Il leader della Sdp, Ivica Racan
Dok se vođa hrvatske oporbe, socijaldemokrat Ivica Račan, bori se za život, popularnost njegove stranke značajno raste. Analitičari se slažu da je porast popularnosti SDP-a uvjetovan dostojanstvenim načinom na koji se Račan ponio u borbi s opakom bolešću
Dok se vođa hrvatske oporbe, socijaldemokrat Ivica Račan (63), bori se za život, nakon što mu je u Gradskoj klinici Bogenhausen u Muenchenu 12. veljače, zbog karcinoma, odstranjen bubreg i mokraćovod, popularnost njegove stranke - Socijaldemokratske stranke (SDP) značajno raste. Prema istraživanjima nekoliko agencija, čije rezultata objavljuju hrvatski mediji, SDP je po popularnosti pretekao vladajuću Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ), premijera Ive Sanadera. Da su izbori u Hrvatskoj danas, SDP bi bio pobjednik.
No, Hrvatskoj je do parlamentarnih izbora ostalo nešto manje od 40 tjedana i do tada se mnogo toga može promijeniti. Račanov SDP, prema svim istraživanjima javnog mišljenja, s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) mjesecima je vodio mrtvu trku, koja se, ovisno o mjesecu ili agenciji koja mjeri popularnost političkih stranaka kod birača, neznatno razlikovala. SDDP je redovito zaostajao za HDZ-om za nekoliko postotaka, ali, teška bolest vođe SDP-a, dovela je do značajnog povećanja popularnosti te stranke, pa sada SDP - slažu se manje-više sve ankete - ima oko dva posto prednosti pred vladajućim HDZ-om.
Analitičari se slažu da je porast popularnosti SDP-a uvjetovan dostojanstvenim načinom na koji se Račan ponio u borbi s opakom bolešću, te jednakim takvim pristupom njegove stranke. Ističu kako su Račanovo osobno poštenje i njegova politička mudrost, također pridonijeli porastu rejtinga stranke.
Račanu je u Muenchenu, kamo je došao na pregled zbog bolova u ramenu, prvo dijagnosticiran atipični, agresivni tumor smješten u lopatici, no ustanovilo se da su u pitanju metastaze, te da je primarni tumor zahvatio lijevi bubreg i mokraćovod. Za Ivicu Račana, bivšeg premijera u koalicijskoj vladi lijevog centra (2000. - 2003.) to je vjerojatni kraj političke karijere, a za njegovu stranku - Socijaldemokratsku partiju (SDP), veliko iskušenje.
Račan se nadao da bi na izborima u studenom ove godine, u koaliciji s nekom od stranaka centra, s kojima je 2000. godine formirao vlast, mogao pobijediti i tako ponovno, kao i tada, svrgnuti s vlasti do tada vladajući i nepobjedivi HDZ. No, njegova bolest i posve vjerojatno povlačenje iz političkog života, dramatično mijenjaju političke prilike u Hrvatskoj, u kojoj je - iako do izbora ima još više od sedam mjeseci - izborna kampanja već započela. To prije svega zbog toga što je posve neizvjesno što će se događati s najjačom oporbenom strankom - SDP-om i hoće li ona neokrnjena isplivati iz situacije u kojem se našla, u najdelikatnijem mogućem trenutku.
"Premda se u SDP-u trude dokazati da je stanje redovno, ta stranka bez Račana nikako nije ista. Bez obzira na to hoće li se on vratiti, u stranci je na neki način već počela postračanovska faza", kaže ugledna komentatorica tjednika Globus, Jelena Lovrić.
Najizglednija osoba koja bi mogla zamijeniti Račana na čelu SDP-a jest sadašnja potpredsjednica te stranke, Željka Antunović. U vrijeme dok je Račan bio premijer, ona je obnašala dužnost potpredsjednice Vlade, a jedno je vrijeme bila i ministrica obrane. U parlamentu, ona je SDP-ov frontman, koji uvijek ulazi u najžešće bitke s vladajućima. Upitana tko bi mogao biti Račanov nasljednik i vidi li ona sebe u toj ulozi, odgovara kako je "Račan samo privremeno odsutan, još je uvijek predsjednik stranke, nije abdicirao i vjerojatno to neće ni učiniti u izbornoj godini".
No, Željka Antunović nikako nije jedini pretendent za Račanova nasljednika. Iako se trenutno, zbog Račanove bolesti, bitka za njegovo nasljeđe još javno ne manifestira, činjenica je da se ispod površine ona već naslućuje. Drugi ozbiljan pretendent je moćni gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić. On se za sada čuva od pokazivanja takvih ambicija, svjestan da bi prerana kandidatura, u vrijeme dok je Račan u bolnici nakon teške operacije, bila neprimjerena. Izjavio je kako "zasad nema" ambicija kandidirati se za Račanova nasljednika i dodao kako mu je funkcija gradonačelnika Zagreba i predsjednika zagrebačke organizacije SDP-a sasvim dovoljna.
No, oni koji poznaju Bandića, znaju da su njegove političke ambicije velike. Uostalom, ne tako davno Bandić nije krio da se ima namjeru kandidirati i za predsjednika Republike, kada Stjepanu Mesići 2010. istekne drugi mandat.
Naravno, kandidata je još, a bolji poznavatelji prilika u toj stranci kažu kako se ispod površine već osjeća snažna borba za Račanova nasljednika. To, off the record, govore i članovi najužeg vodstava SDP-a. "Naravno, svi pretendenti na Račanovo mjesto znaju kako nije mudro javno izlaziti s takvim najavama dok se Račan bori s teškom bolešću. No, lobiranja su već počela i nekoliko je kandidata u igri", kaže dužnosnik Račanove stranke koji nije želio da ga se imenuje.
Kao i svaka velika stanka, ni SDP nije imun od frakcija i različitih političkih opcija koji vladaju unutar same stranke. Frakcije u SDP-u nisu legalizirane, mada je ranijih godina bilo ideja da se to učini. Račan je svojim velikim političkim iskustvom, a nerijetko i iznimnim taktiziranjem, što su mu mnogi i zamjerali, uspio sačuvati jedinstvo SDP-a i voditi tu stranku bez većih potresa. Što će biti nakon njega, nije jednostavno reći. No, sigurno je da SDP, slažu se analitičari, nakon Račana više neće biti isti.
