Hrvatska – usputna stanica izbjeglica

Izbjeglička kriza je pogodila Hrvatsku, koja je nakon samo dva dana zatvorila granicu sa Srbijom, na taj način produživši agoniju izbjeglica koje putuju prema Austriji, Njemačkoj i drugim odredištima u sjevernoj Europi

Izbjeglička kriza koja je prethodnih mjeseci pogodila Europu i naročito Balkan ne jenjava, te je promijenila svoj smjer. Izbjeglički val koji je uglavnom preko Grčke, Makedonije i Srbije išao u Mađarsku, uvelike se promijenio nakon što je Mađarska početkom tjedna u potpunosti podignula ogradu na granici sa Srbijom, a u konačnici i zatvorila granicu.

Izbjeglice su počele dolaziti u Hrvatsku u srijedu ujutro (16/9), uglavnom preko graničnog prijelaza Tovarnik, na granici sa Srbijom. Tijekom srijede i četvrtka preko 13,000 izbjeglica prešlo granicu na više graničnih prijelaza sa Srbijom. Hrvatske vlasti su ljude transportirali na nekoliko mjesta gdje su postojali azilantski centri i privremeno formirani kampovi: Zagreb, Ježevo, Sisak, Kutina, Beli Manastir, Čepin. Izbjeglice su uglavnom prevožene autobusima i vlakovima organiziranim od hrvatskih vlasti. Nakon registracije, gotovo nitko od izbjeglica nije zatražio azil u Hrvatskoj, nego su htjeli nastaviti put prema Austriji, Njemačkoj i drugim odredištima u sjevernoj Europi. S obzirom da Slovenije tijekom četvrtka nije pustila gotovu nijednu osobu iz Hrvatske, uslijedila je promjena u pristupu Hrvatske vlade u riješavanju krize.

U četvrtak, nešto poslije 23 sata Hrvatska je u potpunosti zatvorila sve granične prijelaze sa Srbijom. Usprkos zatvorenim prijelazima, izbjeglice su uspijele preći granicu ilegalno na nekoliko mjesta. Međunarodna i nacionalna kritika je odmah uslijedila te je predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović zakazao izvanrednu konferenciju za medije u petak u podne. Na konferenciji, je Milanović istaknuo kako su privremeno zatvorili granicu, jer je „Hrvatska pokazala da ima srce, ali da ima i mozak“. Rekao je kako ne želi da Hrvatska postane tzv. „hot spot za izbjelice u Europskoj Uniji“.

Pojasnio je kako Hrvatska im dovoljno sredstava i kapaciteta da primi i propusti još više izbjeglica, ali da ne želi da se problem izbjegličke krize riješava tako da neke zemlje moraju njih propustiti i o njima brinuti, a da ostale zemlje zavaraju svoje granice. Zbog svega toga je Milanović najavio „plan B“ riješavanja krize i objasnio kako će Hrvatska izbjeglice prevesti do najbliže granice, prvenstveno one s Mađarskom, na sjeveroistoku zemlje. Zapitan da li će time izazvati novi val nasilja na granici s Mađarskom, kao što se dogodilo ranije na graničnom prijelazu sa Srbijom Horgos 1, Milanović je izazvao Mađarsku da to napravi pred kamerama svjetskim medija.

Nakon što su prvi autobusi i vlakovi tijekom petka doveli izbjeglice na granicu s Mađarskom, isti su prevedeni preko granice, gdje su im mađarske vlasti osigurale prijevoz autobusima do mađarsko-austrijske granice. Sve se ovo nastavilo tijekom subote i nedjelje, uz optužbe Mađarske kako je Hrvatska „prevarila EU i Mađarsku“ i kako je Hrvatska „narušila suverenitet Mađarske“. Kasnije je većina izbjeglica prevožena na granični prijelaz Goričan na sjeveru Hrvatske, zbog bolje prometne povezanosti i blizine austrijske granice.

Slovenija je tijekom petka i subote počela propuštati izbjeglice preko granice te ih je do nedjelje oko 2,000 prešlo granicu. Gotovo nitko od izbjeglica nije zatražio azil u Sloveniji, nego su nastavili put prema Austriji. Zbog toga je Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner izrazila u subotu njeno nezadovoljstvo postupcima Slovenije i Hrvatske. Optužila je države da ne poštuju EU pravila o azilu (Dublin 3 protokol) i najavila kako će neki od izbjeglica biti transportirani nazad u Hrvatsku i Sloveniju.

U Hrvatskoj predjsednica Kolinda Grabar Kitarović je u četvrtak izrazila kritiku načinom na koji su izbjeglice ušle u Hrvatsku te zatražila da se hrvatska vojska angažira na granicama kako bi se „zaštitila sigurnost hrvatskih građana“.

Zbog svega navedenog je organizirana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak poslijepodne, u kojem su Milanović i Grabar Kitarović te ministar obrane Ante Kotromanović ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i osobe iz sigurnosnog sektora raspravljali o načinima rješavanja krize. Na sjednici je usuglašeno kako zasad nema potrebe za angažiranjem vojske. Milanović je ranije napustio sjednicu kako bi razgovarao s Njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Jutarnji list navodi kako je Merkel tražila Milanovića da za neko vrijeme zadrži izbjeglice u Hrvataskoj, prije nego se Njemačka i ostale zemlje organiziraju za njihovo primanje. Milanović je, prema navodima Jutarnjeg lista, isto odbio.

Već s petka na subotu hrvatske vlasti počele su izbjeglice smještati u praznim dvoranama Zagrebačkog velesajma. Do nedjelje u podne oko 25,000 izbjeglica je ušlo u Hrvatsku, s tim da i dalje otprilike 150 izbjeglica svaki sati ilegalno prelazi hrvatsku granicu.

Ljudske priče samih izbjeglica su sve obilježene gotovo istim motivom – želja za boljim životom, najčešće u Njemačkoj, i bijeg od rata i ubijanja u Siriji i Iraku. Nemaju interesa ostati u Hrvatskoj, ne žele nikakvu pomoć od Hrvatske, osim pomoći da čim prije stignu do granica sa Slovenijom i Mađarskom. Tako u azilantskom centru u zagrebačkim Dugavama, Alaa Shahwan, 19-godišnji student stomatologije sa sveučilišta u Homsu u Siriji, na lošijem engleskom jeziku kaže kako bježi od rata i želi čim prije doći do Njemačke, gdje želi nastaviti studij i postati zubar. Ispričao je kako putuje već mjesec dana, preko Turske, Grčke, Makedonije i Srbije, čamcem, autobusom, taxijem i pješke.

Zajedno s još troje ljudi, taxi u Srbiji, za relativno kratku relaciju, platili su ukupno 500 eura. Pomoću svojeg smartphone snalazi se na putu i javlja obitelji. Tijekom razgovora pita gdje bi mogao doći do wi-fi, kako bi se javio obitelji doma u Siriji i vidio kako dalje. Nakon što je došao do wi-fi preko novinara, šalje glasovne poruke obitelji preko Whats Appa, s porukom gdje se nalazi i da nastavlja svoj put.

Jedino što traži je kako najbrže doći do slovenske granice. Alaa ima sreće, te ga jedna novinarska ekipa odluči odbaciti do granice sa Slovenijom, zajedno s troje prijatelja s kojima putuje. Ostale izbjeglice osim organiziranim prijevozima se snalaze sami, neki uz pomoć građana Zagreba koji besplatno prevoze izbjeglice do slovenske granice, drugi uzimaju taxi.