Bundestag (foto Arne Bevaart )
Iz Njemačke, donedavno najvećeg hrvatskog saveznika i zagovornika priključenja EU, čuju se glasovi da Hrvatska za to još nije spremna. Službeni Zagreb je konsterniran i u šoku jer takvo što nije očekivao. Prošlo vrijeme "Danke Deutschland"
Nešto više od osam mjeseci koliko je preostalo do 1. srpnja 2013., datuma kada bi Hrvatska trebala postati novom članicom Europske Unije, iz Njemačke, donedavno najvećeg hrvatskog saveznika i zagovornika priključenja EU, čuju se glasovi da Hrvatska za to još nije spremna. Službeni Zagreb je konsterniran i u šoku jer takvo što nije očekivao. Ponajmanje od Njemačke, zemlje koja je, nakon raspada Jugoslavije 1991., odigrala ključnu ulogu u međunarodnom priznavanju Hrvatske. Iz tog vremena datira i pjesma "Danke Deutschland", koja se, poput svojevrsne himne zahvalnosti, vrtjela po programima državne televizije i radija, a u nekim mjestima, kao što su Vinkovci u Slavoniji, tadašnji njemačkih ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher, dobio je i svoju ulicu.
Prvo je utjecajni Frankfurter Allgemeine Zeitung izišao s komentarom kako Hrvatska još ne ispunjava uvjete za članstvo u EU, te kako je Bruxelles obećao da više neće ponoviti greške učinjene prilikom primanja Rumunjske i Bugarske, a sada u članstvo prima Hrvatsku, zemlju ništa manje korumpiranu i generalno nespremnu. A onda je Norbert Lammert, predsjednik njemačkog parlamenta, to i potvrdio: ''Najnovije izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske, upravo zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, moramo uzeti ozbiljno. Očito, Hrvatska još nije spremna za ulazak'', rekao je Lammert u razgovoru za Die Welt.
"Radi se o jasnoj poruci koja ne bi trebala iznenaditi hrvatsku Vladu. Trebali su više raditi na ispunjavanju uvjeta, a ne gubiti vrijeme. Sad vrijeme istječe i Vlada mora ozbiljno raditi na ispunjavanju preostalih uvjeta", rekla je za zagrebački Jutarnji list Doris Pack, zastupnica CDU-a u Europskom parlamentu, koja je u vrijeme stjecanja hrvatske nezavisnosti u medijima bila prikazivana kao osvjedočena prijateljica Hrvatske.
Oštra upozorenje iz Berlina uslijedila su netom nakon izviješća Europske komisije koja nadzire što je na preostaloj dionici puta ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji službeni Zagreb ispunio, a što nije.
"Hrvatska napreduje u ispunjavanju preuzetih obveza za članstvo u EU, ali još treba uložiti dodatne napore kako bi riješila preostale zadaće", stoji u spornih 10 točaka, u kojima se, među ostalim, navode već poznata problematična mjesta: od privatizacije brodogradilišta i reforme pravosuđa, do carinskih i graničnih priprema za uspostavu granica Unije, ali i formiranje povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, te prihvaćanje novog zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se pojačala njegova učinkovitost.
"U izvješću Europske komisije u proljeće bila je nabrojana 51 obveza, koju je trebalo ispuniti do punopravnog članstva. U ovom izvješću ostalo je 10 zadaća. I umjesto 33 poglavlja na koja su se odnosile zadaće nabrojane ovog proljeća, sada se one odnose samo na četiri poglavlja", rekla je ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, nastojeći ublažiti šok. No, dodala je: "Svako upozorenje uzimamo ozbiljno, ali smatramo da je Hrvatska u stanju ispuniti zadaće koje je u ovom izvješću dobila."
U hrvatskim medijima, ali i u nekim političkim krugovima, pojavile su se spekulacije da je Njemačka toliko kritična prema Hrvatskoj zato što je ondje na vlasti CDU, a u Hrvatskoj lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima. No, onda se oglasio i Michael Roth
zastupnik SPD-a (socijaldemokratske partije) zadužen na europska pitanja koji je prema Hrvatskoj bio još oštriji: "Kad je Hrvatska u pitanju, moramo dati zastrašujući primjer drugima", rekao je i naglasio da Hrvatska mora otkloniti sve primjedbe Europske komisije.
"U suprotnom Bundestag neće ratificirati pristupni pregovor", zaprijetio je Roth.
Hrvatsku čeka još jedno, posljednje izvješće u proljeće sljedeće godine. Upravo zbog toga neke su zemlje oklijevale s ratifikacijom hrvatskog ugovora o pristupanju Uniji. Od 27 zemlja EU, ratifikaciju hrvatskog sporazuma u svojim je parlamentima izglasalo je 16 država. Italija je to, kao prva velika članica Unije, učinila još u veljači ove godine. Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić uvjerena je da će do kraja godine to učiniti još četiri države, članice Unije, a preostalih sedam sljedeće godine, do 1. srpnja kada bi Hrvatska, napokon, trebala postati 28. članica EU.
Da bi Hrvatska mogla imati problema s ulaskom u Uniju pokazalo se već prije nekoliko mjeseci kada je Slovenija, prvo uvijeno, a onda i otvoreno, najavila da bi mogla odbiti ratifikaciju ne riješi li se spor oko Ljubljanske banke, koji odnose dvije države opterećuje već više od 20 godina. Hrvatske je, naime, odbila dopuštenje Novoj ljubljanskoj banci za poslovanje u Hrvatskoj dok ne isplati štedne uloge Ljubljanske banke koje su hrvatski štediše u njoj imale dok su obje zemlje još bile u sastavu Jugoslavije. Taj dug, s kamatama, procjenjuje se na oko 400 milijuna eura. Slovenija odbija isplatit ga jer tvrdi da otprilike isto toliko hrvatske tvrtke duguju toj banci, te da bi međusobna potraživanja trebalo riješiti u okviru sukcesije bivše Jugoslavije.
I dok se službeni Zagreb nije previše brinuo zbog moguće nove ucjene Slovenije (ta je zemlja gotovo dvije godine blokirala hrvatske pregovore s Unijom), vjerujući da ostale članice Unije to neće dopustiti, Njemačka upozorenja shvaćena su krajnje ozbiljno. Tim prije što bi takav njemački stav lako mogao izazvati slične reakcije Velike Britanije i Nizozemske, zemalja koje su i ranije izražavale veliku skepsu prema ulasku Hrvatske u Uniju.
Kakav bi politički potres na hrvatskom unutrašnjem planu izazvala moguća odgoda ulaska zemlje u Uniju, u ovom trenutku teško je i zamisliti.
