Hrvatska bi nakon sedam godina ponovno mogla uvesti obvezno služenje vojnog roka. S tom idejom, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izašla je u prošlogodišnjoj izbornoj kampanji, a ponovila ju je i prigodom nedavnog obilježavanja šeste godišnjice hrvatskog članstva u NATO savezu
Služenje vojnog roka u Hrvatskoj ukinuto je 2008. godine u vrijeme vladavine HDZ-a, stranke iz koje je došla aktualna predsjednica. Zemlja se tada nalazila pred ulaskom u NATO savez, a ukidanje vojnog roka i stvaranje profesionalne vojske objašnjavalo se prihvaćanjem standarda kakvi, kad je obrana u pitanju, postoje u najvećem broju zemalja saveza. Iako je i tada bilo rasprava o tome ugrožava li Hrvatska ukidanjem obveznog služenja vojnog roka svoju nacionalnu sigurnost, prevagnula su dva argumenta. Prvi: profesionalna vojska jeftinija je i efikasnija i drugi, kao članica NATO saveza zemlja dobiva snažan obrambeni kišobran, jer bude li napadnuta, članstvo u NATO-u jamči joj zaštito čitavog saveza.
Ukidanje vojnog roka u Hrvatskoj, međutim, imalo je još jedan razlog koji se doduše nije isticao kao problem, ali je to objektivno bio: sve se više mladih, koji su trebali biti regrutirani u vojsku, pozivalo na prigovor savjesti i odlučivalo za civilno služenje vojnog roka. Radije su radili na humanitarnim i drugim poslovima nego u kasarnama učili vojne vještine. Posljednje godine obveznog služenja vojnog roka, 2007., poziv na regrutaciju dobilo je 25 tisuća mladih, no odazvalo ih se samo deset posto. Svi ostali pozivali su se na prigovor savjesti, što je jasno pokazivalo kakav stav mladi imaju o obveznom služenju vojnog roka.
Međutim, prošlogodišnja predsjednička kampanja, u kojoj se dvoje kandidata s najviše izgleda - sad već bivši predsjednik Ivo Josipović i tadašnja kandidatkinja HDZ-a, Kolinda Grabar Kitarović – oštro ideološki podijelio, kao jedno od pitanja izvuklo je i ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Josipović je tu ideju odbacio smatrajući sadašnje stanje, u kojem se obrana zemlje oslanja na profesionalnu vojsku i članstvo u NATO savezu, dovoljnim jamstvom za sigurnost zemlje.
Kolinda Grabar Kitarović, osoba koja je do tada bila pomoćnica glavnog tajnika NATO saveza, dakle koja je imala izravnog uvida u funkcioniranje najsnažnijeg vojnog stroja na svijetu, zagovarala je suprotan stav: Hrvatskoj treba obvezni vojni rok. Objasnila je da bi kraća, tromjesečna obuka, u kojoj bi mladići svladali osnove rukovanja oružjem i prošli obuku nije u koliziji s postojanjem profesionalne vojske. S obzirom da je ideju iznijela osoba koja se u predsjedničku kampanju uključila izravno iz NATO saveza (Kolinda Grabar Kitarović u vrijeme izborne kampanje zamrznula je svoju funkciju zamjenice glavnog tajnika NATO saveza, a ostavku je dala tek nakon izborne pobjede) neki u Hrvatskoj smatrali su je ne samo dovoljno kompetentnom da aktualizira to pitanje, već su vjerovali kako se oko toga zacijelo savjetovala u moćnoj organizaciji iz koje je došla.
Bilo je i onih koji su, u vrijeme velikih prošlogodišnjih poplava na istoku zemlje, tvrdili kako su i elementarne nepogode potvrda potrebe o postojanju većeg broja vojnika koji ugroženim stanovnicama mogu pružiti pomoć. Tu tezu ponavljaju i danas.
Ideja aktualne predsjednice o ponovnom uvođenju vojnog roka, međutim, nije naišla na ovacije. Podjednako u aktualnoj vladajućoj strukturi, stručnoj javnosti, ali i među onima kojih se to najviše tiče: među mladim ljudima. Ključni argument onih koji odbacuju ideju da bi zemlja ponovno trebala novačiti mlade ljude jest ekonomska strana priče. Grubi izračuni pokazali su da bi zemlja za to godišnje trebala najmanje pola milijarde kuna (oko 65 milijuna eura). Tog novca naravno nema, a u Ministarstvu obrane upozoravaju da već godinama dobivaju sve manje i manje novca i da se dodatni trošak koji bi izazvalo obvezno služenje vojnog roga, pa makar samo u trajanju od nekoliko mjeseci, ne bi bilo moguće podnijeti.
U samo pet godina, od 2000. do 2005. udio troškova obrane u Hrvatskoj smanjen je s 3,13 na 1,87 posto BDP-a i praktično je prepolovljen. Nije rastao ni u proteklom desetljeću, pa je jasno da u postojećoj ekonomskoj situaciji Hrvatska ne može razmišljati o uvođenju obveznog vojnog roka. Svjesna je toga i aktualna predsjednica Republike, pa je nedavno ponovno obrazlažući svoju zamisao pojasnila kako je riječ tek o ''ideji za čiju realizaciju najprije treba ispuniti mnoge preduvjete''.
''Raspravljat ćemo o tome u budućnosti. Da bismo uveli vojni rok, za to moramo stvoriti pretpostavke. Trebamo prije svega donijeti neke strateške procjene i dokumente, kao što je Strategija nacionalne sigurnosti iz koje proizlaze plan o dugoročnom razvoju oružanih snaga i plan obrane'' - rekla je Grabar Kitarović.
Na ovakav stav predsjednice odmah se nadovezao i bivši ministar obrane Pavao Miljevac koji je predložio da se o pitanju obveznog služenja vojnog roka raspiše referendum i građanima pruži mogućnost da se neposredno izjasne jesu li za tu opciju. U poplavi raznih ideja za koje se predlaže izjašnjavanje na referendumu, tako bi se mogla naći još jedna. S obzirom na većinsko raspoloženje javnosti teško je vjerovati da bi ta ideja bila podržana.
