Ivo Sanader
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader izbačen je iz stranke nakon što je pokušao izvesti dramatični unutarstranački puč i preuzeti vlast u vladajućem HDZ-u. Sanaderov nenadani istup bio je potpuni šok. Dogodio se u najnezgodnijem mogućem trenutku, u samom finišu predsjedničkih izbora, čiji se drugi krug održava 10. siječnja
Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader izbačen je iz stranke nakon što je pokušao izvesti dramatični unutarstranački puč i preuzeti vlast u vladajućem HDZ-u. Sanader je u nedjelju 3. siječnja – potpuno neočekivano, baš kao što je iznenada 1. srpnja prošle godine, bez ikakvog obrazloženja i najave, dao stavku na mjesto premijera i šefa vladajuće strane - sazvao novinare i u sjedištu HDZ-a obznanio svoj povratak u politiku. Pri tom je oštro kritizirao premijerku Jadranku Kosor za loše vođenje stranke, pokrepljujući to slabim izbornim rezultatom HDZ-ovog predsjedničkog kandidata Andrije Hebranga, koji je ispao iz predsjedničke utrke osvojivši tek 12 posto glasova. Dodao je kako je Hebrangov loš rezultat odraz "nesnalaženja u vođenju stranke".
Sanader, koji nakon samovoljnog izlaska iz politike ima funkciju počasnog predsjednika HDZ-a i sva prava koja pripadaju čelnim ljudima stranke rekao je kako je pogriješio kada se potpuno povukao iz politike, te da se sada u nju vraća kako bi "ojačao HDZ". U sjedištu stranke, na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma, pojavio se bez znanja aktualne premijerke i predsjednice HDZ-a, Jadranke Kosor. U njegovu društvu bilo je i 12 parlamentarnih zastupnika, među njima i predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić. To je trebalo poslati jasnu poruku Jadranki Kosor o njegovoj moći: Ukoliko se usprotivi njegovom povratku u politiku lako bi mogao srušiti njenu Vladu, budući da bez 12 zastupnika koje on kontrolira, više ne bi imala većinu u parlamentu. Iznimno važno za Sanadera bilo je što je uz njega stao i šef parlamenta, Luka Bebić, formalno drugi najmoćniji čovjek u državi.
Sanaderov nenadani istup bio je potpuni šok. Dogodio se u najnezgodnijem mogućem trenutku, u samom finišu predsjedničkih izbora, čiji se drugi krug održava 10. siječnja. Destabiliziranje Vlade, ali i parlamenta, u trenutku primopredaje vlasti (sadašnji predsjednik Republike Stjepan Mesić vlast će novoizabranom šefu države, predati 18. veljače) moglo je izazvati nesagledive posljedice za političku stabilnost zemlje. Stvari su, te nedjelje 3. siječnja – nakon Sanaderovog stranačkog puča - izgledale prilično dramatično. Tim prije što se primjeraka Kosor cijeloga dana nije oglašavala i nije bilo jasno kakve će poteze povući.
Ona je, međutim, u međuvremenu, grozničavo razgovarala s članovima predsjedništva HDZ-a, ministrima u svojoj Vladi i s koalicijskim partnerima, ali i s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. Bilo je važno da vidi na koga u tim dramatičnim trenucima može računati, kako bi povukla poteze koje je namjeravala i koje je javnost od nje očekivala.
Nalazila se u vrlo delikatnoj situaciji. Sanader je, odlazeći s čela Vlade u ljeto prošle godine i ostavljajući zemlju u teškim gospodarskim prilikama, upravo nju izabrao za svoju nasljednicu, misleći kako će ga, kao i do tada, bespogovorno slušati i slijepo slijediti. Nadao se da će i dalje upravljati zemljom iz sjene i u pogodnom se trenutku vratiti. No, prevario se.
Iako je, zbog teške situacije u kojoj se zemlja našla i prazne državne blagajne, morala povući iznimno nepopularne poteze kakvo je uvođenje kriznog poreza (tri posto na sve plaće i primanja veće od 3.000 kuna, što je oko 410 eura) te povećati stopu poreza na dodanu vrijednost s 22 na 23 posto, podrška koju je uživala u javnosti počele je rasti. Popularnost je počela stjecati odlučnom borbom protiv korupcije. Ne samo da je zbog umiješanosti u afere smijenila potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, već je odlučno krenula u raščišćavanje prilika u državnim tvrtkama koje su, pokazalo se, bile leglo kriminala i korupcije. Smijenjeni su čelni ljudi Hrvatske elektroprivrede, u zatvoru su završili direktori Hrvatskih autocesta, prehrambenog giganta "Podravka", šefovi državne Poštanske banke… Sve to u Sanaderovo je vrijeme bilo nezamislivo. Uz to, njegovo se ime počelo pojavljivati i u vezi afere u austrijskoj Hypo Alpe Adria banci, odakle su stizale tvrdnje da je uzimao provizije za naglo širenje poslova te bankarske kuće u Hrvatskoj.
Pojedini oporben političari, prije svih parlamentarni zastupnik iz Istre, Damir Kajin, ali i pojedeni mediji, sve su češće upozoravali da "glava kriminalne hobotnice" vodi prema bivšem premijeru. Dio analitičara sklon je tvrdnjama da je upravo strah od mogućeg kaznenog progona zbog umiješanosti u te afere bio i osnovni motiv Sanaderove želje da se vrati u politiku, kako bi mogao spriječiti takve pokušaje. No, on sam to je otklonio rekavši novinarima, dok je najavljivao svoj povratak, da s aferama nema ništa i da sigurno ne bi napustio položaj najmoćnijeg čovjeka u državi da je bilo što s njima imao. Posredno, to znači: ne bi odlazio s funkcije premijera da se bojao kaznenog progona jer bi, kao premijer, lakše mogao opstruirati istragu.
Samo 24 sata nakon što je pokušao izvesti puč, Sanader je izbačen iz stranke. Već rano ujutro, sljedećeg dana, u ponedjeljak, 4. siječnja, kad je bila sigurna da je većina utjecajnih stranačkih čelnika uz nju, Jadranka Kosor sazvala je svoje najbliže suradnike. Odluka je bila donesena: predložit će predsjedništvu HDZ-a da se Sanadera isključi iz stranke. Odluka je prošla glatko – 16 članova predsjedništva HDZ-a podržalo je takav prijedlog, samo je troje bilo protiv, a dvoje suzdržanih. Čak je i većina onih koji su u nedjelju bili uz Sanadera povukla svoje mišljenje, tvrdeći kako nisu znali da Sanader zapravo želi napraviti puč.
"Nitko ne može otići a da ostane, niti može ostati a da je otišao. Ne može se nakon šest mjeseci reći 'sad se vraćam'. Mi smo preuzeli odgovornost za ovu zemlju i stranku, a ja ne mogu i neću raditi po nečijim napucima, niti ću biti na čelu stranke, a da drugi povlače konce", rekla je Jadranka Kosor.
Do prije pola godina najmoćniji čovjek u državi tako je doživio sramotan izlazak iz politike, prvo kad je zemlju ostavio u gotovo bezizlaznoj situaciji, otišavši bez objašnjenja, a potom kada se na političku pozornicu htio vratiti neuspjelim unutarstranačkim pučem.
Odlazeći predsjednik Republike Stjepan Mesić apelirao je na oporbu da ne zaziva izvanredne izbore i ne otežava poziciju sadašnje predsjednice Vlade. Naime, dio oporbe – prije svega najjača opozicijska stranka, SDP - odmah je počeo tražiti prijevremen izbore, rekavši da tako dramatična zbivanja u HDZ-u pokazuju da ta stranka nije u mogućnosti dalje voditi zemlju.
Analitičari se uglavnom slažu s Mesićevim mišljenjem, smatrajući da bi razdoblje tehničke vlade – od raspisivanja izbora do formiranja nove – trajalo nekoliko mjeseci koje bi se na stanovit način moglo nazvati "bezvlašćem" i gubljenjem dragocjenog vremena, što bi bilo pogubno za zemlju u teškim ekonomskim prilikama.
No, s duge strane Jadranka Kosor ipak bi mogla imati problema. Vrati li se Ivo Sanader u parlament, kao što je najavio, i povuče li za sobom nekoliko zastupnika te stranke, HDZ i njegovi koalicijski partneri mogli bi postati manjina u parlamentu. Zato muke aktualne premijerke nikako ne prestaju, a pred njom, kao i pred Hrvatskom, i dalje visi pitanje kako će ta cijela priča na kraju završiti.
