Branimir Glavas
Slučaj Glavaš je postao vruća politička priča koja već tjednima ne silazi s naslovnih strana hrvatskih novina i koja dominira prvim minutama informativnih televizijskih i radijskih emisija
Prvi put u povijesti hrvatskog parlamentarizma, jedan zastupnik izravno je iz tog najvišeg predstavničkog tijela završio u zatvoru. Dogodilo se to Branimiru Glavašu, donedavno jednom od, neformalno, najmoćnijih političara u Hrvatskoj, nad kojim se već više od godinu dana provodi istraga zbog osnovane sumnje da je odgovoran za niz ratnih zločina počinjenih tokom ratnih godina 1991. i 1992., u Osijeku, četvrtom po veličini gradu u Hrvatskoj. Glavaš se u pritvoru nalazi od 26. listopada i od tada štrajka glađu, tvrdeći kako je nevin i kako se protiv njega vodi montirani politički proces. Slučaj Glavaš tako je postao vruća politička priča koja već tjednima ne silazi s naslovnih strana hrvatskih novina i koja dominira prvim minutama informativnih televizijskih i radijskih emisija. No, slučaj Glavaš ozbiljno je uzdrmao i vladajuću stranku, Hrvatsku demokratsku stranku (HDZ), premijera Ive Sanadera, a mogao bi - kako se čuje posljednjih dana - dovesti i do prijevremenih parlamentarnih izbora.
Glavaševo lišavanje slobode bilo je privremeno, budući da Hrvatski sabor, kao jednino mjerodavno tijelo koje odlučuje može li se zastupniku skinuti imunitet koji ga štiti od kaznenog progona, u vrijeme kad je Glavaš pritvoren, nije zasjedao. No, budući da su državni tužitelj, a potom i istražni sudac koji povodi istragu, tražili Glavaševo pritvaranje s obzirom na evidentan utjecaj na svjedoke, parlamentarna komisija, koja po zakonu o tome odlučuje dok Sabor ne zasjeda, donijela je odluku da Glavaš može u pritvor. Ipak, ta je odluka bila privremena i morao ju je potvrditi parlament na svom prvom zasjedanju. Kad se to dogodilo, nastala je prava bura.
Dan nakon što je ušao u zagrebački zatvor, Glavaš je proglasio štrajk glađu, objasnivši to činjenicom da je u međuvremenu okrivljen i za niz okrutnih ubojstava srpskih civila na rijeci Dravi u zimu 1991., s čim on - kako tvrdi - nema nikakve veze. Do tada, naime, istraga o njegovoj umiješanosti u ratni zločin, vodila se isključivo zbog likvidacije dvojice srpskih civila koji su bili zatočeni u garažama nadomak njegovog ratnog ureda. Taj slučaj hrvatski su mediji prozvali "slučaj garaže", no nekoliko dana prije nego što će Glavaš završiti u pritvoru zbog utjecaja na svjedoke, osječka je policija otkrila Glavaševu povezanost i s nizom ubojstava na obali rijeke Drave. Desetak srpskih civila pogubljeno je na istovjetan način - uhapšeni su u svojim stanovima, odvođeni na ispitivanja nakon čega su, ruku vezanih na leđima i s ljepljivom trakom oko usta, odvođeni na obalu Drave, gdje su likvidirani metkom u potiljak. Hrvatski mediji, zbog načina kako su likvidacije obavljanje, nazvao je taj niz zločina "akcija selotejp".
Policijska istraga je ustvrdila, a to je potvrdilo i nekoliko pripadnika jedince koja je sudjelovala u tim likvidacijama, da je iza svega stajao Glavaš. Najteže ga tereti njegova nekadašnja tajnica Gordana Getoš Magdić koja je u vrijeme kad su se zločini događali imala samo 22 godine. Ona je policiji potvrdila da je Glavaševe pisane ili usmene naredbe prenosila vojnicima koji su zatim stupali u akciju. Sistem je bio smišljen vrlo lukavo: trojica vojnika privela bi odabranog srpskog civila, druga trojica bi ga ispitivali, nakon čega bi ga preuzela treća trojka, odgovorna za likvidacije.
Kad je policija, razotkrivši taj zločin, podnijela i drugu kaznenu prijavu protiv Glavaša, tužiteljstvo je zatražilo pritvaranje Glavaša i po osnovi osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela. Naime, prema hrvatskom zakonu nekoliko je razloga zbog kojih sud, u fazi istrage, može osumnjičeniku odrediti pritvor. Uz već spomenuto, pritvor se može odrediti zbog mogućeg utjecaja na svjedoke (zbog čega je Glavaš 26. listopada i pritvoren), zbog mogućnosti za ponavljanje istog kaznenog djela, te zbog mogućeg uznemirenja javnosti ukoliko je počinitelj zločina na slobodi.
Kako je istražni sudac koji provodi istragu o "slučaju garaže" pritvor zatražio samo temeljem odredbe koja pritvaranje omogućuje ako okrivljeni utječe na svjedoke, postojala je mogućnost da Glavaš izađe iz pritvora čim zadnji svjedok bude ispitan. Nekoliko dana prije nego što bi se to dogodilo, svoju je sjednicu započeo Hrvatski sabor. U međuvremenu stigao je i zahtjev Državnog odvjetništva i istražnog suca da se Glavašu, s obzirom na njegovu umiješanost u novootkriveni zločin likvidacija civila na Dravi, pritvor odredi i po osnovi osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela. Na stolu predsjednika Sabora, Vladimira Šeksa, tako se našao zahtjev da se Glavašu ukine imunitet i za osobito teško kazneno djelo, kao i zahtjev za skidanje imuniteta kako bi se mogla provesti istraga u "slučaju selotejp".
Glavašev štrajk glađu, koji je u to vrijeme već bio ušao u treći tjedan, kao i činjenica da su njegovi odvjetnici bombardirali hrvatsku javnost izjavama da je Glavaš spreman ići do kraja, prenoseći njegove poruke tipa "radije ću umrijeti nego živjeti u ovakvoj Hrvatskoj",te "je li moja grobnica spremna?", iskoristila je desnica. I to ne samo ona krajnja, već i desnica unutar vladajuće stranke, HDZ, koja je dominirala u Tuđmanovo vrijeme.
Prije sjednice parlamenta, 15. studenoga, tajno su se sastali premije Sanader (inače i predsjednik vladajuće stranke, HDZ-a); predsjednik Sabora, također član HDZ-a. Vladimir Šeks; Anto Đapić, gradonačelnik Osijeka i predsjednik Hrvatske stranke prava, najdesnije stranke u parlamentu, te Vladimir Šišljagić, član Glavaševe stranke koji je napustio HDZ, kad je Glavaš iz njega izbačen. Oni su, na inicijativu Đapića, koji otkako je Glavaš u pritvoru predvodi akcije za njegovo oslobađanje, navodno dogovorili model kako da se Glavaša pusti iz pritvora. Prema onome što je kasnije izjavljivao Đapić, Sabor je trebao potvrditi odluku svoje imunitetske komisije da se Glavašu odredi pritvor po osnovi utjecaja na svjedoke, no ne i novi zahtjev da ga se pritvori zbog težine kaznenog djela i provođenja istrage u "slučaju selotejp". To bi, da je bilo izglasano, značilo da bi Glavaš, već sljedećeg tjedna izašao na slobodu, budući da je ostalo još samo nekoliko svjedoke optužbe koje je trebalo ispitati.
Ali kad je predsjednik Sabora Vladimir Šeks, jedan od nekolicine preostalih tvrdolinijaša u vrhu HDZ-a, namjeravao staviti takav prijedlog na glasanje, zazvonio je njegov telefon. Premijer Sanader, ujedno i predsjednik HDZ-a, zatražio je da se glasanje o Glavaševom imunitetu odgodi za sljedeći tjedan. Sanaderu je naime bilo jasno da si kao premijer zemlje koja želi ući u Europsku Uniju ne može dozvoliti da Sabor donese odluku kojem bi jednog okrivljenika za teški ratni zločin pustio na slobodu.
Takva Sanaderova odluka, kao i njegovo discipliniranje vlastite stranke, te naređenje svim zastupnicima HDZ-a da moraju glasati za skidanje imuniteta Glavašu onako kako je to zatražio sud, ražestili su Đapića. Kad je Sabor s nadmoćnom većinom prošle srijede tako i glasao Đapić je najavio kako će osam njegovih zastupnika "pretvoriti Sanaderu život u pakao", te kako ga više neće podržavati u parlamentu. Đapić je najavio da kreće u otimanje glasača HDZ-u, te da je siguran da će uspjeti isprovocirati prijevremene izbore na proljeće sljedeće godine.
No, njegove prijetnje, bar za sada, samo su prijetnja praznom puškom. Ipak, daljnje kompliciranje "slučaja Glavaš", pogotovo mogućnost da on, ustraje li u štrajku glađu, kao što najavljuje, umre u zatvoru, mogli bi dodatno komplicirati situaciju i dati vjetar u jedra desnice.
Ipak, teško je vjerovati da će Glavaš doista i učiniti ono što najavljuje - štrajkati glađu do smrti - budući da su se pojavile ozbiljnije sumnje da je njegov štrajk strogo kontroliran. Unatoč činjenici da štrajka već mjesec dana, on se uredno i bez ikakvih poteškoća, svakodnevno pojavljuje u sudnici kada istražni sudac ispituje svjedoke. Da je riječ o pravom štrajku glađu, tvrde stručnjaci, on nakon mjesec dana ne bi mogao tako funkcionirati.
