Deseci tisuća hrvatskih građana već danima, i po nekoliko sati, stoje u dugim redovima pred bankama, ne da bi u strahu za svoje uloge podigli ušteđevinu, već da bi upisali dionice profitabilne tvrtke T-HT-a
Deseci tisuća hrvatskih građana već danima, i po nekoliko sati, stoje u dugim redovima pred bankama, ne da bi u strahu za svoje uloge podigli ušteđevinu, već da bi upisali dionice profitabilne tvrtke T-HT-a, moćne telekomunikacijske kompanije u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma. Hrvatska država odlučila je prodati svoj paket dionica T-HT-a omogućivši građanima da po povlaštenoj cijeni postanu dioničari profitabilne tvrtke i to do iznosa od 38.000 kuna (oko 5.200 eura). Poučeni nedavnim iskustvom kada je Vlada prodavala svoje dionice naftne kompanija INA i kada je njihova cijena nakon što su se našle na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi naprosto eksplodirala, Hrvati su pohrlili ne bi li na lak način zaradili malo bogatstvo. Jer, primjerice, građani koji su kupili maksimalni mogući paket dionica INE po povlaštenim cijenama, a limit je tada bio 37.180 kuna (za što su dobili 22 dionice), za samo nekoliko tjedana zaradili su na njima 19.250 kuna! (ili oko 2.640 eura).
Ako se zna da je prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj oko 4.900 kuna (oko 670 eura) onda je jasno otkud tolika jagma za dionicama T-HT-a. Zaraditi na dionicama četiri prosječne plaće u samo nekoliko tjedana, postala je opsesija svakog Hrvata, unatoč upozorenjima Vlade da ulaganje u dionice može biti rizičan posao i da svatko tko se u takvo poslovanje upušta to čini na vlastitu odgovornost. No, unatoč takvim upozorenjima potražnja je premašila sva očekivanja. Iako je vrijeme njihova upisa određeno na čak 10 dana - od 17. do 27. rujna, redovi koji su se pred bankama pojavili prvih dana, ne jenjavaju.
U Vladi, gdje imaju točne podatke koliko je građana do sada upisalo dionice (uplate se moraju obaviti minutu do ponoći 27. rujna, pa će tek tada postati jasno koliko je onih koji su pokazali zanimanje za kupnju dionica to i učinilo), s brojkama ne izlaze u javnost kako bi poštovali pravila tržišne utakmice. No, indikativno je da je Vlada premijera Iva Sanadera, koga za dva mjeseca čekaju parlamentarni izbori, četiri dana prije završetka mogućnosti kupnje dionica T-HT-a, odlučila povećati prodaju državnog udjela s ranije predviđenih 20 na 25 posto. U Vladi to opravdavaju enormnim zanimanjem građana, koje je nadmašilo sva očekivanja i prognoze, pa država, povećavši prodaju svojih dionica za još pet posto, želi zadovoljiti glad građana.
- Vlada nikoga ne potiče niti ne obeshrabruje da kupi ili ne kupi dionice, na građanima
je da sami odluče hoće li to učiniti i sudjelovati na tržištu kapitala, rekao je premijer Sanader, u ponedjeljak, 24. rujna, nakon izvanredne sjednice Vlade na kojoj je odlučeno da država građanima proda još pet posto dionica T-HT iz svog portfelja.
Građani su uvjereni da će kupnjom dionica zaraditi, jer ne vjeruju da bi se i jedna Vlada, samo dva mjeseca prije izbora, prodajući države dionice jedne uspješne tvrtke kao što je T-HT, u to upustila a da građani pri tom izgube. Pri tome su svjesni da zarada neće vjerojatno biti tolika kao što je bila na dionicama naftne kompanije INA, no računaju da bi na uloženo u kratkom roku mogli dobiti bar 20 posto.
- Nije Sanader lud pa da pred izbore prevari 100.000 ljudi. Naprotiv, njemu treba 100.000 sigurnih glasova i toliko će ih i dobiti ako ljudi na dionicama zarade, kaže jedan Osječanin, stanovnik četvrtog po veličini grada u Hrvatskoj, čekajući u redu za kupnju dionica.
- Zaradim li na dionicama kupit ću nov hladnjak i perilicu rublja, koji su već posve dotrajali, a malo ću dati i unucima, kaže umirovljenica u redu do njega.
Ljudi koji stoje u redovima nimalo ne liče na burzovne spekulante u tamnim odijelima koji zgrću ogroman novac vještim transakcijama. To je običan, prosječni svijet, koji do jučer nije ni znao za dionice, burzu i tržište kapitala.
Kolumnist tjednika Globus, Boris Dežulović, duhovito zapaža kako je riječ mahom o istim onim ljudima koji su sredinom osamdesetih, u vrijeme krize tadašnje Jugoslavije, isto tako čekali u redovima, samo su onda, umjesto pred bankama, stajali pred trgovinama, beznadno čekajući da ih zapadne litra ulja, pakiranje kave ili kilogram deterdženta.
Naravno da svi koji stoje u redovima nemaju 5.200 eura ušteđevine, pa su se mnogi odlučili podići bankarske kredite da bi kupili dionice. Redovi su se zbog toga preselili i pred bankarske šaltere na kojima se odobravaju krediti, pa je većina banaka, zbog ogromnog interesa, u nemogućnosti da obradi sve zahtjeve za kredite, početkom ovoga tjedna obustavila njihovo daljnje odobravanje. Pojavili su se i mešetari koji za novčanu naknadu otkupljuju pravo na kupnju dionica, budući da svaki građanin može kupiti samo jedan paket do 38.000 kuna. Posla dakle imaju i javni bilježnici kod kojih se ovjeravaju punomoći ukoliko netko, uglavnom iz kruga rodbine, drugome ustupi svoje pravo na otkup.
Početak listopada, kada se dionice T-HT pojave na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi, bit će stoga dani velikog otrežnjenja za sve one Hrvate koji su danima stajali u redovima, čekajući da kupe dionice. Tada će upoznati neka od pravila burze za koje se sada nadaju da će im ići na ruku.
