Balkan, sajam organskih proizvoda

Porast interesovanja za organsku poljoprivredu na Balkanu, bez dileme je vezan za porast potrošačke svijesti. Jedan od važnih instrumenata u promociji tog sektora su sajmovi. Na prostorima Balkana nešto počinje da se pokreće

Komunikacija sa potrošačima te porast potrošačke svijesti su neki od osnovnih komponenti u promociji organske poljoprivrede. Potrošači često znaju malo o proizvodnim metodama te im je stoga teško da prepoznaju razlike između organske i tradicionalne poljoprivrede. To je također jedan od razloga zbog kojeg potrošači još uvijek nisu spremni da plate više pri kupovini organskih namirnica, što je često slučaj kod sertifikovanih organskih proizvoda.

Osim što nudi zdravu i kvalitetnu ishranu, neophodno je pomenuti da se u organskoj poljoprivredi primjenjuju osnovni principi za zaštitu životne sredine, manju potrošnju energije, zaštitu tla i održavanje biodiverziteta (biološke raznolikosti). Ove karakteristike je zasigurno teško direktno uvidjeti, te ih jedino vrlo oprezan i dobro informisan potrošač može prepoznati i upravo iz tog razloga su komunikacijske i informacijske strategije veoma važne za razvoj organskog sektora.

Razni sajmovi (lokalni, regionalni, međunarodni, specijalizovani) su među najkorišćenijim instrumentima za uspostavljanje kontakata između proizvođača i potrošača te za stvaranje uzajamnog povjerenja, što predstavlja jedan od ključnih elemenata u sektoru organske proizvodnje.

Dok su takve vrste manifestacija već godinama prisutne u Evropi (Biofach, Sana), na Balkanu se prave prvi koraci u tom pravcu. Do sada je organska proizvodnja pretežno bila prisutna na sajmovima opšteg poljoprivrednog sektora ili lokalnih proizvoda. 

Jedno od prvih iskustava posvećeno organskoj proizvodnji je Bio Balkan Expo , organizovan u Beogradu 2010., sa namjerom da se drugo izdanje ostvari u septembru 2011. Razgovaramo sa Brankom Čičićem, predsjednikom organizacije Serbian Organic Foundation.

Kako nastaje Bio Balkan Expo?

Jugoistočna Evropa, uključujući i Tursku, ima oko 140 miliona stanovnika na prostoru koji se odlikuje velikim raznolikostima te posjeduje velike proizvodne potencijale u sektorima  ratarskih usjeva, povrća, voća, mesa, ljekovitog bilja, kao i pčelarstva. Interesovanje i sve veća svijest potrošača pogoduju razvoju ovog potencijalno važnog tržišta, kako za lokalne proizvođače, tako i za strane proizvođače.

Ovi elementi su bili prepoznati i od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije , IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements), Serbian Organic Foundation i od A & L Expo  (glavni organizator događaja u Srbiji), koji su podržali ovu inicijativu.

Koji su glavni ciljevi Expo-a?

Stvoriti regionalnu platformu za razmjenu organskih proizvoda,  povezati proizvođače, distributere i potrošače i promovisati organsku kulturu, kako među proizvođačima tako i među potrošačima.

Znači nije namjenjen samo profesionalnom sektoru?

Možemo reći da je sajam Bio Balkan Expo namjenjen svima: kako lokalnim, regionalnim i međunarodnim priozvođačima tako i potrošačima. Prema našem mišljenju i viziji, ne može se praviti neka velika razlika između proizvođača i potrošača koji zapravo trebaju biti povezani i zajednički provoditi organsku kulturu. Putem poslovnih sastanaka, koje organizujemo u okviru sajma, trudimo se da što aktivnije angažujemo i distributere. Važna komponenta za uključivanje svih ovih aktera je i dostupnost informacija; za dobru posjećenost sajma prošle godine možemo uveliko zahvaliti i medijskoj promociji.

Da ostanemo u oblasti usluga. Šta nudi Expo?
U suštini riječ je o uslugama koje se tradicionalno nude na sajmovima: štand i izložbeni prostor, katalog, promocija, organizovanje sastanaka. Ukratko promociju i kontakte.

Koliko ste imali izlagača u 2010. godini i koliko je sajam bio posjećen?

Devedeset izlagača, 72 lokalna i 18 međunarodnih koji su predstavljali 12 zemalja među kojima su:  Austrija, Bosna, Hrvatska, Njemačka, Indija, Italija, Holandija, Slovenija i Mađarska i 1800 posjetilaca. Očito to nije velik broj u odnosu na glavne evropske sajmove, ali kao prva regionalna inicijativa usmjerena isključivo organskoj proizvodnji, mislim da možemo biti zadovoljni sa rezultatom. Za 2011. očekujemo 150 izlagača uključujući i nacionalne predstavnike.

Koji su bili najprisutniji proizvodi?

Prije svega voće i povrće, žitarice, mahunarke, ljekovito bilje i prerađevine.

Osim hrane jesu li bili prisutni i drugi proizvodi?

Veoma malo, ali u 2011. očekujemo porast. U 2010. imali smo indijski štand Rama Raj Clothing sa odjećom od organskog pamuka visokog kvaliteta i proizvođače eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Kada je u pitanju lokalno tržište koji proizvodi su bili prisutni?

Mi neprestano pratimo tržište i njegov razvoj, kao i odnos između ponude i potražnje. Neki distributeri se žale na manjak određenih proizvoda kao što su mahunarke (prije svega pasulj, leće i grašak), žitarice (pšenica, heljda, ječam, proso, raž) i tjestenina. Zalihe lokalnih proizvoda se prodaju veoma brzo tako da distributeri ostaju bez mnogih proizvoda tokom većeg dijela godine. Između ostalog postoje  problemi u raznovrsnosti ponude. Na primjer maslinovo ulje, suvo voće te sezonsko voće i povrće su uključeni tek nedavno na tržište.

Ako govorimo o potrošačima, kakav je profil prosječnog potrošača?

U prosjeku je riječ o mladim, informisanim i pažljivim porodičnim potrošačima, iako moram dodati da imamo odlične potrošače i među starijim stanovništvom. Kupovna moć nije presudna, ona može uticati na količinu i raznovrsnost, ali ne i na potpuno udaljavanje kupca od organskog proizvoda. Često na Kalinića pijaci u Beogradu, gdje se mogu naći neki od organskih proizvoda, srećemo i mlađe i starije potrošače koji redovno kupuju, iako u ograničenim količinama.

U ovim slučajevima možemo govoriti o klijenteli koja je  prilično motivisana i svjesna, iako još uvijek u ograničenom broju, budući da prosječni kupac međutim ne obraća posebnu pažnju na prednosti organskog proizvoda. Rad na svijesti potrošača je dug, ali moram dodati da su se posljednjih godina napravili ohrabrujući pomaci.

A kada su u pitanju proizvođači? Ko proizvodi organsko?

Prema istraživanju njemačke Agencije za kooperaciju i razvoj (nekadašnji GTZ, od januara 2011. GIZ), uz podrčku AFC Consultants International i Instituta za ispitivanje organske poljoprivrede – FiBL, preko 60% sertifikovanih farmi imaju površinu manju od 6 hektara, dok je 25% sertifikovanih farmi veličine između 10 i 25 hektara. S obzirom na veličinu, veći dio farmi je porodičnog karaktera. Od njih oko 50% je u potrazi za radnom snagom samo u toku sezonskih berbi.

Podatak koji je važno pomenuti jeste sve veće prisustvo žena na vodećim pozicijama u sektoru. Njihovo prisustvo je djelimično podstaknuto materinskim instinktom i adekvatnom pažnjom po pitanju zdrave ishrane, a možda djelimično i trendom koji su lansirale prva dama amerike Michelle Obama kao i Kraljica Engleske.

Postoje li veze sa sajmovima u Italiji?

Na žalost još uvijek ne, ali radimo na tome da se veza uspostavi u relativno kratkom roku s obzirom na značaj koji ima italijanska organska poljorivreda na tržištu. Mislim da bi italijanski proizvođači mogli biti zainteresovani za organsku poljorivredu u Srbiji, s obzirom na veliku potražnju žitarica, ulja, suvog voća, tjestenine, sosova i drugih prerađenih proizvoda. Ukratko rečeno, ovo je poziv za njihovo učešće na sljedećem sajmu Bio Balkan Expo koji će se održati od 21. do 24. septembra 2011. godine na Beogradskom sajmu.