Dok se Hrvatska u ponedjeljak danom nacionalne žalosti opraštala od sedmorice vatrogasaca stradalih u gašenju požara u Nacionalnom parku Kornati prošlog četvrtka, u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju umro je još jedan vatrogasac. Hrvatska je još u šoku i svi traže odgovor na pitanje kako je bilo moguće da se dogodi takva nesreća
Dok se Hrvatska u ponedjeljak danom nacionalne žalosti opraštala od sedmorice vatrogasaca stradalih u gašenju požara u Nacionalnom parku Kornati prošlog četvrtka, u zagrebačkoj Klinici za traumatologiju umro je još jedan vatrogasac. Tako se broj stradalih u najvećoj nesreći u povijesti hrvatskog vatrogastva popeo na osam žrtava. Nažalost, po svemu sudeći to neće biti konačna brojka: trojica vatrogasaca, stradalih u istoj nesreći, koji se nalaze na liječenju u dvije zagrebačke bolnice i dalje su kritično. Liječnici se suzdržavaju prognoza, jer su opekline koje su stradali vatrogasci zadobili toliko teške da je malo nade za njihov oporavak.
Hrvatska je još u šoku i svi traže odgovor na pitanje kako je bilo moguće da se dogodi takva strašna nesreća. Iako je na jadranskim otocima i u zaleđu ove godine bilo mnogo požara, sve je prošlo bez ljudskih žrtava, pa je ova godina - kad je u pitanju borba protiv vatrene stihije - trebala biti jedna od najuspješnijih. Tako bi i bilo da u četvrtak, 30. kolovoza nešto prije podneva nije planuo požar na Kornatskom otočju i da 23 vatrogasca iz Šibenika i okolnih mjesta nisu helikopterom Hrvatske vojske prebačeni na otok, u Nacionalnom parku Kornati, kako bi ugasili požar.
Nesretni vatrogasci na otok su stigli iza 14 sati, a ubrzo nakon toga dogodila se tragedija. Akcija je, očito, bila vrlo loše vođena i dio vatrogasaca našao se u plamenoj klopki bez izlaza. Već oko 17 sati, kad su počeli stizati pozivi za pomoć, šestorica vatrogasaca bili su mrtvi, a sedmorica teško opečenih izvučena su iz obruča. Od te sedmorice, u međuvremenu su umrla još dvojica, dok je stanje preostale trojice, od petero onih koji se nalaze u bolnicama, i dalje kritično.
Hrvatsku javnost posebno je potresla činjenica da je među poginulima bio i malodobni dječak Marko Stančić kojemu je bilo nepunih 17 godina i koji je na dan kada je sahranjen, trebao krenuti u treći razred srednje tehničke škole u Šibeniku. Bio je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Tisnog, kraj Šibenika. Ništa manje potresna nije ni smrt dvojice 19-godišnjaka, Hrvoja Strikomana i Gabriela Skočića. Tragedija tih mladih ljudi jednako je potresna kao i smrt oca i sina, Ivice i Ante Crvelina.
Smrt šestorice vatrogasaca, koji su stradali na licu mjesta, zaista je bila stravična. Oni su živi izgorjeli i nisu se, kao što se pretpostavljalo, ugušili ugljičnim monoksidom iz dima koji ih je zajedno s vatrom obavio. Nalaz patologa splitske bolnice, koji su obavili obdukciju stradalih, potvrdio je njihovu užasnu smrt.
Očito poučene iskustvom iz Grčke, gdje se odgovornost za tamošnje požare koji su poharali zemlju izrodila u protuvladino raspoloženje, hrvatske su vlasti inicirale odlučnu akciju kako bi se utvrdila odgovornost za tragediju. Policija je brzo priopćila kako je za izazivanje požara odgovoran recepcionar Nacionalnog parka Kornati, koji je nesmotreno bacio neugašeni opušak cigarete. Planula je suha trava, a snažan vjetar ubrzo je proširio požar. No, otkrivanje izazivača požara nije umirilo javnost, a naročito ne obitelji poginulih stradalih vatrogasaca. Oni se pitaju tko je vodio akciju slanja vatrogasaca na mjesto požara i tko je pri tome učinio pogrešku koja je osam ljudi stajala života.
Komemoracija za poginule vatrogasce, održana u ponedjeljak u Šibeniku, zbog toga se i pretvorila u incident. Rodbina poginulih glasno je prosvjedovala, tražeći na skupu, na kojem su bili prisutni i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, te premijer Ivo Sanader, da se kazne odgovorni koji su vodili cijelu akciju. "To je ubojstvo", govorili su oni kroz plač. "Tražimo da se oštro kazne oni koji su naše najmilije poslali u smrt".
Hrvatski mediji također traže odgovornost krivaca, a naslovi s udarnih stranica ("Bačeni u smrt", Jutarnji list, ili "Poslali ste djecu u pakao" Večernji list) sugeriraju da je akcija gašenja požara očajno vođena i da su vatrogasci nepotrebno žrtvovani. U tom tonu je i izjava hrvatskog predsjednika Mesića, koji je i na komemoraciji ponovio sličnu tezu, izrečenu onoj kada je prije dva dana u zagrebačkoj bolnici, posjetio stradale vatrogasce.
Mesić je tada rekao kako mu nije jasno zašto su vatrogasci pozvani da gase požar koji nije ugrožavao ni ljude ni njihove kuće, već da je gorjela samo trava i nisko raslinje. Na komemoraciji u Šibeniku, tragediju vatrogasaca usporedio je sa stradanjima vojnika u ratu ali je naglasio i veliku razliku: "U ratu gubitak ljudskih života ima cijenu očuvanja slobode i života drugih, no ovoga puta životi su izgubljeni u bespotrebnoj avanturi, jer ništa nije vrjednije od ljudskog života, ni najvrjednija materijalna dobra, a kamoli trava ili koja kuća. Samo je drugi ljudski život vrijedan života", rekao je Mesić.
"Još stojimo pred pitanjima koja traže odgovore", rekao je premijer Ivo Sanader
obećavši kako će se dobiti odgovori tko je odgovoran za tragediju "Ne dvojimo, stoga, oko potrebe njihove misije", nastavio je Sanader, "ali moramo pokazati snagu usred tuge i boli i naučiti pouku o ozbiljnosti požara kao ugrožavanja ljudskih života i materijalnih dobara, ali i same nacionalne sigurnosti".
Hrvatska je još u šoku od tragedije kakva se ne pamti u mirnodopskim uvjetima. Ta tragedija nikoga nije ostavila ravnodušnim, no nažalost osam izgubljenih života, vjerojatno neće biti i njena konačna bilanca. Kao što ni kažnjavanje onih u zapovjednom lancu koji su te ljude, nestručnim vođenjem akcije, poslali u smrt, neće nadomjestiti prazninu u obiteljima koje su izgubile svoje članove.
