Mladi i posao: rumunjski paradoksi

U europskom kontekstu, Rumunjska je jedna od zemalja s najnižom stopom opće nezaposlenosti i s najvišom stopom nezaposlenosti mladih. Nema naznaka da bi se ovaj trend mogao promijeniti

Rumunjska nije zemlja za mlade. Ovo pokazuju statistike po kojima stotine tisuća mladih Rumunja (u dobi od 15 do 24 godine) nemaju posao. Stopa nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj među najvišima je u Europskoj uniji i iznosi 22,9%. Paradoksalno, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, u Rumunjskoj je u studenom prošle godine zabilježena stopa opće nezaposlenosti od 5,4%, jedna od najnižih na europskoj razini.

Jedan od uzroka nezaposlenosti među mladima jesu niske plaće. Prema anketi koju je u siječnju ove godine provela najveća platforma za online zapošljavanje, eJobs, mladi u dobi od 18 do 25 godina smatraju da bi odgovarajuća plaća trebala iznositi između 3000 i 7000 leja (600-1400 eura). Za najveći dio sudionika ankete (86,2%) najvažniji kriterij za prihvaćanje posla upravo je plaća.

U usporedbi s ostalim dobnim kategorijama, generacija Z prilično je zainteresirana za rad od kuće (34,6%), a još više za hibridni način obavljanja posla (51,8%), uz mogućnost odlučivanja o broju dana provedenih u uredu. “S druge strane, mladi nisu toliko zainteresirani za profil tvrtke i ne pridaju veliku važnost tome je li poslodavac start-up ili multinacionalna kompanija”, izjavila je bukureštanskim medijima Raluka Dumitra, voditeljica marketinga za eJobs.

U Europskoj uniji upravo su pojedine istočne zemlje dostigle najvišu razinu uključenosti mladih u tržište rada. Naime, najniže stope nezaposlenosti među mladima bilježe tri regije u Češkoj i tri u Mađarskoj (ispod 4%). Dinamike u Rumunjskoj potpuno su drugačije. S izuzetkom sjeverozapadnog dijela zemlje, gdje stopa nezaposlenost mladih iznosi oko 7%, položaj mladih po pitanju zapošljavanja i dalje je zabrinjavajući. Stopa nezaposlenosti mladih znatno varira od regije do regije, što je dijelom posljedica neujednačenog gospodarskog razvoja. Najviše zabrinjava situacija u Olteniji, na jugozapadu zemlje, gdje prosječna stopa nezaposlenosti mladih iznosi 21,6% i najviša je na nacionalnoj razini.

U vrhu EU po ranom napuštanju školovanja

Prema Eurostatu, u Rumunjskoj se tijekom 2021. stopa ranog napuštanja školovanja povećala za tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Procjenjuje se da je od 2011., kada je Rumunjska usvojila zakon o obrazovanju koji je i danas na snazi, oko 450.000 djece napustilo školovanje prije završetka srednje škole. Rumunjske vlasti nikada nisu uspjele sniziti stopu ranog napuštanja školovanja ispod 10%, iako su se obvezale da će to učiniti do 2020.

Više od 15% mladih Rumunja u dobi od 18 do 24 godine nije završilo osmi razred. Drugim riječima, od 25 učenika jednog razreda četvero prerano napusti školu.

U ovom kontekstu treba promatrati i podatke o NEET populaciji, tj. o mladima u dobi od 15 do 19 godina koji ne studiraju niti rade. Prema posljednjim podacima Eurostata, prosječna stopa mladih u NEET statusu na razini EU iznosi 6,8%. Najgora situacija se bilježi u Italiji (13,2%), odmah slijedi Rumunjska (12,1%), a na trećem mjestu je Malta (10%).

Rano napuštanje školovanja ima ozbiljne posljedice po život mladih i budućnost zemlje, utičući na smanjenu mogućnost pronalaženja posla i primoranost na rad za niže plaće. Nadalje, mladi koji prerano napuste školu imaju veću vjerojatnost da će živjeti u siromaštvu, imati mentalne poteškoće i biti slabije naklonjeni građanskoj participaciji. Rumunjska je jedna od tri države članice EU koje bilježe najveći pad radno sposobnog stanovništva. Među uzrocima ističu se nizak natalitet, starenje stanovništa i najzad, ali ne i manje bitno, emigracija u inozemstvo gdje je rad bolje plaćen.

Europske politike

Programiranjem kohezijskih politika EU za razdoblje 2021. – 2027. predviđeno je da čak 7,3 milijarde eura iz Europskog socijalnog fonda Plus (ESF+) bude izdvojeno za projekte usmjerene na poboljšanje zapošljavanja, posebno mladih, te na kvalitetno i inkluzivno školovanje i stručno usavršavanje. U pitanju su značajna sredstva koja idu tragom pojedinih inicijativa iz prethodnih godina, poput Inicijative za zapošljavanje mladih, pokrenute u cilju pružanja potpore mladima koji žive u područjima gdje stopa nezaposlenosti premašuje 25%.

Do sada je Rumunjska, poput mnogih drugih europskih zemalja, uspjela iskoristiti ssmo mali dio golemih sredstava EU. Kako je nedavno objasnila bivša rumunjska europarlamentarka i povjerenica Corina Crețu, u 2019. Rumunjska je zauzela posljednje mjesto po povlačenju europskih fondova namijenjenih smanjenju nezaposlenosti među mladima. Također, važno je spomenuti da u Rumunjskoj postoji velika regionalna neujednačenost po pitanju korištenja raspoloživih fondova: pojedine regije uspjele su investirati najmanje polovicu sredstava koja su im stavljena na raspolaganje, dok neke druge nisu iskoristile ni 10%.

Smanjenje nezaposlenosti

Prema analizi koje je uradio portal Crusdeguvernare, tijekom posljednjeg desetljeća Rumunjska je smanjila nezaposlenost među mladima za 2,3 postotna boda, što je jedan od najlošijih rezultata u EU. “Lošije” su bile samo Nizozemska (-2 postotna boda), Njemačka (-1,4 postotna boda) i Luksemburg (-1 postotni bod), koje su međutim pošle od nižih stopa nezaposlenosti, tako da se njihove politike mogu smatrati učinkovitijim od rumunjske.

Dvije zemlje zabilježile su rast stope nezaposlenosti mladih: Švedska (+0,1 postotni bod) i Austrija (0,8 postotnih bodova). Na europskoj razini, stopa nezaposlenosti među mladima u posljednjem desetljeću smanjila se za 6 postotnih bodova.

Još jedna osobenost rumunjskog tržišta rada jeste vrlo visok omjer stope nezaposlenosti mladih i opće stope nezaposlenosti koji iznosi 2,3, što je druga najveća brojka na razini EU, poslije one zabilježene u Portugalu (2,4).

Gospodarski razvoj, ali ne za sve

Rumunjska je u vrhu EU po gospodarskom rastu. Europska komisija procjenjuje da će u ovoj, ali i u sljedećoj godini Rumunjska zabilježiti rast od oko 3%, pozicionirajući se tako na treće mjesto na ljestvici 27 država članica. Međutim, gospodarski rast Rumunjske, u trenutnim okolnostima, mogao bi imati slab utjecaj na položaj mladih Rumunja: četvrtina mlade populacije riskira da ostane nezaposlena i u narednim godinama.