Il presidente croato Stjepan Mesic
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ušao je u žestoki sukob s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, protiveći se njenom angažmanu u kampanji za parlamentarne izbore 25. studenoga ove godine
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ušao je u žestoki sukob s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj, protiveći se njenom angažmanu u kampanji za parlamentarne izbore 25. studenoga ove godine. Mesić je čak zaprijetio da će, kao vrhovni zapovjednik, biskupu Juraju Jezerincu, vojnom ordinariju, zabraniti ulazak u objekte Hrvatske vojske bude li i dalje u svojim propovijedima i obraćanjima zagovarao određene političke opcije. Jezerinac, slažu se novinski komentatori, u svojim istupima neskriveno favorizira Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), stranku aktualnog premijera Ive Sanadera.
"Dok je biskup Juraj Jezerinac na funkciji vojnog ordinarija ja ga ne mogu smijeniti, ali ukoliko bi nastavio miješanje u izbornu kampanju, bez obzira na kojoj strani, mogu mu zabraniti ulazak u vojne objekte i bit će dobro da me ne tjera na takav potez", rekao je rezolutno Mesić.
Biskup Juraj Jezerinac na propovjedi 4. studenoga, u crkvi Gospe Fatimske u mjestu Belaj, kraj Karlovca, u središnjoj Hrvatskoj, rekao je "kako su obećanja nekih stranaka sotonska".
"Nalazimo se, braćo i sestre u predizbornoj kampanji. Čuju se stara obećanja koja nam nude raj na zemlji bez Boga. Neki u svojoj propagandnoj mašineriji obećavaju da neće više biti vjeronauka u školama, ako oni dođu na vlast. Da će dati više slobode mladima i zakonima nas osloboditi droge. Još nismo toliko naivni i naš svijet nije toliko slabouman da ne zna odakle to ide i kamo sve to vodi", rekao je Jezerinac, pa iako nije objasnio na koju stranku misli, vjernici su, prema pisanju medija, shvati da se to odnosi na SDP, Socijaldemokratsku partiju, glavnog takmaca HDZ-u na izborima.
Mesiću je to, kao i činjenica da je Vlada na čelu s premijerom Sanaderom, samo u posljednja četiri mjeseca iz državnoga proračuna Katoličkoj crkvi isplatila 71,4 milijuna kuna (gotovo 10 milijuna eura), uglavnom za gradnju ili obnovu novih crkvi - o čemu su odluke donesene na sjednicama Vlade zatvorenim za javnost - bio jasan znak da Crkva i HDZ, iz zajedničke računice, surađuju u izbornoj kampanji.
Taj novac Crkvi je ustupljen mimo redovnih 200 milijuna kuna (oko 27 milijuna eura), koje država isplaćuje Crkvi na temelju ugovora s Vatikanom, te još pet milijuna kuna (675 tisuća eura) za financiranje Katoličkog sveučilišta.
Kako novac Crkvi odlazi iz proračuna, kojeg pune svi hrvatski građani, a ne samo vjernici ili pripadnici stranke po ukusu Crkve, Mesić smatra da biskupi nemaju pravio miješati se u izbornu kampanju.
"Svi biskupi, svećenici, fratri, svi mogu sudjelovati u izbornoj kampanji, ali moraju se kandidirati i onda mogu govoriti sve što hoće", rekao je Mesić.
Odmah nakon Jezerinčeve propovjedi Mesić je zatražio sastanak apostolskog nuncija msgr. Francisca Javiera Lozana i svog savjetnika za vanjsku politiku, Budimira Lončara, iskusnog hrvatskog diplomate još iz vremena Jugoslavije.
Nakon tog sastanka iz Ureda hrvatskog predsjednika izdano je priopćenje u kojem je rečeno kako je "do izražaja došla podudarnost gledišta oko potrebe nemiješanja Crkve i svećenika u predizbornu kampanju" te da je ocijenjeno kako je to "neprimjereno praksi demokratskih zemalja, a vjernike bi moglo dovesti u situaciju da se moraju opredjeljivati između Crkve i političke opcije, odnosno stranke koju podržavaju".
No, priopćenje je izazvalo nove reakcije Crkve. Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije biskup Marin Srakić i nadbiskup i metropolit zagrebački kardinal Josip Bozanić sutradan su izjavili kako su iznenađeni "načinom i sadržajem priopćenja o susretu i razgovoru" Mesićeva savjetnika i Francisca Javiera Lozana "budući da ih je apostolski nuncij izvijestio kako sadržaj spomenutoga priopćenja nije bio usuglašen i zajednički prihvaćen". Dvojica biskupa dodala su kako se zbog toga "dobiva dojam kao da je po dobro poznatoj praksi iz bivših komunističkih vremena insceniran slučaj kako bi se dala određena poruka našoj javnosti".
Odnosi između predsjednika države i vrha Katoličke crkve u Hrvatskoj time su se dodatno zaoštrili.
Profesor teologije, Petar Kuzmič, rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku - predavač na poslijediplomskom studiju bostonskog sveučilišta, kaže pak u tjedniku Feral Tribune, kako bi otvorena podrška Crkve HDZ-u mogla izazvati suprotne učinke od željenih. "Možda je i naš narod već dovoljno sazrio tokom posljednjih godina, pa će takvi istupi na kraju ispati kontraproduktivnima. Jer, ljudi ipak nisu glupo stado kojemu neki pastir može narediti smjer, da idu na ovu ili onu stranu kako mu se kaže. Glasanje na izborima je, uostalom, pitanje savjesti i zrelog razmišljanja svakog pojedinca", kaže Kuzmič, dodajući da su neki istupi crkvenih velikodostojnika "protuustavni i nezamislivi u zemljama razvijene demokracije".
No, i u izbornoj poruci Hrvatske biskupske konferencije, upućene vjernicima 5. studenoga, kad se pažljivo iščita, vidljivo je da Crkva, iako nigdje ne spominje imena stranaka za koje vjernicima sugerira da za njih glasaju, ipak ne krije svoju naklonost prema strankama konzervativne političke opcije. Biskupi su tako poručili vjernicima da glasaju za one koji se zalažu za vjeronauk u školi, koji se protive pravu na abortus, te za one koji se zalažu za neradnu nedjelju.
"Iako bi Crkva trebala biti neutralna, iz biskupske predizborne poruke može se zaključiti koje stranke podupiru", rekao je za Dnevnik Hrvatske televizije osječki novinar, teolog Ivica Šola. "Mislim da bih trebao biti naivan i ne reći da većina svećenika preferira konzervativne stranke, drugim riječima, stranke desnog centra".
Analitičari pak upozoravaju da ono što Crkva uvijeno i sofisticirano poručuje s vrha, sasvim drugačije izgleda u malim, osobito ruralnim sredinama, u kojima svećenici otvoreno i bez ustezanja vjernicima sugeriraju za koju stranku glasati.
