trgu organizira prosvjed "svih potlačenih".
Hrvatska vrije, a sve to događa se neposredno pred lokalne izbore, 17. svibnja na kojima vladajuća stranka premijera Ive Sanadera, HDZ, stoji prilično loše. Analitičari smatraju kako bi slab rezultat HDZ i gubitak vlasti na lokalnoj razini, pomiješan s velikim nezadovoljstvom u javnosti, mogao biti uvod u razdoblje političke nestabilnosti i prijevremene parlamentarne izbore. Oni bi se, možda, mogli održati istodobno kada i predsjednički, krajem ove ili početkom sljedeće godine, jer aktualnom predsjedniku Stjepan Mesiću istječe drugi mandat. Po hrvatskom Ustavu, on se više ne može kandidirati za tu funkciju.
Iako vlast za sada javno ne pokazuje znakove nervoze, očito je da ih najviše brine studentski štrajk. Dok s razjedinjenim sindikatima možda i mogu izaći na kraj parcijalnim zadovoljavanjem njihovih zahtjeva, sa studentima stvari stoje puno teže. U ovome trenutku nitko nema političku kontrolu nad njihovom pobunom. Studenti traže pravo na besplatno školovanje i na pravedno vrednovanje znanja. Smatraju da je u Hrvatskoj ozbiljno poremećen sustav društvenih vrijednosti, u kojem je znanje pojedinca potpuno nevažno i u kojem vrijede posve drugačiji kriteriji. Kada završe fakultet i postdiplomske studije, godinama moraju čekati posao, a kad ga dobiju taj je posao mizerno i ponižavajuće plaćen.
Nalaženje posla gotovo je nezamislivo bez jakih veza i poznanstava moćnih osoba. "Ukoliko niste pripadnik neke stranke, ukoliko nemate rođaka ili kuma na nekoj važnoj funkciji, ili ako niste spremni nekoga podmiti da biste dobili posao, šanse su vam nikakve", kaže Tihomir, student Filozofskog fakulteta u Osijeku, koji se pridruži pobuni svojih kolega.
Studente osobito smeta što visoka kvalifikacija koju stječu na studijima i ogroman novac kojeg oni i njihove obitelji moraju potrošiti za školovanje, ne jamče da će, kad jednom dobiju posao, imati i pristojan život. Znanje je podcijenjeno, a status na društvenoj ljestvici zauzima se temeljem drugačijih mjerila. Uspješni ljudi u Hrvatskoj danas su poduzetnici sa sumnjivo stečenim kapitalom, osobe bliske kriminalnom miljeu, polusvijet iz estradno-sportskog miljea i dakako političari uz koje se vežu mnoge korupcijske afere i različiti financijski skandali.
Dok zemlja tone u recesiju, a stotine ljudi svakoga mjeseca ostaje bez posla, dok vlast zagovara štednju i stezanje remena, zemlju je zatresla afera kako je HDZ, stranka premijera Ive Sanadera, za njegove potrebe kupila skupocjeni blindirani BMW, vrijedan oko 3,5 milijuna kuna (gotovo pola milijuna eura). Kad su mediji otkrili taj skandal, HDZ je brže-bolje odlučio prodati taj skupocjeni automobil, no kako nije bilo kupaca, sada ga namjerava vratiti proizvođaču.
Istodobno, traje parlamentarna istraga o netransparentnoj nabavci vojnih kamiona, poslu u kojem je država, navodno oštećena za 10 milijuna kuna (oko 1,3 milijuna eura). U vrijeme kad je posao o nabavci kamiona sklopljen, na čelu Ministarstva obrane bio je Berislav Rončević, kojega je premijer Sanader, nakon što je Rončeviću istakao mandat, postavio za ministra unutarnjih poslova. Smijenjen je prošle jeseni, ali ne zbog afere s kamionima, o kojoj se tada počelo govoriti, već zbog iskazane nesposobnosti u rješavanju uličnih premlaćivanja i ubojstava poznatih osoba u Zagrebu.
Nažalost, korupcija i kriminal podjednako su rašireni i u oporbi. Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, koji je član opozicionog SDP-a (Socijaldemokratske partije), umiješan je u niz financijskih afera i kojekakvih skandala. No, to nije bila zapreka da ga njegova stranka, druga po snazi u Hrvatskoj, ponovno ne predloži za mjesto gradonačelnika, na izborima 17. svibnja. Sve to izaziva društvenu apatiju u kojoj počinje prevladavati mišljenje da su sve političke opcije iste i da im se jedinio važno domoći vlasti kako bi mogli kontrolirati značajne količine javnog novca.
Bunt studenata i najava štrajka medicinskog osoblja i zaposlenih u prosvjeti i kulturi, koja obuhvaća nekih 180.000 ljudi, te pozivi s Facebooka na veliki prosvjed "svih potlačenih", 1. svibnja, prema ocjeni analitičara, nailaze na plodno tlo ne samo zbog sveopće društvene klime izazvane recesijom, već i zbog raširene korupcije i organiziranog kriminala. Iako se vlast deklarativno zalaže za borbu protiv tih društvenih zala, do sada se policija i pravosuđe uglavnom bavila sitnim ribama. Kad mediji i otkriju krupnije ribe, poput spomenutog bivšeg ministra obrane i unutrašnjih poslova, istraga se razvlači i opstruira.
Nitko nije siguran hoće li mogući masovni izlazak "svih potlačenih" na ulice promijeniti tu klimu. Iako sada postoje naznake mogućeg povezivanja studentskog bunta s ostalim "potlačenima", pitanje je hoće li do toga doći. U svakom slučaju, Hrvatska ulazi u vruće političko ljeto.
