Projekt mosta Pelješac
Suočena s činjenicom da nema ozbiljnijih investicija koje bi mogle popraviti ekonomsku sliku zemlje, Vlada premijera Milanovića nenadano je aktualizirala izgradnju Pelješkog mosta, čemu se sve donedavno žestoko protivila
Hrvatski vanjski dug popeo se na 47,4 milijarde eura, u zemlji je potkraj lipnja bilo 294.877 nezaposlenih (stopa 17,3 posto), a Europska banka za obnovu i razvitak nedavno je snizila prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, procjenjujući da će u 2012. pad bruto društvenog proizvoda (BDP) iznositi 1,2 posto. Tako izgleda slike ekonomije zemlje koja za manje od godinu dana (1. srpnja 2013.) treba ući u Europsku Uniju.
Ministar financija Slavko Linić, koji je sve donedavno bio optimist i najavljivao rast BDP-a u ovoj godini od skromnih 0,8 posto, sada je priznao da najavljeni investicijski ciklus kasni i da će biti uspjeh završi li Hrvatska 2012. s rastom BDP-a od nula posto. Po prvi put, otkako je u prosincu prošle godine došlo do promjene vlasti, Vlada lijevog centra na čijem je čelu Zoran Milanović, i službeno je – putem ministra financija - najavila mogućnost da zemlja u pomoć pozove Međunarodni monetarni fond (MMF).
- Naše dugove možemo otplaćivati samo novim zaduživanjima. Ako nam snize kreditni rejting, MMF bi mogao biti partner u pregovorima o servisiranju naših obaveza – kazao je Linić.
Ministar financija rekao je to u trenutku dok njegov kolega, Mirando Mrsić, ministar rada, vodi mukotrpne pregovore sa sindikatima državnih službi o smanjenju prava iz kolektivnih ugovora. U praznoj državnoj blagajni više nema novca za božićnice, naknade za godišnje odmore, jubilarne nagrade i otpremnine. Sindikati ne pristaju, prijete štrajkom i izvođenjem ljudi na ulice. Iz Vlade ih uvjeravaju da to nije rješenje jer novca naprosto nema, pa je mudrije odreći se nekih prava iz boljih vremena, nego dirati u plaće zaposlenih. Najavu ministra financija o mogućem pozivu MMF-u, neki tumače i kao prijetnju: dođe li MMF moglo bi se dirnuti i u plaće!
U ožujku ove godine Hrvatska je za dva posto povećala stopu PDV-a (s 23 na 25 posto), no ni taj nepopularni potez, koji je ionako osiromašene građane doveo u još težu situaciju, nije ozbiljnije zakrpao rupe u državnoj kasi. Već od jeseni mogao bi biti uveden i porez na nekretnine, a ministar financija najavljuje čak i porez na oružje. Ekonomski analitičari upozoravaju da povećanje poreza i uvođenje novih neće riješiti problem. Kažu kako je izlaz u otvaranju novih radnih mjesta, rastu proizvodnje i izvoza. No, tu se stvari nikako ne miču s mjesta.
Suočena s činjenicom da nema ozbiljnijih investicija koje bi mogle popraviti ekonomsku sliku zemlje, Vlada premijera Milanovića nenadano je aktualizirala izgradnju Pelješkog mosta, čemu se sve donedavno žestoko protivila. Taj 2.400 metara dugi most trebao je spojiti obalu s poluotokom Pelješac i tako teritorijalno povezati hrvatsku obalu Jadrana, koju kod mjesta Neum, u dužini od 20-ak kilometara, prekida Bosna i Hercegovina. Za Bosnu i Hercegovinu, tih 20 kilometara, jedini je izlaz na obalu Jadranskog mora, ali Hrvatima predstavlja velik problem, osobito u turističkoj sezoni. Da bi od Splita, uzduž jadranske obale, nastavili putovati prema jugoistoku, putnici moraju proći kroz Bosnu i Hercegovinu. Gradnjom mosta taj bi problem bio riješen jer bi cesta išla Pelješkim poluotokom i izlazila na kopno, neposredno pred Dubrovnikom.
Pelješki most stara je ideja: počeo se graditi 2007. kao izborni adut HDZ-a (stranke koja je prošle godine izgubila izbore), kojim je trebalo pridobiti glasače s krajnjeg juga Hrvatske. No, gradnja mosta, čija se vrijednost procjenjivala na 265 milijuna eura, stala je ubrzo nakon izbora. Priču o nastavku izgradnje mosta prošle je godine, opet pred izbore, ponovno aktualizirao HDZ. Tadašnja oporba – a danas vlast okupljena oko SDP-a (Socijaldemokratske partije) – žestoko se tome protivila, tvrdeći da je most skup i neisplativ, te da postoje bolja i jeftinija rješenja poput trajektne povezanosti.
U svibnju ove godine Vlada Zorana Milanovića i službeno je raskinula ugovore s izvođačima radova. No, samo dva mjeseca kasnije o gradnji mosta ponovno se ozbiljno počelo razgovarati. Ideju je potakla ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, tvrdnjom da bi se most, najvećim dijelom (čak s iznosom od 85 posto), mogao graditi novcem iz fondova Europske Unije.
Ministar gospodarstva i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio je i velike investicije u energetici. Uskoro bi trebala početi izgradnja trećeg bloka termoelektrane Plomin, u Istri. Bila bi to najveća investicija u Hrvatskoj, vrijedna 800 milijuna eura. Nedavno je s Republikom Srpskom dogovorena gradnja hidroelektrane Dubrovnik 2, čija će izgradnja stajati 170 milijune eura. Uskoro treba krenuti i dogradnja zagrebačke zračne luke u što će francuski konzorcij, kojeg čine tvrtke Bouygues Batiment International i Aeroports de Paris Management, koji je dobio 30-godišnju koncesiju, uložiti oko 230 milijuna eura.
Krenu li uskoro sve te investicije, Hrvatska bi u sljedećoj godini napokon mogla izaći iz recesije u kojoj se nalazi već pune četiri godine. Europska banka za obnovu i razvoj koja je prošlog tjedna Hrvatskoj snizila prognoze rasta BDP-a, predviđa da bi 2013. napokon moglo doći do preokreta, te da bi rast u sljedećoj godini mogao dosegnuti 1,5 posto. Bio bi to konačni izlazak iz recesije. No, do tada treba izdržati.
