Službeni Zagreb zadovoljan je pobjedom proeuropskih političkih snaga u Srbiji, no oprezan u izjašnjavanju s obzirom da je posve neizvjesno tko će, nakon nedjeljnih izbora, uspjeti sastaviti Vladu. Za Hrvatsku bi bilo bolje da se situacija u Srbiji stabilizira i da se prilike na zapadnom Balkanu konačno srede
Službeni Zagreb zadovoljan je pobjedom proeuropskih političkih snaga u Srbiji, no oprezan u izjašnjavanju s obzirom da je posve neizvjesno tko će, nakon nedjeljnih izbora, uspjeti sastaviti Vladu. Politički analitičari procjenjuju pak da za Hrvatsku, gledano kratkoročno, ne bi bilo loše čak ni da tamošnju Vladu sastave radikali Tomislava Nikolića, jer bi u tom slučaju pozicije Zagreba u pregovorima o pristupu Europskoj Uniji bile bolje, budući da bi EU bila prisiljena više igrati na hrvatsku kartu.
No, gledano dugoročno, i za Hrvatsku bi bilo bolje da se situacija u Srbiji stabilizira i da se prilike na zapadnom Balkanu konačno srede. Zagrebu ne odgovara zatvorena i izolirana Srbija, koja bi takva, predstavljala stalni izvor napetosti u regiji.
Čestitajući Borisu Tadiću na rezultatu nedjeljnih izbora i relativnoj pobjedi, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, rekao je kako njegov srbijanski kolega neće imati lak posao.
"Rezultati izbora u Srbiji dobri su prije svega za samu Srbiju i za njezinu budućnost. No, oni su dobri i za Hrvatsku i za cijelu regiju jer u svjetlu tih rezultata jasno da se o budućnosti Srbije i o njezinoj politici neće moći odlučivati bez proeuropskih snaga", rekao je Mesić dan nakon izbora i dodao kako Hrvatska nema razloga za strah, čak ni ako vlast sastave Nikolićevi radikali.
"Mi smo sigurni, osobito kad smo pod NATO-ovim kišobranom", dodao je Mesić.
Politički analitičari smatraju da ratoborne izjave Tomislava Nikolića i činjenica da su se na njegovim predizbornim skupovima pojavljivali i samozvani predstavnici tzv. Krajine (srpske paradržave formirane na tlu Hrvatske tokom rata 1991. - 1995.), nemaju nikakva značenja, jer Srbija naprosto više nama potencijala za nove ratove. Profesor Branko Caratan s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, tako u Jutarnjem listu ustvrdio da "Srbija više nema resursa da napravi ozbiljne probleme u regiji, pa makar na vlasti bili i radikali".
Ekonomski stručnjaci u prvi plan stavljaju Nikolićevu izjavu kako su u Srbiju dobrodošle sve investicije, uključujući i one iz Hrvatske. Nakon što je Hrvatska 19. ožujka priznala Kosovo bilo je strahovanja da bi ta činjenica mogla naškoditi sve boljim gospodarskim odnosima Zagreba i Beograda, no to se nije dogodilo. Analitičari smatraju da ni dolazak Nikolićevih radikala na vlast, što službeni Zagreb ne isključuje kako moguću opciju, ne bi ugrozilo te odnose.
Ukupna robna razmjena Hrvatske i Srbije prošle je godine iznosila 995 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz u Srbiju bio 665 milijuna dolara. Srbija je tako jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima vanjskotrgovinski suficit, i to čak od oko 335 milijuna dolara. Milijardu dolara međusobne robne razmjene ogroman je iznos kojeg politika ni jedne strane zacijelo ne želi kvariti.
Ugledni politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za Osservatorio Balcani kaže kako bi formiranje Vlade u Srbiji u kojoj bi sudjelovali nacionalistički radikali Tomislava Nikolića zacijelo i u Hrvatskoj izazvali sličnu reakciju, odnosno buđenje nacionalističkih snaga.
"Ipak, to bi se dogodilo samo ondje gdje takve sklonosti i inače postoje", rekao je Gjenero, navodeći primjer Slavonije, istočne hrvatske regije, koja je u izravnom doticaju sa Srbijom i u kojoj su na prošlim izborima dobro prošle stranke te provenijencije.
Zagreb ipak polaže nade da će Tadić uspjeti sastaviti Vladu, a mediji u utorak prenose slovenske ocjene kako bi srbijanski predsjednik morao ući u kompromise, pa novu Vladu sastaviti čak i uz pomoć Miloševićevih socijalisti.
I hrvatski mediji spominjali su tu mogućnost tvrdeći kako Srbiji nakon izbora, s obzirom na tijesan rezultat, postoje tri podjednako realne mogućnosti: Vlada koju će sastaviti Boris Tadić, vlada koju će sastaviti Nikolićevi radikali ili novi izbori. Hrvatska televizija u ponedjeljak također je spomenula mogućnost da bi Tadić, želi li sastaviti vlast, morao koalirati sa Socijalističkom partijom Srbije, na čijem se čelu nalazio Slobodan Milošević.
Tadiću je na "odličnom rezultatu" čestitao i predsjednik najjače oporbene stranke, socijaldemokrat Zoran Milanović (SDP), koji je i sam, istoga dana kad su održani parlamentarni izbori u Srbiji, imao unutarstranačke izbore i uvjerljivo osvojio četverogodišnji mandat.
"Čestitam i građanima Srbije koji su jasno pokazali kojim putem Srbija mora ići, europskim putem. Europska Srbija jamac je boljeg života i budućnosti Srbije kao moderne demokratske države i dobrog susjeda u regiji koja više nikada neće biti talac prošlosti," rekao je Milanović.
Iako suzdržana u reakcijama, Hrvatska politička javnost sklonija je Borisu Tadiću nego Tomislavu Nikoliću, odnosno Vojislavu Koštunici, jer na svom istoku želi vidjeti proeuropsku Srbiju, s kojom će graditi dobre susjedske odnose i zajedničku europsku budućnost.
