Krk - Daniele Dainelli
Kolikogod Vlada Jadranke Kosor priželjkivala vruće ljeto, nadajući se da bi ono moglo pomoći dobroj turističkoj žetvi, toliko se plaši vruće jeseni i nezadovoljnih radnika na ulicama
Hotelijeri, vlasnici restorana i iznajmljivači soba na Jadranu, jednako kao i hrvatski ministar turizma Damir Bajs, nadaju se da bi kriza u Grčkoj mogla preusmjeriti u Hrvatsku dio turista koji su ondje namjeravali provesti svoj odmor. Zato su glavni grad Srbije, kao i drugi veći gradovi u toj državi – odakle tradicionalno, najviše turista odlazi u Grčku – naprosto preplavljeni jumbo-plakatima koji Srbe pozivaju da odmor provedu na hrvatskoj strani Jadrana.
No, kolikogod nedavne scene s ulica Atene mogu u ići u prilog hrvatskom turizmu, vlast u Zagrebu se pribojava se da bi takve scene mogle postati i hrvatska stvarnost. Nedavni brutalni sukob navijača nogometnog kluba Dinamo i policije na tribinama stadiona u Zagrebu, zato neki analitičari smatraju "generalnom probom" policije pred ono što bi ih moglo čekati na jesen. Ali ne u sukobu s nogometnim navijačima, već s radnicima i vojskom nezaposlenih koja se povećava iz dana u dan.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor zato se prošlog tjedna otisnula preko Atlantika da bi u razgovoru s potpredsjednikom Sjedinjenih Država Joeom Bidenom zatražila potporu za prijem Hrvatske u Europsku Uniju, te za reforme koje namjerava provesti. Ona se upravo u SA-u pohvalila kako je njen program gospodarskog oporavka "možda najradikalniji reformski proces od hrvatske nezavisnosti do danas".
I doista, niz poteza koje ja najavila, uz one koje je već povukla otkako je 1. srpnja prošle godine nakon nenadane ostavke njenog prethodnika, Ive Sanadera, došla na čelo Vlade, zaista se mogu nazvati radikalnima. Smanjila je plaće u državnim službama i povlaštene mirovine, najavila poreznu reformu, ukinula različite dodatke na plaće poput onih za godišnji odmor i Božić, povećala porez na dodanu vrijednost, te uvela krizni porez kojeg plaćaju svi čija su mjesečna primanja veća od 3.500 kuna (480 eura).
Najavila je i promjene Zakona o radu kojima bi se lakše mogli raskinuti kolektivni ugovori. To bi značilo daljnje smanjenje radničkih prava, pa je tim potezom premijerka otvorila frontu prema sindikatima. Oni su pak odgovorili istupanjem iz Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV), tijela koje čine predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata i koje rješava gospodarska i socijalna pitanja, te daje mišljenje o zakonima iz tog područja, prije nego što uđu u parlamentarnu proceduru. Sindikalci su zaprijetili i generalnim štrajkom.
"Kap koja je prelila čašu, zbog koje smo se odlučili na ovakav korak, je prijedlog novog zakona o radu koji je donesen usprkos protivljenju sindikata", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji je zajedno s pet drugih velikih sindikata odlučilo istupiti iz GSV-a.
Stručnjaci pak dvoje koliko će učinka imati sve predložene mjere koje je najavila premijerka - već prozvana hrvatskom "željeznom lady", po uzoru na bivšu britansku premijerku Margaret Thatcher. Tako ugledni ekonomski stručnjak Dražen Kalodjera Vladine mjere za spas gospodarstva naziva "čistom kozmetikom". "Te mjere nisu u stanju pokrenuti gospodarske aktivnosti, i to je najveća tragedija", kaže Kalodjera.
Vladimir Gligorov, ekonomski analitičar Bečkog instituta za međunarodne odnose, pak, slikovito kaže kako ga reforme koje je najavila premijerka Jadranka Kosor i koje bi Hrvatsku trebale izvući iz duboke gospodarske krize, "podsjećaju na Hamleta bez danskog princa". U intervjuu zagrebačkom Jutarnjem listu, Gligorov tvrdi kako se tim mjerama uopće ne potiče izvoz.
"To je ključni nedostatak njenog programa. Konkurentnost i povećanje izvoza uopće se ne razmatraju", kaže ugledni ekonomist i tvrdi da povećanja izvoza nema bez stranih ulaganja, a ona se mogu očekivati samo ako Hrvatska poveća svoju konkurentnost u odnosu na zemlje s kojima se može uspoređivati.
Analitičari se uglavnom slažu da Hrvatska nije u situaciji u kojoj se našla Grčka, no ozbiljno upozoravaju na dva međusobno povezana problema. Hrvatski vanjski dug na kraju prošle godine iznosio je 44,6 milijardi eura, pa se njegov udio u BDP-u (bruto društvenom proizvodu) popeo na 98,5 posto. No, još je veći problem što Hrvatska svoje dugove otplaćuje neprekidnim novim zaduživanjem, pa je tako njen dug u samo godinu dana bio čak 11,6 posto veći nego na kraju 2008. godine. Svakome je jasno da se taj balon ne može napuhivati u nedogled.
Hrvatska premijerka možda je u pravu kada tvrdi kako su mjere koje je najavila "najradikalnije" u 20 godina hrvatske nezavisnosti, no veliko je pitanje koliko će one biti provedive. Prije svega zbog ozbiljnog pada standarda građana, a koji će se najavljenim mjerama dodatno srozati. Socijalni nemiri, možda ne tako dramatični kakvi su viđeni u Grčkoj mogli bi se reprizirati i po ulicama hrvatskih gradova. Njemački Deutsche Welle, u nedavnom izvještaju iz Zagreba, takvu mogućnost upravo vidi u najavama sindikata da raskinu socijalni dijalog s Vladom, što bi, tvrdi njemački radio, mogao biti uvod u izbijanje velikih socijalnih nemira.
Kolikogod Vlada Jadranke Kosor priželjkivala vruće ljeto, nadajući se da bi ono moglo pomoći dobroj turističkoj žetvi, toliko se plaši vruće jeseni i nezadovoljnih radnika na ulicama.
