Kune
Novi ministar financija Slavko Linić iskreno je priznao hrvatskim građanima: Čeka nas nastavak recesije! Ministar financija je najavio povećanje stope PDV-a i uvođenje poreza na nekretnine ali ni to ne bi bilo dovoljno za normalno funkcioniranje zemlje. Nužne su nove investicije
Novi ministar financija Slavko Linić, koji se ovih dana muči kako sastaviti prvi proračun nove Vlade koalicije lijevog centra, pobjednika parlamentarnih izbora početkom prosinca prošle godine, iskreno je priznao hrvatskim građanima: Čeka nas nastavak recesije!
Linić je tako potvrdio zloguko proročanstvo Financial Timesa, objavljeno samo dan ranije, da su Mađarska i Hrvatska "primarni kandidati" za novi val recesije u 2012. godini. Ali, svojom izjavom Linić je i demantirao predizborne najave Kukuriku koalicije (kako se zove savez socijaldemokrata, narodnjaka, istarskih regionalista i umirovljenika) kako bi u ovoj godini trebalo doći do porasta BDP-a za skromnih jedan posto, no ipak porasta.
Slavko Linić (63) sjeo je u možda najnezahvalniju fotelju u Vladi Zorana Milanovića. Taj iskusni političar - u vrijeme kada je Hrvatskom od 2000. do 2003. također vladala koalicija lijevog centra, predvođena socijaldemokratima – već je bio ministar u Vladi, štoviše njen potpredsjednik, a prije toga i gradonačelnik Rijeke, trećeg po veličini grada u Hrvatskoj. No, sve je to bilo u daleko boljim vremenima, kada se Hrvatska, kao sada, nije već četvrtu godinu zaredom nalaza u recesiji.
Linićev problem, slikovito, mogao bi se prikazati kao dilema siromaha koji ima samo za jedan obrok dnevno, pa razmišlja hoće li ga pojesti odjednom ili podijeliti na doručak, ručak i večeru. On mora smanjiti državne rashode u 2012. za pet do devet milijardi kuna (za oko 670 milijuna, do čak 1,2 milijarde eura), a njegovi kolege ministri, koji su tek zagrijali fotelje, već panično govore kako u svojim resorima ne vide prostora ni za kakve uštede.
Jedan od prvih koraka koje je najavio ministar financija osjetit će, kao novo opterećenje, svi građani. To je povećanje stope PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) sa sadašnjih 23 na 25 posto. Bit će to drugo povećanje PDV-a, otkako ga je Hrvatska uvela 1999. godine. Tada je iznosio 22 posto, da bi u 2009. bio povećan za jedan posto.
Hrvatska će tako od ožujka, za kada je najavljeno povećanje PDV-a, biti zemlja s jednom od najviših stopa te vrste poreza u Europi. Njime se, do sada, u proračun slijevalo više od trećine ukupnih prihoda države, pa je to i najbolji mehanizam za veće ubiranje novca. No, ekonomisti upozoravaju da je daljnje povećanje PDV-a, dvosjekli mač - zbog većih cijena doći će do smanjenja kupovne moći, past će potrošnja, a kad se to dogodi, prihodi od te vrste poreza, logično, bit će manji.
Ministar financija Linić najavio je i uvođenje poreza na nekretnine, pa bi pod udar novog poreza mogli, u manjoj ili većoj mjeri, doći vlasnici većih stanova ili kuća, pogotovo onih koje ne koriste za vlastito stanovanje. No, puno je lakše donijeti odluku o povećanju starih poreza i uvođenju novih, nego ih naplatiti. Čak i kada bi se naplatilo sve ono što se na taj način želi ubrati, ni to ne bi bilo dovoljno za normalno funkcioniranje zemlje. Jer, Hrvatsku pritišće ogroman vanjski dug – on se strelovito približava iznosu od 50 milijardi eura, što znači da je svaki građanin, i onaj tek rođeni, kao i onaj nezaposleni, dužan gotovo 11 tisuća eura. A taj dug, zajedno s kamatama, treba vraćati,
Novi premijer Zoran Milanović i njegov potpredsjednik Vlade, Radimir Čačić, čiji je resor gospodarstvo, trebaju dakle osmisliti model kojim će zaustaviti višegodišnji pad proizvodnje, ali i trend daljnjeg zaduživanja, koje s obzirom na sve lošiji hrvatski rejting, postaje skuplje.
Kao jedna od ideja sve se glasnije spominje i davanje autocesta u koncesiju. Hrvatska je s gotovo 1.300 kilometara autocesta, s obzirom na veličinu, pri samom europskom vrhu. Ali, problem je što većina dionica, s obzirom protok broja vozila, nije isplativa, pa time i neatraktivna za moguće koncesionare. Razmišlja se i o privatizaciji Hrvatskih željeznica, prodaji velike domaće osiguravajuće tvrtke Croatia osiguranje, čak i privatizaciji zatvora i staračkih domova…
No, sve to, baš kao i najavljeni novi, viši porezi, neće biti dovoljno da se pokrene jedina poluga koja zemlju može izvući iz krize, a to je povećanje proizvodnje i izvoza. Da bi se to ostvarilo nužne su nove investicije kojih kronično manjka. U zemlji za to nema dovoljno kapitala, a u inozemstvu interesa za investiranje u Hrvatskoj. Samo u prošloj godini u odnosu na pretprošlu, strana su ulaganja pala za gotovo 80 posto i iznosila su oko 440 milijuna eura.
Nova ministrica inozemnih poslova, Vesna Pusić, promovirala je zanimljivu ideju o otvaranju hrvatskih veleposlanstava u bogatim zemljama Bliskog istoka, čiji bi posao, prije svega, bio pokušaj privlačenja njihovog kapitala za ulaganja u Hrvatskoj. Ideja se čini obećavajućom, tim prije što je u nedavnoj prošlosti, upravo s tog područja bio pokazivan interes, no hrvatska Vlada, a osobito hrvatska diplomacija, za to nisu pokazivale sluha. Sada se stvar želi preokrenuti.
No to je proces koji traži vrijeme, a ono nije na strani Hrvatske.
