Dinko Šakić nel 1944
Hrvatska na udaru međunarodne kritike zbog načina na koji je pokopan nekadašnji zapovjednik ustaškog logora u Jasenovcu, Dinko Šakić, te zbog euforičnog dočeka Zvonka Bušića, Hrvata koji je u SAD-u zbog terorističkog čina, u zatvoru odležao 32 godine
Hrvatska se u tjedan dana ponovno našla na udaru međunarodne kritike - zbog načina na koji je pokopan nekadašnji zapovjednik ustaškog logora u Jasenovcu, Dinko Šakić, te zbog euforičnog dočeka Zvonka Bušića, Hrvata koji je u SAD-u zbog terorističkog čina, u zatvoru odležao 32 godine.
Efraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema, izrazio je hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću ogorčenost načinom na koji je organiziran pokop Dinka Šakića, nekadašnjeg zapovjednika Jasenovca.
"Ideja da bivši zapovjednik Jasenovca, nedvojbeno jednoga od najstrašnijih koncentracijskih logora u Europi u vrijeme Drugoga svjetskog rata, u kojemu su sustavno pobijeni mnogi nevini Srbi, Židovi, Hrvati-antifašisti i Romi, može biti pokopan u svojoj ustaškoj uniformi, te da ga pri tome svećenik hvali kao uzor svim Hrvatima, teška je uvreda za sve one koji su bili žrtve ustaša, kao i za ljude koji imaju savjest širom svijeta", kaže Zuroff u pismu Mesiću.
Zuroff je reagirao na skandalozni govor patera Vjekoslav Lasić, koji je tokom Šakićevog pogreba o njemu govorio kao o nacionalnom heroju. Lasić je tako ustvrdio da je sud koji je osudio Dinka Šakića osudio Hrvatsku i hrvatski narod i dodao kako bi se "svaki pošteni Hrvat trebao ponositi Šakićevim imenom".
Udruga mladih antifašista iz Zagreba uputila je i otvoreno pismo kardinalu Josipu Bozaniću u kojem prosvjeduje zbog govora patera Lasića na Šakićvu grobu i traži da mu onemogući daljnje djelovanje. "Pokažite da se Katolička Crkva odrekla svog tereta iz prošlosti i da ne tolerira svećenike koji veličaju ustaške zločince i tzv. NDH", stoji u pismu na koje nije stigao odgovor.
No, iz Ureda hrvatskog predsjednika Mesića rečeno je kako je on "do sada nebrojeno puta krajnje jasno osudio ustaške zločine, označavajući ustaški režim kao zločinački". "Kako svećenici pri obavljanju vjerskih obreda ne nastupaju kao privatne osobe, nemoguće je tumačiti riječi izgovorene na Šakićevom pokopu kao osobno stajalište svećenika koji su ga vodili", kaže se u priopćenju iz Ureda predsjednika Mesića.
Šakić (87) umro je 20. srpnja u jednoj zagrebačkoj bolnici kamo je s izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od 20 godina bio prebačen zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Do 1998. skrivao se u Argentini, a kada je izručen Hrvatskoj suđeno mu je za ratne zločine i na Županijskom sudu u Zagrebu u listopadu 1999. proglašen je krivim i osuđen na tada maksimalnu moguću zatvorsku kaznu. Sud je utvrdio da je kao zapovjednik jasenovačkog logora provodio zlostavljanja, mučenja i ubijanja, propustio spriječiti i kazniti počinitelje, te da je osobno, hicima iz pištolja, ubio četvoricu i naredio vješanje 22 logoraša.
Drugi skandal izazvao je povratak u Hrvatsku Zvonka Bušića, osobe koja je s grupom hrvatskih emigranata u Sjedinjenim Američkim Državama u rujnu 1976. oteo putnički zrakoplov sa 76 putnika na liniji New York - Chicago. Prije otmice podmetnuo je bombu u podzemnoj željeznicu u New Yorku, koja je prilikom deaktiviranja ubila jednog američkog policajca i ranila drugog. Bušić je zbog toga 1977. bio osuđen na doživotnu robiju, ali je u srpnju ove godine pomilovan i pušten iz američkog zatvora.
U Hrvatskoj, međutim, Bušić je među dijelom stanovništva doživljen kao heroj. Tome su podlegli i neki mediji predstavivši ga kao "borca za hrvatsku nezavisnost i slobodu" i "hrvatskog Mandelu". Naime, u javnosti Bušić je predstavljan kao osoba koja je svojim činom željela upozoriti svijet na težak položaj Hrvatske i Hrvata u bivšoj Jugoslaviji, tako što je iz aviona kojeg je oteo namjeravao nad Londonom i Parizom izbaciti letke u kojima je želio zahtijevati neovisnost Hrvatske.
Iako je to objašnjenje jednako smiješno koliko i neprihvatljivo, dio ljudi i danas ga tako doživljava. Na zagrebačkom aerodromu euforično ga je dočekao petstotinjak ljudi, među kojima i nekadašnji potpredsjednik Vlade i predsjednik Hrvatsko socijalno liberalne stranke (HSLS), Dražen Budiša. Na dočeku je bio i kontroverzni pjevač Marko Perković Thomspon, protiv koga su ovog tjedna nevladine udruge podigle kaznenu prijavu jer na svojim koncertima potiče mlade na veličanje nacizma i ustaškog pokreta u Hrvatskoj. Viđen je i nekadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Tuđmana, Ivić Pašalić.
No, najdalje su otišli čelnici zagrebačkih ratnih veterane zahtijevajući da se Bušiću prizna status hrvatskog branitelja, kakav imaju i sudionici Domovinskog rata u Hrvatskoj (1991- 1995). "Jaser Arafat dobio je Nobelovu nagradu za mir, članovi grupe Bader Meinhof pušteni su na slobodu, Che Gueara se i danas slavi. Po čemu su oni drukčiji i veći borci za svoja uvjerenja i ideologije od borbe za Hrvatsku", pita se predsjednik te udruge, Ivan Pandža.
Smatrajući da bi označavanje Bušićevog čina kao terorističkog akta moglo naškoditi njihovom rejtingu kod tijela birača, vodeći ljudi vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ive Sanadera, ili se uopće nisu izjašnjavali o tome, ili su strogo vagali riječi. "Najoštriji" je bio glavni tajnik HDZ-a, Iva Jarnjak rekavši kako se Bušić jest borio za Hrvatsku, no, parafrazirajući Machiavellija, dodao: "Sako sredstvo ne opravdava cilj".
