U razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska je od Europske unije dobila skoro četiri milijarde eura za projekte usmjerene na regionalni i socijalni razvoj. Pogledajmo pobliže ključne podatke
U financijskom razdoblju 2014. – 2020. Europska unija je Republici Hrvatskoj uplatila skoro četiri milijarde eura u sklopu europske kohezijske politike . Riječ je o strategiji kojom se promiče ujednačen i održiv teritorijalni razvoj u cilju smanjenja nejednakosti među različitim europskih regijama.
Gotovo trećina ukupnog proračuna Europske unije usmjerena je na kohezijsku politiku, tako da je u financijskom razdoblju 2014. - 2020. u tu svrhu izdvojeno 351,8 milijardi eura za sve države članice EU (tada ih je bilo 28). Ovim sredstvima financirane su stotine tisuća projekata diljem Europe, koji su realizirani u sklopu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR ), Europskog socijalnog fonda (ESF ), Kohezijskog fonda (KF ) i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI ).
Dodatna sredstva su osigurana kroz Interreg programe usmjerene na poticanje suradnje među regijama koje pripadaju različitim državama. Posebni nacionalni i regionalni operativni programi definiraju prioritete i aktivnosti na koje se usmjeravaju dostupna sredstva. Iznos sredstava dobivenih u sklopu kohezijske politike ovisi o stupnju razvoja svake pojedinačne regije: slabije razvijene regije (u kojima je BDP po stanovniku niži od 75 posto EU prosjeka) dobivaju više sredstava od razvijenih regija i onih u tranziciji. Sve hrvatske županije pripadaju skupini slabije razvijenih regija.
Prioriteti kohezijske politike u Hrvatskoj
Više od polovice ukupnih sredstava koje je Hrvatska dobila u financijskom razdoblju 2014. – 2020. izdvojeno je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Hrvatska je najveći dio dobivenih sredstava usmjerila na poticanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, uloživši znatna sredstva i u zaštitu okoliša te u razvoj infrastrukture.
Teritorijalna raspodjela kohezijskih sredstava
Dostupni podaci o iskorištenosti, na razini županija, jednog dijela fondova dodijeljenih Hrvatskoj (2,6 milijardi eura od ukupno 4 milijarde) pružaju uvid u teritorijalnu raspodjelu sredstava.
U apsolutnim brojkama, najveći dio sredstava (485,9 milijuna eura za razdoblje 2014. – 2020.) pripao je Gradu Zagrebu, dok je na drugom mjestu Dubrovačko-neretvanska županija (gotovo 300 milijuna eura).
Važno je, međutim, napomenuti da apsolutne brojke mogu navesti na pogrešne zaključke: intenzitet promjena potaknutih određenim ulaganjima često ovisi o stupnju razvoja gospodarstva dotične regije. Usporedba uloženih kohezijskih sredstava sa BDP-om svake pojedinačne županije u 2014. godini omogućuje nam bolji uvid u efekte europskih investicija u Hrvatskoj. Promatrajući podatke iz ove perspektive, možemo zaključiti da je Grad Zagreb dobio mnogo manje sredstava od ostatka zemlje (oko 33.000 eura za svaki milijun BDP-a u 2014.), dok je Dubrovačko-neretvanska županija potvrdila svoje mjesto među područjima koja privlače najviše kohezijskih sredstava u Hrvatskoj.
Kohezijska sredstva dodijeljena svakoj županiji možemo promatrati i u odnosu na broj stanovnika. S ove točke gledišta također prednjači Dubrovačko-neretvanska županija, koja je dobila gotovo tri puta više sredstava od ostalih dijelova Hrvatske (oko 2450 eura po stanovniku).
Sposobnost apsorpcije EU sredstava
Podaci koje ovdje navodimo odnose se samo na kohezijska sredstva koja je Hrvatska uspjela povući u razdoblju od 2014. do 2020. To je, međutim, samo dio sredstava koji je EU provobitno bila namijenila Hrvatskoj: slično kao i u drugim državama, i u Hrvatskoj pojedine županije ne uspijevaju uvijek iskoristiti sredstva koja su im stavljena na raspolaganje, često upravo zbog manjka sposobnosti osmišljavanja i upravljanja odobrenim projektima. Naime, te sposobnosti su od ključnog značaja s obzirom da se europska sredstva dodijeljuju samo za pažljivo i detaljno razrađene projekte.
Nijedna županija u Hrvatskoj nije uspjela iskoristiti više od polovice sredstava koja je imala na raspolaganju. Općenito gledano, područja u unutrašnjosti Hrvatske najbolje su iskoristila sredstva iz kohezijskih fondova.
Sposobnost apsorpcije europskih fondova ovisi i o tematskom području. Hrvatska je uspjela iskoristiti više od dvije trećine sredstava namijenjenih poticanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, dok u nekim drugim područjima sredstva nisu efikasno iskorištena: povučeno je samo 17,8 posto sredstava namijenjenih zaštiti okolišta te samo 2 posto sredstava namijenjenih razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Podaci
U donjoj tabeli prikazani su detaljniji podaci – po županijama, prioritetnim područjima i izvoru financiranja – o kohezijskim projektima provedenim u Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020. Originalni skup podataka možete naći ovdje.
